Istra\u017eili smo u Lici tko je Fatima Skula (40), razvoja\u010dena braniteljica, majka \u010detvoro djece koja \u017eivi od iscjeliteljstva<\/p>\n
Pi\u0161e: Ivanka Toma<\/strong><\/em><\/p>\n Tko je Fatima Skula, \u010detrdesetogodišnjakinja, majka \u010detvero djece koja \u017eivi od iscjeliteljstva? Šira javnost za nju je \u010dula prije dva mjeseca kada je objavljena snimka iz 1998. godine na kojoj ta \u017eena govori o ratnim zlo\u010dinima u Gospi\u0107u. Na inzistiranje snimatelja, Fatima, predstavljena kao tajnica Tihomira Oreškovi\u0107a, progovorila je tada i o Darku Milinovi\u0107u, u to vrijeme lije\u010dniku u gospi\u0107koj bolnici. Rekla je da je prikrivao zlo\u010dine. <\/p>\n Potpredsjednik Sabora Milinovi\u0107 odmah je sve demantirao. Onda se pojavila nova snimka, nastala mjesec dana nakon prve. Kolekcionari gospi\u0107ke ratne zbilje pustili su isje\u010dak videozapisa na kojemu Fatima sjedi u društvu Milana Levara, sva je u modricama i pla\u010de. Kroz suze opisuje da su je prebili zato što je progovorila o ratnim zlo\u010dinima. Ponovo slijede Milinovi\u0107evi, ali ovaj put i javni Fatimini demanti. <\/p>\n Fatima je u prostrijama gospi\u0107koga gradskog poglavarstva odr\u017eala konferenciju za novinare na kojoj se ispri\u010dava Dadi, potpredsjednku Sabora, za la\u017ei koje je prije deset godina izgovorila na njegov ra\u010dun. Rekla je da je morala lagati jer je bila ucijenjena sigurnoš\u0107u svoje djece. <\/p>\n Tanja Šimundi\u0107-Bendi\u0107, noovinarka Slobodne:<\/p>\n Samo je štitila djecu i obitelj<\/strong><\/p>\n – Fatimu sam upoznala prije nekoliko mjeseci zbog intervjuua za Slobodnu Dalmaciju, a tema nam je bila duhovno iscjeliteljstvo. Objavljeni je razgovor privukao golemu pa\u017enju javnosti. Mjesecima nakon toga javljali su se ljudi iz svih krajeva tra\u017ee\u0107i od mene broj njezina mobitela – govori o Fatimi novinarka Slobodne Dalmacije Tanja Šimundi\u0107 Bendi\u0107 kojoj je Fatima postala prijateljica. <\/p>\n – Fatima je osoba pred kojom se \u010dovjek veoma brzo i lako otvori. Simpati\u010dna je i iznimno dru\u017eeljubiva, gostoljubljiva, vesela i duhovita. Iznenadila me njezina toplina, a kao i ve\u0107inu, osvojila me i iskrenim osje\u0107ajem prema problemima zbog kojih joj se ljudi obra\u0107aju za pomo\u0107 – ka\u017ee Tanja koja se iznenadila kada se pojavilo Fatimino svjedo\u010denje o gospi\u0107kim zlo\u010dinima, ali to nije utjecalo na njezino mišljenje o prijateljici.<\/p>\n – Nismo o tome previše iscrpno razgovarale. Bilo mi je dovoljno to što mi je Fatima rekla kako bi napravila sve da zaštiti svoju obitelj, svoju djecu – ka\u017ee Tanja. <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n Onda se i neposredno susrela s Milinovi\u0107em i pred kamerama još jedanput izgovorila: "Dado, oprosti mi!" Njih su se dvoje prisjetili kako ju je prije deset godina porodio, a Dado je tada nastupio kao krš\u0107anin. Javno je zagrlio Fatu i prešao preko svega. <\/p>\n Fatimino se ime, me\u0111utim, spominje i dalje, a uz njega naj\u010deš\u0107e rije\u010d la\u017e. Po\u010dinje se preispitivati njezin moralni kredibilitet. Ugledni zagreba\u010dki odvjetnici koji su branili osu\u0111ene za ratni zlo\u010din u Gospi\u0107u, Tihomira Oreškovi\u0107a i Mirka Norca, javljaju se i govore o Fati kao o \u017eeni laka morala koja je bila sprema\u010dica u ku\u0107i tadašnjeg povjerenika za Gospi\u0107, Ante Kari\u0107a.