{"id":46504,"date":"2007-11-28T08:25:52","date_gmt":"2007-11-28T08:25:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46504"},"modified":"2007-11-28T08:25:52","modified_gmt":"2007-11-28T08:25:52","slug":"vodu-rasipamo-vazduh-nemilice-zagadujemo-zakone-ne-postujemo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/11\/28\/vodu-rasipamo-vazduh-nemilice-zagadujemo-zakone-ne-postujemo\/","title":{"rendered":"Vodu rasipamo, vazduh nemilice zaga\u0111ujemo, zakone ne po\u0161tujemo"},"content":{"rendered":"<p>Stru\u010dnjaci UN do sada najradikalnije kritikovali odnos prema \u017eivotnoj sredini u Crnoj Gori<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: D.Peruni\u010di\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>U oblasti \u017eivotne sredine u Crnoj Gori postoje ozbiljni problemi, nema kvalitetne kontrole i za&scaron;tite, Crna Gora privatizuje svoja glavna industrijska dobra iako nema \u010dvrste politike koja bi obezbijedila \u010distu \u017eivotnu sredinu, a energetska efikasnost svrstava je me\u0111u 10 zemalja u svijetu sa najmanjom efikasno&scaron;\u0107u &#8211; navodi se, izme\u0111u ostalog, u Izvje&scaron;taju o stanju \u017eivotne sredine u Crnoj Gori. Dokument, u koji su &quot;Vijesti&quot; imale uvid, uradili su stru\u010dnjaci Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE) i danas \u0107e biti javno prezentovan. <\/p>\n<p>Preporuke izuzetno obimnog Izvje&scaron;taja zvani\u010dno je odobrila i crnogorska Vlada. <\/p>\n<p>&#8211; Voda se pretjerano koristi u pore\u0111enju sa raspolo\u017eivim resursima, a sistem snabdijevanja ima akutnih problema, uklju\u010duju\u0107i i nedostatak vode u ljetnjem periodu. Otpadne vode se ispu&scaron;taju bez prethodnog tretmana, &scaron;to predstavlja ozbiljan problem na primorju, gdje se netretirana voda ispu&scaron;ta u more. Crna Gora ima i ozbiljne vru\u0107e ta\u010dke sa aspekta zaga\u0111enja vazduha, posebno sa Kombinatom aluminijuma i \u017deljezarom. Crna Gora je ostvarila zna\u010dajan napredak u harmonizaciji svog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU, a drugi zakoni su u fazi izrade. Me\u0111utim, posebnu zabrinutost izaziva generalno lo&scaron;a primjena zakona &#8211; ka\u017ee se u Izvje&scaron;taju.<\/p>\n<p>U tom dokumentu se isti\u010de da &quot;usvojene strategije nijesu me\u0111usobno usagla&scaron;ene i ne sadr\u017ee obaveze izvje&scaron;tavanja vezano za njihovu primjenu&quot;.<\/p>\n<p>&#8211; Tako\u0111e, prioriteti u oblasti \u017eivotne sredine koje je Vlada zacrtala nijesu jasno definisani i jo&scaron; su rijetke informacije o primjerima preduzetih aktivnosti na primjeni strategija. Kapaciteti za primjenu zakona i strategija su o\u010dito nedovoljno razvijeni. Administracija u oblasti \u017eivotne sredine ima nedovoljan broj slu\u017ebenika da bi mogla da se izbori sa svim zadacima koje name\u0107e novo zakonodavstvo i strate&scaron;ki okvir, a da ne spominjemo sprovo\u0111enje ozbiljnijih reformi. Sprovo\u0111enje propisa u oblasti \u017eivotne sredine je definitivno slabost. Tu postoji nedostatak monitoringa i izvje&scaron;tavanja o \u017eivotnoj sredini, odsustvo registra zaga\u0111iva\u010da, fragmentirani sistem izdavanja dozvola, razasute nadle\u017enosti inspekcije i neefikasna praksa u inspekciji. &Scaron;tavi&scaron;e, pitanja \u017eivotne sredine su o\u010dito nedovoljno va\u017ena za pravosudni sistem, s obzirom na to da on ne daje povratne informacije inspekciji za \u017eivotnu sredinu o postupcima koji su pred sudom. Ne postoje sankcije za kr&scaron;enje propisa u oblasti \u017eivotne