Kemal Puriši\u0107 (BS), poslanik u Skupštini Crne Gore: Ustavom niko nije potpuno zadovoljan zato što sadr\u017ei dosta kompromisnih rješenja<\/p>\n
Pi\u0161e: E. Kardumovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n Puriši\u0107: Alejkumu selam, hvala Vam što ste me pozvali. Zadovoljstvo mi je što sam ponovo sa Vama i što sam u prilici da se u svoje ime i u ime Bošnja\u010dke stranke, obratim Vašem \u010ditalaštvu, našim sugra\u0111anima i sunarodnicima u zemlji i dijaspori. <\/p>\n Bošnjaci.net: Najva\u017enija tema je, svakako, novi Ustav Crne Gore. Šta je Crna Gora danas – dr\u017eava crnogorskog naroda, dr\u017eava konstitutivnih naroda ili gra\u0111anska dr\u017eava? Na samom po\u010detku, molim Vas za najkra\u0107u ocjenu.<\/em><\/p>\n Puriši\u0107: Najkra\u0107e re\u010deno, Crna Gora je prema novom Ustavu gra\u0111anska dr\u017eava sa ponešto od »ruha« svih njenih naroda i manjinskih zajednica.<\/p>\n Bošnjaci.net: Mo\u017eete li nam to malo pojasniti?<\/em><\/p>\n Puriši\u0107: Na samom po\u010detku rada Ustavnog odbora, ponu\u0111ena nam je tzv. ekspertska verzija Ustava, koja je preferirala gra\u0111anski koncept ure\u0111enja Crne Gore. To se vidi iz uvodnih normi Ustava, kojima je ona definisana kao dr\u017eava gra\u0111ana, gdje je gra\u0111anin naveden kao nosilac suverenosti. To opredjeljenje je, bez obzira na neka osporavanja, opstalo do kraja i predstavlja se kao veliki rezultat ustavnog procesa.<\/p>\n Sami proces donošenja Ustava je obilje\u017eila neskrivena tendencija vladaju\u0107eg DPS-a i naro\u010dito SDP-a, da se „gra\u0111anski ustav" nakiti sa što više crnogorskih atributa, kako bi svakome bilo potpuno jasno \u010dija je to dr\u017eava. U nastavku rada na ustavu, energija opozicije, dakle i naše stranke je bila usmjerena upravo na sprje\u010davanje tendencija da se pod plaštom gra\u0111anskog, donese ustav dr\u017eave jednog – crnogorskog naroda. Da podsjetim, vlast je u preambuli Ustava insistirala na „istorijskom pravu crnogorskog naroda", na samo crnogorskom jeziku u slu\u017ebenoj upotrebi, na jednonacionalnim i jednovjerskim simbolima i dr. Opozicija je s druge strane tragala za prihvatljivim formulacijama koje \u0107e obezbijediti što ujedna\u010deniji status svih gra\u0111ana pripadnika razli\u010ditih naroda i manjinskih zajednica. Rezultat se mo\u017ee razli\u010dito ocjenjivati ali je po meni on takav da svi mo\u017eemo re\u0107i ovo je i naš ustav. Primijetio sam tako\u0111er, da kod rasprave u Parlamentu niko nije bio potpuno zadovoljan zato što Ustav sadr\u017ei dosta kompromisnih rješenja. <\/p>\n Bošnja\u010dko pitanje u Crnoj Gori bi\u0107e stalno otvoreno<\/strong> <\/p>\n Bošnjaci.net: Zna\u010di li to da Vaša stranka bošnja\u010dko pitanje u Crnoj Gori smatra riješenim?<\/em><\/p>\n Puriši\u0107: Naravno da ne smatramo, iako se mo\u017ee re\u0107i da smo napravili zna\u010dajan progres na polju njegovog ustavnog rješavanja. Da podsjetim, to je bio prvi i najzna\u010dajniji zadatak svih bošnja\u010dkih partija i institucija u zadnjih 15-tak godina. Novi procesi integracija \u0107e sigurno obezbijediti puno više svjetla na politi\u010dke prilike u Crnoj Gori i daju više nade da \u0107e se vremenom stvoriti bolje po\u010detne šanse za sve gra\u0111ane i sva podru\u010dja dr\u017eave. To i jeste vizija gra\u0111anskog društva.