<\/p>\n Javio se i autor snimke iz 1998. godine, Marko Erceg koji je potkraj devedesetih, dakle pred kraj vladavine Franje Tu\u0111mana, u Gospi\u0107u glumio haaškog istra\u017eitelja. Nakon što se zvijezda njegova istra\u017eiva\u010dkog pothvata u Gospi\u0107u ispri\u010dala potpredsjedniku Sabora, Erceg je Fatu tako\u0111er prozvao la\u017eljivicom koja je od njega \u017eeljela izvu\u0107i novac.<\/p>\n No, tko je zapravo Fatima Skula, i kako se uop\u0107e jedna \u017eena vrlo skromna po svojem obrazovanju i socijalnom statusu, našla u središtu jedne od najmra\u010dnijih hrvatskih ratnih pri\u010da?<\/p>\n Fatima Skula ro\u0111ena je 1968. godine u Maglaju. U Gospi\u0107 je, kako nam pri\u010daju u tom gradu, došla 1989., i to trbuhom za kruhom. Nitko ne zna to\u010dno tko je Fatu doveo u Gospi\u0107, ali svi je se sje\u0107aju kao \u017eene koja nikoga nije ostavila ravnodušnim. Ve\u0107 za mjesec dana svi su znali Fatu i imali o njoj svoje mišljenje. <\/p>\n – Svi su je muškarci \u017eeljeli, a sve su \u017eene, makar potajice, htjele biti poput nje – opisao nam je Fatu Skulu jedan od Gospi\u0107ana koji je poznaje iz tih vremena.<\/p>\n Dane Šimi\u0107, branitelj Gospi\u0107a:<\/p>\n Fata je ratni heroj<\/strong><\/p>\n Dane Šimi\u0107 svjedo\u010dio nam je o Fati kao ratnom heroju. Ka\u017ee da je Fata u rujnu 1991. godine sudjelovala u akciji Meda\u010dki d\u017eep kada su osvojeni vojarna i isto\u010dni dio Gospi\u0107a. <\/p>\n – Fata je bila u akciji s vodom za specijalne namjene. Vra\u0107ali smo se iz akcije kada je na motoroli \u010dula obavijest da su u Metku, u oklopnom vozilu, ostavljeni mrtvi i ranjeni. \u010cim je to \u010dula, Fata se dragovoljno javila da se vrati po njih – prisje\u0107a se Šimi\u0107 i dodaje da je doista s još nekoliko suboraca otišla nazad i sudjelovala u izvla\u010denju pre\u017eivjelih ranjenika.<\/p>\n Šimi\u0107 isti\u010de taj doga\u0111aj kao primjer hrabrosti Fatime Skule kao borca, a koja je u najte\u017eim danima ostala u Gospi\u0107u braniti grad sa stotinjak hrabrih de\u010dki.<\/p>\n – Tada su pobjegli svi koji su mogli, a Fata je dragovoljno ostala. Stav koji imam prema Fati izgradio sam tada, u vremenima kada je bilo najte\u017ee – zaklju\u010dio je Šimi\u0107. <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n – Da biste razumjeli pri\u010du o Fati, morate shvatiti kakav je bio Gospi\u0107 u to vrijeme – uvodi nas u pri\u010du Dane Šimi\u0107, ugledni Gospi\u0107anin koji je u mladosti bio uspješan judaš, a danas je jedan od najuspješnijih li\u010dkih ugostitelja. Kraj je osamdesetih, pri\u010da nam Dane koji je jedini pristao da ga citiramo, bilo vrijeme kada se po\u010dinjalo javljati