sredine, &scaron;to obja&scaron;njava za&scaron;to nadle\u017eni subjekti posve\u0107uju malo pa\u017enje za&scaron;titi \u017eivotne sredine &#8211; ka\u017ee se u Izvje&scaron;taju. <\/p>\n<p>Eksperti UNECE-a kao poseban problem isti\u010du nepostojanje &quot;nacionalnog programa objedinjenog nadzora nad \u017eivotnom sredinom, iako nekoliko institucija za monitoring obavlja mjerenja i proizvodi podatke&quot;. <\/p>\n<p>Pored ostalih nedostatka, UNECE isti\u010de da ne postoji sveobuhvatna statistika o prihodima od ekolo&scaron;kih taksi i naknada. <\/p>\n<p>&#8211; Od njih se ostvaruju umjereni prihodi, ali ne obezbje\u0111uju adekvatni stimulansi za bolje pona&scaron;anje i ve\u0107u brigu o \u017eivotnoj sredini. Ukratko, sankcije nijesu ni kredibilne, ni djelotvorne. Zaga\u0111enje vazduha povezano sa saobra\u0107ajem je zabrinjavaju\u0107e, jer nijesu preduzete nikakve mjere za smanjenje zavisnosti od zastarjelih vozila i benzina lo&scaron;eg kvaliteta. Naknade za otpad, vodu i otpadne vode su suvi&scaron;e niske da bi uticale na smanjenje proizvodnje otpada i potro&scaron;nje vode. Ne postoje djelotvorni stimulansi usmjereni na preduze\u0107a koja tro&scaron;e resurse i zaga\u0111uju okolinu. Ne postoje informacije o tome koliko je industrijski sektor opremljen sa sredstvima za borbu protiv zaga\u0111enja, a ni o tome da li ovaj sektor nastavlja uticaj na \u017eivotnu sredinu ili investira u za&scaron;titu \u017eivotne sredine. Ne promovi&scaron;e se upotreba \u010distijih tehnologija u sektorima industrije i energetike, a ne postoje ni ekonomski stimulansi za uvo\u0111enje najboljih raspolo\u017eivih tehnika. Rashodi privatnog sektora vezano za mjere za&scaron;tite \u017eivotne sredine su jednostavno nepoznati &#8211; tvrde eksperti.<\/p>\n<p>Oni su posebno istakli problem divlje gradnje na primorju, &quot;uglavnom zbog nepostojanja planiranja namjene zemlji&scaron;ta&quot;.<\/p>\n<p>&#8211; Nekontrolisana i nelegalna gradnja se odvija uz pla\u017ee, pa \u010dak i u za&scaron;ti\u0107enim zonama, ali je inspekcijska slu\u017eba isuvi&scaron;e slaba da bi vr&scaron;ila kontrolu preko gra\u0111evinskih dozvola. I u planinskoj regiji je priroda ugro\u017eena. Postoje\u0107i projekti za nekoliko velikih skija&scaron;kih zona nisu uskla\u0111eni sa principima odr\u017eivog turizma &#8211; ka\u017ee se u Izvje&scaron;taju. <\/p>\n<p>Ogroman problem, po njihovom mi&scaron;ljenju, je &scaron;to ne postoje planovi za dobijanje struje iz obnovljivih izvora.<\/p>\n<p>&#8211; Energetska politika definisana je 2005. godine. Ona sadr\u017ei skromni cilj da se udio obnovljive energije pro&scaron;iri za samo dva odsto, ali u Crnoj Gori vjetar, biomasa i male hidroelektrane imaju mogu\u0107nosti da nadomjeste svu struju koja se uvozi. <\/p>\n<p>Energetska efikasnost je posebno niska. Samo dva velika industrijska pogona tro&scaron;e polovinu ukupne raspolo\u017eive struje, a ostatak se tro&scaron;i na grijanje i elektri\u010dne aparate u doma\u0107instvima. <\/p>\n<p>Gubici u mre\u017ei prenosa i distribucije su ve\u0107i od prosjeka, cijene struje za doma\u0107instva su zna\u010dajno ispod tr\u017ei&scaron;nog nivoa, stopa naplate je niska, potro&scaron;nja struje u doma\u0107instvima uglavnom se odnosi na grijanje i hla\u0111enje, a velike u&scaron;tede mogle bi se o\u010dekivati od pobolj&scaron;ane izolacije stambenih objekata i prelaza na kori&scaron;\u0107enje obnovljive energije &#8211; ka\u017ee se u tom dokumentu.