<\/p>\n Naša stranka je imala sre\u0107u da aktivno doprinese u završnoj fazi ovog va\u017enog posla, kroz rad u Ustavnom odboru i u parlamentu. Javnost je mogla, makar dijelom, da isprati zalaganja Bošnja\u010dke stranke s jedne strane i zalaganja ostalih »gra\u0111anskih partija« s druge strane u pravcu rješavanja ovog pitanja i kona\u010dno, sada se mogu ocijeniti i rezultati. Mi mislimo da je unaprije\u0111en polo\u017eaj Bošnjaka u ovom aktu i to u dovoljnoj mjeri da ga podr\u017eimo. <\/p>\n Ina\u010de, bošnja\u010dko pitanje u Crnoj Gori je prije svega demokratsko pitanje i bi\u0107e stalno otvoreno. U realnom svijetu, to je pitanje stalne borbe za osvajanja novih sloboda i prava. I to osvajanje mora biti kontinuirano, bez predaha, stalnim prisustvom, stalnom politi\u010dkom akcijom, uvijek svje\u017eom politi\u010dkom inicijativom. Konkretno, ukoliko se ono što je zapisano u Ustavu neposredno primijeni i donesu se kvalitetni zakonski projekti, onda mo\u017eemo biti zadovoljni. <\/p>\n Uprkos svemu, u maksimalno mogu\u0107oj mjeri, kao stranka i mi kao poslanici, trudili smo se i dijelom uspjeli da ugradimo neke elemente konstitutivnosti i u ovaj, dominantno gra\u0111anski Ustav. U tome smo se najviše okoristili zalaganjima procrnogorskih stranaka da kroz Ustav naglase crnogorske nacionalne vrijednosti, pa dijelom i onih prosrpskih koje su se upinjale da zadr\u017ee privilegije iz prethodnog, kao što je slu\u017ebeni status srpskog jezika.<\/p>\n Bosanski jezik je u novom Ustavu naveden kao jedan od jezika u slu\u017ebenoj upotrebi, zajedno sa srpskim, hrvatskim i albanskim. Bošnjaci \u0107e mo\u0107i ubudu\u0107e svoj jezik ravnopravno koristiti u slu\u017ebenoj komunikaciji, ima\u0107e pravo da ga izu\u010davaju i na njemu se informišu. Istovremeno smo eliminisali prisutnu konfuziju koja poti\u010de iz razli\u010ditog imenovanja jezika Bošnjaka u Crnoj Gori. <\/p>\n Bošnjaci.net: Da li je Bošnja\u010dka stranka definitivno odustala od programskog zalaganja da Bošnjaci postanu konstitutivni element CG?<\/em><\/p>\n Puriši\u0107: Naravno da nismo, jer se radi o va\u017enom programskom zalaganju. Me\u0111utim, treba imati u vidu i aktuelne uslove i mogu\u0107nosti da se neko zalaganje kona\u010dno realizuje. Iako nismo projektovali dr\u017eavu konstitutivnih naroda u klasi\u010dnom zna\u010denju, neki napredak je i u tom pravcu napravljen.<\/p>\n U po\u010detnoj fazi rada, predstavnici Bošnja\u010dke stranke su uporno tra\u017eili da se u Ustav ugrade adekvatni mehanizmi za obezbje\u0111enje ravnopravnosti naroda i gra\u0111ana. Na nacrt Ustava koji je bio u javnoj raspravi, dali smo najviše primjedbi i prijedloga upravo na dio Ustava koji govori o tome. Kao razlog isticali smo nacionalnu, kulturnu, vjersku i regionalnu raznolikost crnogorskog društva, \u010dinjenicu da je u dobroj mjeri iskompromitovan gra\u0111anski koncept ure\u0111enja dr\u017eave, \u010dinjenicu da nema ve\u0107inske nacije i da postoje ozbiljne hipoteke iz prošlosti. Ideja je bila da se kroz na\u010din izbora Skupštine, obezbijedi adekvatna predstavljenost konstituenata crnogorskog društva, a da se nakon toga obezbijedi srazmjerni uticaj naroda i manjina na rad Vlade. <\/p>\n Ta zalaganja nisu imala prohodnost jer je gra\u0111anski koncept ure\u0111enja dr\u017eave imao izrazito ve\u0107insku podršku partija i poslanika i u vlasti i u opoziciji. Pored toga, imali smo otvorenu preporuku i Vije\u0107a Evrope i Venecijanske komisije da se dr\u017eimo ovoga koncepta.