privatno poduzetništvo. Otvarali su se novi kafi\u0107i i diskoteke pa je trebalo konobarica. <\/p>\n – Gospi\u0107 je vrlo konzervativna sredina i doma\u0107e cure nisu htjele biti konobarice jer se smatralo da su \u017eene koje to rade "kurve" – objašnjava Šimi\u0107, napominju\u0107i da su zbog toga dolazile djevojke iz Bosne, iz Rijeke i drugih gradova. Tako je došla i Fata. Ostali su nam sugovornici ispri\u010dali da je Fata prvi posao u Gospi\u0107u dobila u kafi\u0107u Marka Valenti\u0107a, ina\u010de strica bivšeg premijera Nikice Valenti\u0107a. Opisuju\u0107i Fatine po\u010detke \u017eivota u Gospi\u0107u, svi muškarci isti\u010du da je bila iznimno lijepa i po\u017eeljna. <\/p>\n No navode da je Fata itekako birala. Ka\u017eu da je bila slobodna, da se voljela zabavljati i veseliti. Opisuju\u0107i Fatu kakva je bila neposredno prije rata, nekoliko se muškaraca s kojima smo razgovarali po\u010delo prisje\u0107ati kafi\u0107a Plavi 9 u Brušanima nedaleko od Gospi\u0107a, gdje se Fatu moglo vidjeti kako pjeva, zabavlja se i pleše na stolu. Prisjetili su se da se govorilo kako je Fata odr\u017eavala nekoliko paralelnih veza. Kad smo ih izravno pitali \u017eele li re\u0107i da je bila raskalašena, ustuknuli su i demantirali to.<\/p>\n "Fenomen" Fate najbolje je objasnio Šimi\u0107. – Ona nije bila moj svijet niti bih se dru\u017eio s nekim poput nje. No, u ono vrijeme, osim zbog vrlo atraktivnog izgleda, na sve je ostavljala sna\u017ean dojam jer je bila druga\u010dija od svih tadašnjih mladih \u017eena. Ona je bila vrlo neposredna, otvorena, vesela, izravna, sklona i "muškoj" šali, ali je pritom ipak postavljala granicu – opisao je Šimi\u0107. Dodao je kako se vidjelo da je Fata zapravo sirotinja i da nema neko obrazovanje, ali je bila vrlo bistra i inteligentna. <\/p>\n – Za dva mjeseca Fata je pola Gospi\u0107a znala imenom i prezimenom, što ne bi mogao netko neinteligentan – zaklju\u010duje Šimi\u0107.<\/p>\n – Imati Fatu uza se tada je za muškarce bila stvar presti\u017ea – ka\u017eu naši sugovornici i dodaju da se upravo zbog toga našla u Kriznom sto\u017eeru uz Tihomira Oreškovi\u0107a. No u nastavku pri\u010de o Fati kao o \u017eeni i osobi koja je bila u uskom krugu ljudi uz Oreškovi\u0107a, sve postaje mutnije i po\u010dinje se svoditi na naga\u0111anja. Jedno je od njih da je Oreškovi\u0107 u Fati vidio potencijal za prljave igre i da je usmjeravao prema ljudima koji mu se nisu svi\u0111ali kako bi ih kompromitirao. <\/p>\n O svemu smo \u017eeljeli razgovarati i s Fatimom Skulom, no nakon više telefonskih razgovora i dogovaranja o vremenu i mjestu susreta, na kraju od svega nije bilo ništa. Fata je nakon tri dana "pregovora" napokon odbila susret, objašnjavaju\u0107i da je pretrpana poslom i da ne mo\u017ee izdvojiti vrijeme za novinare. Fata, naime, \u017eivi s obitelji u Gra\u010dacu, ali radi u Zadru gdje ima, kako ka\u017ee, iscjeliteljsku ordinaciju.<\/p>\n U nekoliko telefonskih razgovora rekla nam je da je uznemirena i kako zbog svega trpi njezina obitelj. Ka\u017ee da joj se sve doga\u0111a samo zato što je \u017eena i zato što joj Gospi\u0107 nije oprostio \u010detverogodišnju vezu s o\u017eenjenim muškarcem.