{"id":46515,"date":"2007-12-11T08:42:35","date_gmt":"2007-12-11T08:42:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46515"},"modified":"2007-12-11T08:42:35","modified_gmt":"2007-12-11T08:42:35","slug":"muskarci-zarobljeni-u-mozgu-djecaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/12\/11\/muskarci-zarobljeni-u-mozgu-djecaka\/","title":{"rendered":"Mu\u0161karci zarobljeni u mozgu dje\u010daka"},"content":{"rendered":"<p>Danas postoje \u010detiri tipa mu&scaron;karca: alfa-tip, biro-tip, neo-tip i ultra-tip<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Tanja Rude\u017e<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Homoseksualci su inventivniji i kreativniji od heteroseksulaca jer i u zreloj dobi zadr\u017eavaju mentalnu agilnost i zaigranost karakteristi\u010dne za dje\u010dju dob &#8211; tvrdi slavni britanski zoolog Desmond Morris u svojoj novoj knjizi &quot;The Naked Man&quot; (Goli \u010dovjek) koja \u0107e se uskoro pojaviti u britanskim knji\u017earama.<\/p>\n<p>Desmond Morris, koji \u0107e u sije\u010dnju idu\u0107e godine navr&scaron;iti 80 godina, svjetsku je slavu stekao svojim radovima iz zoologije. No Morris je i izvanredni popularizator znanosti koji u svojim djelima, u pravilu bestselerima poput knjige &quot;Goli majmun&quot;, opisuje ljudsko pona&scaron;anje sa zoolo&scaron;kog aspekta. U svojoj novoj knjizi poku&scaron;ava objasniti homoseksulnost, za koju tvrdi da je oduvijek polarizirala ljudska dru&scaron;tva i zajednice. <\/p>\n<p>&#8211; Dok je ve\u0107ina zemalja u posljednjih 30 godina ubla\u017eila stavove i smanjila predrasude, u osam se zemalja homoseksualnost jo&scaron; uvijek ka\u017enjava smrtnom presudom &#8211; izjavio je Morris Sunday Timesu koji je objavio i jedan ulomak iz njegove knjige. U svom novom djelu Desmond Morris se uvelike oslanja na istra\u017eivanja Clivea Bromhalla, koji je doktorirao zoologiju na Oxfordu, ali je ubrzo napustio akademsku zajednicu kako bi utemeljio kompaniju za snimanje obrazovnih i znanstveno-popularnih filmova. Bromhall je 2003. objavio knjigu &quot;Eternal Child&quot; (&quot;Vje\u010dno dijete&quot;) koja je sna\u017eno zainteresirala Morrisa. <\/p>\n<table style=\"height: 230px; background-color: #ffccff\" width=\"280\" align=\"left\" border=\"0\">\n<tbody>\n<tr>\n<td>\n<p><strong>Obilje\u017eeni kao devijantni, gre&scaron;ni i bolesni<\/strong><\/p>\n<p>Stolje\u0107ima je homoseksualnost bila obilje\u017eena kao devijacija, grijeh ili bolest. Ameri\u010dko psihijatrijsko dru&scaron;tvo 1976. godine uklonilo je homoseksualnost s liste mentalnih oboljenja, pa su rasprave o njezinu uzroku preselile na podru\u010dje biolgije. <\/p>\n<p>Istra\u017eivanja su ve\u0107 tada ukazivala da&nbsp; uslijed prenatalnih hormonalnih poreme\u0107aja, koji se doga\u0111aju tijekom razvoja embrija, mo\u017ee do\u0107i do promjene u organizaciji mozga. <\/p>\n<p>Dr. Simon LeVay otkrio je 1991. godine da je INAH3 jezgra u mo\u017edanom hipotalamusu dvostruko ve\u0107a kod heteroseksualnih mu&scaron;kraca nego kod heteroseksualnih \u017eena i homoseksaulnih mu&scaron;karaca. Istra\u017eivanja na blizancima sredinom devedesetih godina ukazala su na to da bi homosekualnost mogla biti genetski uvjetovana. No, ta istra\u017eivanja dosad nisu rezultirala otkri\u0107em odre\u0111enog &quot;gay-gena&quot;.<\/p>\n<p>&#8211; Mislim da je seksualna orijentacija dvije-tre\u0107ine uvjetovana prenatalno, a jednom tre\u0107inom okoli&scaron;em &#8211; izjavio je Glenn Wilson sa Sveu\u010dili&scaron;ta London i koautor knjige &quot;Born Gay&quot;. <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>&#8211; Mislim da ta knjiga daje najbolje obja&scaron;njenje razlika u ljudskim seksualnim preferencijama koje sam dosad vidio &#8211; ustvrdio je Morris. U knjizi &quot;Eternal Child&quot; Clive Bromhall zaklju\u010dio je da je produ\u017eeno djetinjstvo postalo dio generalne infantilizacije ljudske vrste. Taj proces Bromhall smatra osnovom na&scaron;eg evolucijskog razvoja. <\/p>\n<p>Maksimiraju\u0107i ljudsku zaigranost i radoznalost, evolucija nas je oblikovala mnogo djetinjastijima nego &scaron;to smo to kao vrsta bili prije milijun godina. To je s jedne strane u\u010dinilo ljude mnogo inventivnijima i rezultiralo golemim tehnolo&scaron;kim napretkom, ali je imalo i neke popratne u\u010dinke. Bromhall tvrdi da je rezultat takve evolucije to da danas postoje \u010detiri tipa mu&scaron;karca.