<\/p>\n Uprkos svemu, u maksimalno mogu\u0107oj mjeri, kao stranka i mi kao poslanici, trudili smo se i dijelom uspjeli da ugradimo neke elemente konstitutivnosti i u ovaj, dominantno gra\u0111anski Ustav. U tome smo se najviše okoristili zalaganjima procrnogorskih stranaka da kroz Ustav naglase crnogorske nacionalne vrijednosti, pa dijelom i onih prosrpskih koje su se upinjale da zadr\u017ee privilegije iz prethodnog, kao što je slu\u017ebeni status srpskog jezika, npr… Najmanje su nam pomagali i najmanje su se interesovali upravo predstavnici našeg naroda, koji su politi\u010dki aktivni u procrnogorskom bloku stranaka koji predvodi DPS. <\/p>\n Mi mislimo da smo u kona\u010dnom, kao narod ili preciznije pripadnici bošnja\u010dkog naroda ve\u0107 ugradili neke elemente konstitutivnosti u Ustav. Bošnjacima je u njemu projektovan status naroda – istina manjinskog naroda, sa pravima koja imaju i ostali narodi i nacionalne manjine. Ustavno rješenje preambule, jednakost pred zakonom, status bosanskog jezika, dvotre\u0107insko odlu\u010divanje u Parlamentu o nekim zakonima, su neki od mehanizama ravnote\u017ee me\u0111u narodima i manjinskim zajednicama, a srazmjerno u\u010deš\u0107e u organima vlasti, autenti\u010dno predstavljanje u zakonodavnoj vlasti, izbor bošnja\u010dkog savjeta i dr. su neki od mehanizama zaštite kolektivnih prava i interesa Bošnjaka, koja su prepoznata kao napredno evropsko iskustvo u manjinskoj politici. I jedna i druga paleta prava i mogu\u0107nosti \u0107e nam biti dostupna, jer je crnogorski ustav, kao što sam ve\u0107 rekao, kombinacija kompromisnih rješenja. Vrijeme \u0107e pokazati da li \u0107e ovaj projekat opravdati našu podršku. <\/p>\n Status konstitutivnog naroda u Ustavu za Bošnjake, u klasi\u010dnom smislu rije\u010di, \u0107e i dalje ostati naše va\u017eno politi\u010dko zalaganje, naro\u010dito ako se nastavi po starom adetu kršenja Ustava. <\/p>\n Na unutrašnjem planu \u0107e rasti pritisak da se Ustav primijeni<\/strong><\/p>\n Bošnjaci.net: Ima mišljenja da Bošnjaci nemaju mnogo razloga za zadovoljstvo. Kako komentarišete \u010dinjenicu da albanske nacionalne partije nisu podr\u017eale Ustav, a sve srpske partije glasale protiv njegovog usvajanja?<\/em><\/p>\n Puriši\u0107: Ako govorimo o novom Ustavu, onda se s tom ocjenom ne mogu potpuno slo\u017eiti.<\/p>\n Ovaj Ustav u sebi nema ugra\u0111ene diskriminatorske norme, i štiti i skoro sva poznata manjinska prava i slobode koje treba da štite i afirmišu naše specifi\u010dnosti. Zato ga je, pored naše stranke, glasala i Hrvatska gra\u0111anska inicijativa, a suštinski podr\u017eala i Demokratska unija Albanaca i Albanska alternativa. Istina je da poslanici pomenutih albanskih stranaka nisu prisustvovali glasanju, ali su ga javno podr\u017eali. Neke stranke poput SNP-a su procijenile da im je politi\u010dki rizi\u010dno da podr\u017ee ovaj akt, zbog statusa srpskog jezika, iako su aktivno radili na njemu, ugradili dio svojih prijedloga i bili nadomak odluke da ga podr\u017ee i u skupštini. <\/p>\n Naša pozicija je bila potpuno jasna. Kao jedna od suverenisti\u010dkih stranaka, radili smo na unapre\u0111enju ustavnog teksta i kada smo procijenili da je napredak zadovoljio naše minimalne