<\/p>\n – Govore da sam laka \u017eena, da sam bila s unproforcima. Kako da ja to objasnim svojoj k\u0107eri koja ima deset godina? Kako se osje\u0107a moj suprug u svemu tome? – kroz suze je govorila Fatima. Kada smo dogovarali susret, najavila je da \u0107e nam pokazati spomenicu i ratni put koji ima "crno na bijelo".<\/p>\n Me\u0111utim, jedina osoba u Gospi\u0107u koja je imala potrebu govoriti o Fati kao o borcu, bio je Dane Šimi\u0107. <\/p>\n – Kad je po\u010deo rat, Fata nije pobjegla kao sve ostale \u017eene. \u017deljela je u\u0107i u ZNG. Bila je u specijalnom vodu, u izvi\u0111a\u010dima. Fata je dijelila istu sudbinu s trideset muškaraca. Svi smo spavali u školi u Trnovcu, ali je jedino Fata imala posebnu prostoriju. Bila je s nama, ratovala je i zafrkavala se, ali je i dr\u017eala do sebe – izjavljuje Šimi\u0107. Isti\u010de da je u vojnom smislu Fata postigla ono što nije 90 posto muškaraca te da je zato izazvala zavist i u muškom svijetu koji je zbog toga nastojao omalova\u017eiti.<\/p>\n Naši su anonimni sugovornici prepri\u010dali detalj vrlo bitan za "uspon i pad" Fatime Skule. Ka\u017eu da je sve postalo druga\u010dije nakon što su u Bosni po\u010deli sukobi izme\u0111u Hrvata i Muslimana. Tada su, potkraj 1993. ili 1994. godine, tajne slu\u017ebe dobile zadatak da provjere i "obrade" sve Muslimane, pripadnike HV-a. – Tako je i Fata morala do\u0107i na red. Nitko nije sumnjao u Fatu, nikome nije ni na pamet palo da bi Fata mogla biti kakav špijun, ali se morala odraditi formalnost – ka\u017eu Gospi\u0107ani koji o tim stvarima imaju neposredna saznanja. <\/p>\n Napominju da je Fata bila pozvana na razgovor sa SZUP-ovcima koji su joj zbog formalnosti postavili dva pitanja. No Fata je, tvrde, ispri\u010dala mnogo više i progovorila je o zlo\u010dinima. Od tada se Fata našla na meti razli\u010ditih ispitiva\u010da od kojih je svatko tra\u017eio svoju istinu koju je trebala potvrditi. Fatima Skula u me\u0111uvremenu je prestala biti mlada i atraktivna i zato smo teško našli svjedoke njezina posljeratnog \u017eivota.<\/p>\n Tako nitko ne zna što je bilo s Fatinom djecom dok je ratovala u Gospi\u0107u i zašto su \u017eivjela s njezinom majkom u Karlobagu. Nitko ne zna kako je i od \u010dega Fata \u017eivjela nakon rata. Iz kratkih re\u010denica koje je izgovorila u telefonskom razgovoru doznali smo da je tu bilo mnogo siromaštva, šikaniranja i bijede. <\/p>\n Policijska evidencija govori da je u njezinu \u017eivotu nakon rata bilo nasilja, prijetnji, prijava za zanemarivanje djece. Kako se uspjela izvu\u0107i iz svega toga, nismo uspjeli rekonstruirati.<\/p>\n U \u010detrdesete je Fata ušla kao prezaposlena iscjeliteljica koja bi sada lijepo i mirno \u017eivjela da se na internetu nije pojavio isje\u010dak njezina starog iskaza koji je uznemirio duhove i u prvi plan stavio lije\u010dnika koji je tada, kao i Fata, bio svjedok gospi\u0107kih zbivanja. <\/p>\n\n\n
\n \n \n\n
\n \n