<\/p>\n<p>UNECE tvrdi da je nedostatak vode za pi\u0107e pogor&scaron;an lo&scaron;im stanjem mre\u017ee za distribuciju vode, u kojoj se gubi oko polovina vode prije nego &scaron;to do\u0111e do potro&scaron;a\u010da. <\/p>\n<p>&#8211; Tek ne&scaron;to oko 70 odsto korisnika pla\u0107a svoju potro&scaron;nju vode za pi\u0107e, a op&scaron;tinska preduze\u0107a za upravljanje vodama nijesu u mogu\u0107nosti da se izbore sa ovim problemima. Otpadne vode se ispu&scaron;taju u more kao netretirane ili cure iz cjevovoda &#8211; tvrde stru\u010dnjaci UNECE-a.<\/p>\n<p>GRADNJA NA PRIMORJU BEZ KONTROLE<\/p>\n<p>&#8211; Va\u017ean problem koji se tokom posljednjih 15 godina uve\u0107ao je nelegalna gradnja stanova i ku\u0107a za odmor u mnogim op&scaron;tinama. Situacija se pogor&scaron;ala naglim rastom kupovine nepokretnosti stranih dr\u017eavljana. <\/p>\n<p>U blizini Budve jedan me\u0111unarodni investitor je nelegalno naredio ru&scaron;enje jedne litice radi sporne izgradnje jednog velikog hotela, marine i heliodroma. Od 2004. godine, nekoliko parkirali&scaron;ta i &scaron;iroki asfaltirani pristupni putevi su nelegalno izgra\u0111eni u za&scaron;ti\u0107enoj zoni Velike pla\u017ee. Na pla\u017ei se mogu vidjeti male prodavnice i drugi trajni objekti, iako je to nelegalno prema zakonima o za&scaron;titi \u017eivotne sredine i za&scaron;titi primorskog regiona. Nova kr&scaron;enja zakona, poput izgradnje nasipa, nasipanja zemljom, nelegalne gradnje tako\u0111e su se desila u zalivu Buljarica tokom 2006. godine.<\/p>\n<p>Kotorom se ne upravlja na pravi na\u010din. Bez posebno za&scaron;ti\u0107enih zelenih povr&scaron;ina, urbanizacija obale (na primjer izme\u0111u Petrovca i Ulcinja) bi\u0107e nezaustavljiva. Ponekad se jednostavno radi o nedostatku volje ili kratkoro\u010dnom privla\u010denju sivog tr\u017ei&scaron;ta koje ohrabruje lokalne organe vlasti da zatvore o\u010di prema nelegalnoj gradnji du\u017e obale i u planinskom regionu. Nema zakonskog okvira koji bi sprije\u010dio korupciju i sukobe interesa i pravosudni sistem mora biti revidiran &#8211; navodi se u Izvje&scaron;taju.<\/p>\n<p>U PROCESU PRIVATIZACIJE NE MARE ZA EKOLOGIJU<\/p>\n<p>U Izvje&scaron;taju se navodi problem nedostatka kadra, naro\u010dito u inspekcijskim slu\u017ebama, kao i da &quot;nema zakona na snazi niti u pripremi koji se bavi ekolo&scaron;kim aspektima privatizacije industrijskih kapaciteta i zemlji&scaron;ta&quot;. <\/p>\n<p>&#8211; O\u010dekuje se da \u0107e ve\u0107ina predvi\u0111enih privatizacija biti okon\u010dana 2008. godine. Me\u0111utim, ona se sprovodi bez postavljanja standarda i transparentnih proceduralnih kriterijuma i bez transparentnih pravila za rje&scaron;avanje pitanja odgovornosti za \u017eivotnu sredinu. Inspekcijske kontrole su ad hok i nema popisa ni spiska zaga\u0111iva\u010da kod kojih se zahtijevaju kontrole ekolo&scaron;ke inspekcije, &scaron;to zna\u010di da se ne zna koja preduze\u0107a podlije\u017eu inspekcijskoj kontroli &#8211; ka\u017ee se u Izvje&scaron;taju.<\/p>\n<p><em>Vijesti<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Stru\u010dnjaci UN do sada najradikalnije kritikovali odnos prema \u017eivotnoj sredini u Crnoj Gori<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46504","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46504","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46504"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46504\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46504"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46504"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46504"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}