zahtjeve, mi smo ga glasali. U parlamentu smo jasno rekli da nismo potpuno zadovoljni Ustavom i da je propuštena šansa da se nekoliko pitanja bolje i trajno riješi. Ali, naša politi\u010dka odgovornost je primjerena našoj realnoj politi\u010dkoj snazi. <\/p>\n Osje\u0107aj nezadovoljstva statusom Bošnjaka koji ste pomenuli je mnogo više rezultat kršenja Ustava i zakona nego što je dolazio od njegove manjkavosti. <\/p>\n Bošnjaci.net: Je li realno o\u010dekivati demokratizaciju crnogorskog dru\u017etva u skoroj budu\u0107nosti?<\/em><\/p>\n Puriši\u0107: Mislimo da je Crna Gora odr\u017eiv dr\u017eavni projekat, samo ako se obezbijedi ravnopravnost svih njenih gra\u0111ana, pripadnika razi\u010ditih nacionalnih zajednica. Zato je demokratizacija društva ustvari cilj koji na dugi rok omogu\u0107ava stabilnost politi\u010dkih prilika, brzi ekonomski razvoj i obezbje\u0111uje dugoro\u010dnu dr\u017eavnu stabilnost. <\/p>\n Novi Ustav ima znatno više zašti\u0107enih ljudskih i manjinskih prava nego prethodni. Ima tako\u0111e i više demokratskih instituta i procedura kojima \u0107e se pratiti vršenje javnih poslova. Ustav garantuje manjinskim zajednicama da imaju u skupštinama na republi\u010dkom i opštinskom nivou odre\u0111eni broj autenti\u010dnih predstavnika, koji \u0107e imati izvorni legitimitet da zahtijevaju afirmaciju kolektivnih prava i vrijednosti. Manjine \u0107e imati pravo da izaberu manjinski savjet koji \u0107e biti partner Vladi kod unapre\u0111enja manjinskih prava. Na unutrašnjem planu \u0107e dakle rasti pritisak da se Ustav primijeni.<\/p>\n U procesu stabilizacije i pridru\u017eivanja Europskoj Uniji Crna Gora \u0107e pored ostalog, morati da bitno unaprijedi kvalitet javne uprave, ljudska i manjinska prava, oja\u010da civilni sektor i unaprijedi regionalnu saradnju. U tome \u0107e imati i pomo\u0107 i stalni monitoring od strane nezavisnih ocjenjiva\u010da. To je spoljni va\u017eni faktor koji \u0107e stalno uticati na proces demokratizacije. <\/p>\n Uticaj mega bogataša na rad Vlade<\/strong><\/p>\n Bošnjaci.net: Da li je mogu\u0107 takav razvoj doga\u0111aja u privatnoj dr\u017eavi nekoliko porodica i njihovih prijatelja?<\/em><\/p>\n Puriši\u0107: Crna Gora je mala zemlja koja je imala i još ima mnogo unutrašnjih problema na politi\u010dkom, ekonomskom, socijalnom planu, na planu korupcije, kriminala, bezbijednosti gra\u0111ana i tako redom. U posljednje vrijeme je evidentan veliki uticaj na rad Vlade nekoliko mega bogataša koji su bliski vlastima i koji su stvarni dobitnici procesa privatizacije i ekonomskih reformi. U maloj Crnoj Gori, sa nejakim dr\u017eavnim institucijama i ozbiljnim neslaganjima oko politi\u010dkih i ekonomskih prioriteta, mogu\u0107 je jak uticaj ovih klanova. <\/p>\n Znate, Crna Gora, iako mala, preuzimala je, dobijala i dosta uspješno realizovala velike uloge u završnici ju\u017enoslovenske drame i procesu smirivanja tla. Zato je ekspresno primana u gotovo sve me\u0111unarodne organizacije, bez obzira na nezavidnu situaciju na unutrašnjem planu. Vlast je zbog te \u010dinjenice umislila da dobro vodi dr\u017eavu.