&nbsp; Prvi je alfa-tip, koji je poput alfa majmunskog mu\u017ejaka ambiciozan, odlu\u010dan, sna\u017ean, okrutan i netolerantan. Drugi je biro-tip, koji je jo&scaron; uvijek usmjeren na visoki status, ali mnogo koopertivniji od alfa-tipa, &scaron;to ga \u010dini savr&scaron;enim poslovnim partnerom. <\/p>\n<p>Neo-tip je ve\u0107 mnogo djetinjastiji, on je, k tome, \u017eivahan \u010dovjek koji voli zabavu i obitelj. Naposljetku, tu je i ultra-tip, imaginativan, nesiguran i nesposoban da prevlada sve faze djetinjstva tijekom kojih se iz djeteta oblikuje mu&scaron;karac. <\/p>\n<p>U \u010detvrti tip mu&scaron;karaca Bromhall svrstava homoseksualce kao nusproizvod rastu\u0107eg infantilnog stanja na&scaron;e vrste. <\/p>\n<p>No kako je evolucija nesavr&scaron;ena, tako je oblikovala ljudsku vrstu sve zaigranijeg i inovativnijeg pona&scaron;anja kao novog oru\u0111a pre\u017eivljavanja, a da pritom nije bila jako precizna. Jer, idealno bi bilo kada bi moderni mu&scaron;karac bio izbalansirana kombinacija sva \u010detiri tipa. <\/p>\n<p>No u realnosti na jednom dru&scaron;tvenom polu su alfa-tipovi, \u010dvrsti macho mu&scaron;karci koji su odli\u010dni borci, ali nedovoljno kooperativni, a na drugom su polu ultra-tipovi, koji su se toliko razvili u novom evolucijskom smjeru da su ostali &quot;zarobljeni&quot; u stadiju dje\u010daka. <\/p>\n<p>&#8211; Dje\u010dja zaigranost se kod nekih ljudi zadr\u017eava i u odrasloj dobi. Zaigranost u zreloj dobi zapravo zna\u010di da su neki ljudi, a me\u0111u njima velik postotak \u010dine homoseksualci, inventivniji i radoznaliji nego heteroseksualci &#8211; ustvrdio je Desmond Morris te priznao da je zahvaljuju\u0107i Bromhallovim istra\u017eivanjima odustao od svoga vi&scaron;edesetljetnog uvjerenja da odsutnost oca u djetinjstvu dje\u010dake i mlade mu&scaron;karce vodi prema homoseksualnom pona&scaron;anju. <\/p>\n<p>Morris je kao primjere teze naveo neke od inovativnih mu&scaron;karaca za koje se pouzdano zna da su bili homoseksualci. Sokrat, Leonardo Da Vinci, Petar Ilji\u010d \u010cajkovski, Oscar Wilde, neki su od genijalaca homoseksualne orijentacije koji su \u010dovje\u010danstvo zadu\u017eili svojom kreativno&scaron;\u0107u. <\/p>\n<p>Morrisovu, odnosno Bromhallovu teoriju, o&scaron;tro je kritizirao Steve Jones, profesor genetike na londonskom University College i autor bestselera &quot;Y: Porijeklo mu&scaron;karca&quot; i &quot;Jezik gena . &#8211; &Scaron;to re\u0107i o osobi poput Pabla Picassa, koji je bio visokokreativan \u010dovjek unato\u010d tome &scaron;to je bio \u010dvrsti heteroseksualac? &#8211; upitao je Jones.<\/p>\n<p>Desmond Morris, me\u0111utim, tvrdi da je poruka njegove knjige da svi ljudi zavre\u0111uju da budu tretirani kao pojedinci, a ne kao \u010dlanovi neke izolirane skupine. <\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura_i_zivot\/panorama\/clanak\/art-2007,12,10,morris_gay,101343.jl\">Jutarnji list<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Danas postoje \u010detiri tipa mu&scaron;karca: alfa-tip, biro-tip, neo-tip i ultra-tip<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46515","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46515","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46515"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46515\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46515"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46515"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46515"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}