<\/p>\n Me\u0111utim, sve se to moglo tolerisati od me\u0111unarodne zajednice, dok je bilo van njenih granica. Sada Crna Gora \u017eeli u euro-atlanske integracije i mora\u0107e prethodno da ispuni sve preduslove za prijem. Zato smo umjereni optimisti. Li\u010dno mislim da \u0107e i dalje biti dosta unutrašnjih otpora demokratizaciji i poštovanju propisa od strane neformalnih centara mo\u0107i. Kada jedna ista grupacija ljudi toliko dugo vlada, o\u010dekivano je da skroz izgubi osje\u0107aj mjere. Svi koji sa strane prate procese u Crnoj Gori, organizovani kriminal i raširenu korupciju ozna\u010davaju kao glavni izazov krhkim institucijama vlasti. U Crnoj Gori, neminovno, mora do\u0107i do promjene vlasti ili makar do promjene na\u010dina vladanja. Ve\u0107 se naziru neke nove snage u intelektualnoj eliti Crne Gore od kojih se o\u010dekuje da promijene ovu vlast. Bošnja\u010dka stranka pa\u017eljivo analizira politi\u010dku scenu, radi u opoziciji koliko mo\u017ee i stvara preduslove da eventualno bude dio toga, dugo o\u010dekivanog procesa promjena. <\/p>\n Ustav zabranjuje samo prisilnu asimilaciju stanovništva a ona tiha, svakodnevna je gotovo neminovnost<\/strong><\/p>\n Bošnjaci.net: \u010cini se da neki od naroda Crne Gore i nisu baš zainteresirani za o\u010duvanje dr\u017eave?<\/em> <\/p>\n Puriši\u0107: U javnosti pa i u Parlamentu, neke partije iz prosrpskog miljea se javno zala\u017eu za reviziju referendumske odluke gra\u0111ana o dr\u017eavnoj nezavisnosti Crne Gore. To zalaganje je politi\u010dki legitimno, ako ga podr\u017ei ustavom predvi\u0111ena ve\u0107ina. Me\u0111utim, mislim da ono nema skoru budu\u0107nost, ukoliko procesi ne krenu nepo\u017eeljnim tokom. Narednih sedam do deset godina \u0107e se raditi na usaglašavanju pravnog poretka sa evropskim i pripremi privrede i institucija za te integracije. U istom smjeru se kre\u0107u sve dr\u017eave regiona, one \u0107e prethodno dobro sara\u0111ivati, pa \u0107e samim tim mnoge današnje velike teme biti zastarjele.<\/p>\n Bošnjaci.net: Kako komentarišete sve vidljivije namjere vlasti da asimiliraju dio gra\u0111ana, pripadnika manjinskih naroda i zajednica u Crnogorce i potom stvore dr\u017eavu Crnogoraca i ostalih gra\u0111ana?<\/em> <\/p>\n Puriši\u0107: Da je na prošlom popisu crnogorska nacija imala natpolovi\u010dnu ve\u010dinu, vlast bi, potpuno sam siguran, probala da i donese Ustav sli\u010dan srbijanskom ili hrvatskom, sa dominantnim polo\u017eajem ve\u0107inske nacije. Na mogu\u0107nost koju pominjete, kao narod, mo\u017eemo uticati samo ako podignemo nacionalnu svijest i postignemo ve\u0107i uticaj u društvu. <\/p>\n Drugo, Ustav zabranjuje samo prisilnu asimilaciju stanovništva a ona tiha, svakodnevna je gotovo neminovnost i stalan proces protiv kojega se bore nacionalne institucije i pojedinci, ako su zainteresovane za to. Da bi se tome procesu mogli suprotstaviti, moramo cijeniti naše osobenosti, afirmisati ih i prenijeti na nasljednike. To mo\u017eemo uspješnije raditi ako svi poka\u017eemo interesovanje za naše probleme i ako poja\u010damo naš politi\u010dki uticaj kroz što jedinstveniji nastup. On ne mora nu\u017eno biti kroz jednu politi\u010dku opciju ali treba da bude u funkciji nacionalnih interesa. <\/p>\n Dobro je što je Ustav usvojen u parlamentu uz dvotre\u0107insku podršku poslanika<\/strong> <\/p>\n Bošnjaci.net: Kao \u010dlan Ustavnog odbora, u\u010destvovali ste u kreiranju, izradi ali i opstruiranju u donošenju prijedloga, pregovorima u okviru opozicionog tima sa vlastima oko zajedni\u010dkih amandmana na prijedlog ustava, i kona\u010dno, usvajanju ustava. \u010cime ste zadovoljni i smatrate uspjehom vas i vaše stranke, a šta je to što je ostalo kao gorka pilula politi\u010dkog kompromisa?<\/em><\/p>\n Puriši\u0107: Vrijeme koje dolazi \u0107e najbolje svjedo\u010diti o vrlinama i manama novog Ustava i eventualnim politi\u010dkim pogreškama Bošnja\u010dke stranke. Mi u Bošnja\u010dkoj stranci i ja li\u010dno sud o kvalitetu ustavnih normi donosimo upore\u0111uju\u0107i novi i prethodni Ustav, njegovu uskla\u0111enost sa me\u0111unarodnim pravom i njegovu realnost i primjerenost prilikama u Crnoj Gori.<\/p>\n Dobro je što je Ustav usvojen u parlamentu uz dvotre\u0107insku podršku poslanika iz šest politi\u010dkih stranaka, što govori da je u zna\u010dajnoj mjeri dogovoren i sadr\u017ei dosta kompromisnih rješenja. Kvalitet mu je u velikoj mjeri popravljen u odnosu na sve verzije koje su predlagane. Postojala je opasnost da se na referendumu ponudi gra\u0111anima na usvajanje znatno lošiji tekst Ustava koji je vlast ve\u0107 bila pripremila kao prijedlog, prije nego što je udru\u017eena opozicija ponudila svoje prijedloge. On bi bio po volji samo aktuelnoj vlasti i gra\u0111anima crnogorske nacionalnosti. <\/p>\n Novi kvalitet usvojenog Ustava je to što se priznaje nadre\u0111enost me\u0111unarodnog prava i ugovora nad doma\u0107im pravom. To \u0107e omogu\u0107iti stalnu nadgradnju doma\u0107eg prava i njegovu permanentnu usaglašenost sa evropskim standardima.<\/p>\n Bošnja\u010dki narod ovim Ustavom, po prvi put, dobija pravo na dio zajedni\u010dkog dr\u017eavnog naslje\u0111a i dr\u017eavnog identiteta. <\/p>\n Pomenu\u0107u konkretno neke od dometa novog Ustava:<\/p>\n – Prvo: Narodno ime Bošnjak se našlo s ostalima ravnopravno u Preambuli Ustava. <\/p>\n – Drugo: Bosanski jezik je u novom Ustavu naveden kao jedan od jezika u slu\u017ebenoj upotrebi, zajedno sa srpskim, hrvatskim i albanskim. Bošnjaci \u0107e mo\u0107i ubudu\u0107e svoj jezik ravnopravno koristiti u slu\u017ebenoj komunikaciji, ima\u0107e pravo da ga izu\u010davaju i na njemu se informišu. Istovremeno smo eliminisali prisutnu konfuziju koja poti\u010de iz razli\u010ditog imenovanja jezika Bošnjaka u Crnoj Gori.<\/p>\n -Tre\u0107e: Katalog manjinskih prava je ipak na zadovoljavaju\u0107em nivou, i obezbje\u0111uje o\u010duvanje identitetskih osobenosti svih i omogu\u0107ava više u\u010deš\u0107a u vlasti na svim nivoima, što do sada nije bilo slu\u010daj. Ustav dopušta mjere pozitivne diskriminacije manjina dok se ne postigne potpuna ravnopravnost manjina u društvu.<\/p>\n – \u010cetvrto: Novi Ustav \u0107e omogu\u0107iti dalju decentralizaciju i profesionalizaciju vlasti, ja\u010danje lokalne samouprave, osnivanje novih opština, ravnomjerniji regionalni razvoj, ja\u010danje prekograni\u010dne saradnje i sl.<\/p>\n -Peto: Dogovoreno je da se kroz izmjenu Zakona o dr\u017eavnim simbolima obezbijedi da oni uva\u017eavaju nacionalna i vjerska osje\u0107anja svih gra\u0111ana Crne Gore. <\/p>\n – Šesto: Obezbije\u0111eno je ste\u010deno pravo naših dr\u017eavljana koji su svojom inicijativom stekli i dr\u017eavljanstvo druge dr\u017eave.<\/p>\n -Sedmo: Na\u010din ostvarivanja manjinskih prava \u0107e se zakonom ure\u0111ivati uz dvotre\u0107insku podršku u parlamentu, što je bila procedura za promjenu Ustava. To treba da oja\u010da politi\u010dku samostalnost predstavnika manjinskih zajednica.<\/p>\n Po našem mišljenju, u procesu donošenja novog Ustava bilo je i nekoliko propuštenih šansi i to jesu objektivno mane ovoga Ustava. <\/p>\n Prva je što u preambuli Ustava nije ja\u010de naglašena i ravnopravnost naroda i manjina kao kolektiviteta. <\/p>\n Druga nedosljednost je što bosanski jezik nije potpuno ravnopravan i u statusnom i u simboli\u010dkom smislu sa crnogorskim jezikom.<\/p>\n Potom, iako opis grba i zastave u Ustavu nedvosmisleno stvara obavezu da se vjerska i monarhisti\u010dka obilje\u017eja iz ovih simbola uklone, propuštena je šansa da se dogovore i usvoje potpuno novi dr\u017eavni simboli koji spajaju a ne dijele realno društveno bi\u0107e Crne Gore. <\/p>\n I kona\u010dno, posredno su a ne decidno garantovana takozvana kolektivna prava manjinskih zajednica u Ustavu, iako su predvi\u0111ena i garantovana neka od kolektivnih prava i ustanovljeni neki kolektivni organi manjina. To je rezultat unutrašnjih strahova da se ne zloupotrijebe ova prava. <\/p>\n Vije\u0107a i nove opštine<\/strong><\/p>\n Bošnjaci.net: Koje su to najva\u017enije aktivnosti koje slijede a va\u017ene su za popravljanje polo\u017eaja Bošnjaka u Crnoj Gori?<\/em> <\/p>\n Puriši\u0107: Mislim da svako treba da uradi svoj dio posla u oblasti gdje radi i gdje mo\u017ee da pru\u017ei najviše. <\/p>\n Mi u parlamentu treba da do Nove godine donesemo novi Zakon o dr\u017eavljanstvu. Do kraja januara treba da usvojimo set izbornih zakona kojima \u0107e se obezbijediti autenti\u010dna prestavljenost manjina u parlamentu kao i Zakon o manjinskim pravima i slobodama u koji \u0107e se ponovo vratiti norme o politi\u010dkoj predstavljenosti manjina. Do kraja aprila treba da usvojimo novi Zakon o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, koji bi trebalo da omogu\u0107i formiranje nekoliko novih opština, za koje smo kao narod zainteresovani. U toku je rad na osnivanju Fonda za manjine koji \u0107e ubudu\u0107e preuzeti funkciju finansiranja rada Vije\u0107a manjina i finansiranje projekata zaštite nacionalnog identiteta i afirmacije kulturne baštine manjina. <\/p>\n Vlada i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava treba da se, u narednom periodu, ozbiljnije pozabave implementacijom Zakona o manjinskim pravima i slobodama i to u svim njegovim segmentima. U toku su aktivnosti formiranja Vije\u0107a, što je predvi\u0111eno ovim Zakonom i tu o\u010dekujemo da \u0107e ministarstvo i njegove slu\u017ebe pru\u017eiti potrebnu edukaciju i dati neophodna uputstva.<\/p>\n Jako je va\u017eno da kao pripadnici našeg naroda radimo na ja\u010danju svojih kapaciteta i pojedina\u010dno i kroz ja\u010danje naših institucija, kako bi mogli da koristimo pripadaju\u0107a prava. <\/p>\n Moje svje\u017ee iskustvo iz rada u Ustavnom odboru je da svako brine svoju brigu i radi na svom problemu. Tako su gra\u0111anske stranke, pod plaštom borbe za opšte crnogorske interese brinule isklju\u010divo o interesima najbrojnijeg crnogorskog naroda. Zato Bošnjaci moraju budno pratiti sve politi\u010dke procese i imati aktuelni odgovor na sve politi\u010dke izazove koji se pojave. I to sa što više izvornog legitimiteta da upravljaju svojom sudbinom. <\/p>\n
Bošnjaci.net: Uva\u017eeni poslani\u010de Puriši\u0107u, es-selamu alejkum i hvala vam što ste se odazvali pozivu Bošnjaci.net.<\/em><\/p>\n