Da li \u0107e Laj\u010dak zaista smijeniti Dodika i Silajd\u017ei\u0107a, koji je blokiraju\u0107i ustavne reforme dao ovom prvom izgovor za blokadu svih drugih koraka prema Evropi, zapravo je potpuno neva\u017eno pitanje u pore\u0111enju s ogromnom štetom koju blokadom napredovanja prema Evropi i jedan i drugi nanose "konstitutivnim narodima" koje predstavljaju. <\/p>\n
Pi\u0161e: Kemal Kurspahi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n Ovih dana, dok Bosnu i Hercegovinu potresaju najnovije napetosti povodom pokušaja da se uklone barikade na evropskom putu, pro\u010ditao sam u "Fajnanšel tajmsu" (The Financial Times) duhovitu "tranzicijsku anegdotu" iz zemalja koje su nekad bile godinama iza bivše Jugoslavije a danas su bar deceniju-dvije ispred njenih nasljednica s izuzetkom Slovenije. Anegdota govori o susretu dva psa prevratni\u010dkih kasnih osamdesetih koji se, dolaze\u0107i iz razli\u010ditih pravaca, susre\u0107u na poljsko-\u010deškoj granici. Tada je \u010cehoslova\u010dka va\u017eila kao ekonomski prosperitetnija a Poljska kao slobodnija zemlja. "Šta \u0107eš ti u \u010ceškoj?" – pitao je \u010deški pas. "Ho\u0107u da jedem meso, ali – šta \u0107eš ti u Poljskoj?" – Ho\u0107u da lajem!<\/p>\n U Bosni i Hercegovini nijedna ta \u017eelja, za prosperitetom ili slobodom govora, nije se ostvarila u gotovo dvije decenije od propasti jednopartijskog "bivšeg re\u017eima". Na ekonomskom planu – privatizacija se pretvorila u plja\u010dku i boga\u0107enje strana\u010dkih i rodbinskih izabranika i siromašenje najve\u0107eg dijela stanovništva. Na planu razvoja demokratije – umjesto klasi\u010dnog višestrana\u010dja s partijama organizovanim oko društveno sudbonosnih tema kakve su evropski put i sveopšti razvoj, zavladalo je etni\u010dko višestrana\u010dje s partijama svrstanim pod nacionalne i vjerske zastave, a lajalo se najviše preko plota.<\/p>\n I najnoviji pokušaj visokog predstavnika me\u0111unarodne zajednice u BiH, Miroslava Laj\u010daka, da deblokira rad dr\u017eavnih institucija i da nakon dvogodišnjeg nazadovanja vrati BiH na evropski put u bosanskoj javnosti prete\u017eno se tuma\u010di kroz tu prizmu nacionalnih torova: njegova se intervencija za uspostavljanje funkcioniraju\u0107e dr\u017eave predstavlja kao "ugro\u017eavanje interesa jednog naroda", špekuliše se s mogu\u0107im smjenjivanjem dvojice najodgovornijih za blokadu proevropskih reformi i tako im se u\u010dvrš\u0107uju pozicije "\u010duvara vitalnih nacionalnih interesa", a bulumenta nacionalno uvijek spremnih komentatora i akademika za po ku\u0107i dokazuje kako \u010ditava ta evropska pri\u010da i nije baš \u010demu: ako smo Srbi – tu su i Srbija i Rusija da se zalo\u017ee za nas, ako smo Bošnjaci – Evropa ionako ne \u017eeli bosanske muslimane.<\/p>\n U tom raspirivanju s jedne strane panslavensko-pravoslavne a sa druge panislamske solidarnosti mo\u017ee biti stanovitih interesa trenutno vladaju\u0107ih partija i li\u010dnosti ali ako se interesi, kao u ostalom svijetu, mjere stranim ulaganjima i poslovnim perspektivama, onda je o\u010dito da oslanjanje na "bratske veze" ne mo\u017ee biti dugoro\u010dni interes ni jednih ni drugih: Rusija – na koju se toliko ra\u010duna u srpskim današnjim traumama oko Kosova i Republike Srpske – je tek osamnaesta na rang-listi investitora u Srbiji a muslimani su u BiH investirali uglavnom u d\u017eamije i to \u010desto kao "svjetionike" širenja nebosanskog, pa i antievropskog, u\u010denja islama. Zato u Bosni danas nije nimalo pametno postavljati pitanje "ho\u0107e li Evropa bosanske muslimane" – jer Evropa sigurno ne\u0107e zbog njih odustajati od vlastitih standarda i vrijednosti – nego je jedino logi\u010dno pitanje: jesu li bosanski muslimani iskreno posve\u0107eni tim vrijednostima? Neki njihovi predstavnici to o\u010dito dovode u sumnju poput, recimo, ambasadora u Danskoj koji se u svojevremenoj globalnoj uzbuni povodom "danskih karikatura" pridru\u017euje delegaciji ambasadora islamskih zemalja u protestu danskim vlastima: kao da se u svijetu demokratije, kojem bi kao da pripadamo, na pisanje novina reaguje dr\u017eavnim protestnim notama umjesto eventualnog uljudnog privatnog pisma uredniku.<\/p>\n To raspirivanje euroskepticizma podsje\u0107a me na nedavni razgovor s ameri\u010dkim diplomatom koji mi je, zabrinut zbog blokade evropskog puta, rekao: "\u010cini mi se da Bosance i Hercegovce mo\u017ee ujediniti samo zajedni\u010dki neprijatelj i \u010dini mi se da smo to mi – me\u0111unarodna zajednica". <\/p>\n Pokušaj deblokade naišao je, o\u010dekivano, na naj\u017eeš\u0107i otpor premijera srpskog entiteta koji je uostalom i prije Laj\u010dakovog dolaska u BiH govorio da \u0107e, ako bude morao birati izme\u0111u srpske policije i Evrope uvijek izabrati policiju. Sada je – na primjer u polusatnom razgovoru u programu Oko TV Srbije – otišao i mnogo dalje u \u010du\u0111enju što nam stranci odlu\u010duju o tome šta je evropski put, oslikavaju\u0107i Bosnu "kao ma\u010dku koja juri svoj rep" i kao "ko\u010dnicu u razvoju Republike Srpske", naglašavaju\u0107i kako je njegov jedini identitet srpstvo i ako mu Republika Srpska ne mo\u017ee biti dr\u017eava onda je to Srbija.<\/p>\n Prili\u010dno dramati\u010dan slu\u010daj zamjene teza.<\/p>\n Bosna i Hercegovina, naime, i sa svim dejtonskim ustupcima balkanskim "momcima s oru\u017ejem" jeste dr\u017eava a Republika Srpska je – u skladu s predratnom kompozicijom stanovništva – jedan od njena dva multietni\u010dka entiteta. Raspodjelom ovlaš\u0107enja izme\u0111u dr\u017eave i entiteta nije se htjelo dati ovlaštenje entitetskim predstavnicima da po pustoj volji paralizuju rad dr\u017eavnih institucija i zato je Laj\u010dakova intervencija, kao i sli\u010dna ranija nastojanja njegovih prethodnika, nu\u017ean korak u uspostavi funkcionalnosti dr\u017eavnih institucija. Dodikova prijetnja o tome da \u0107e povla\u010denjem predstavnika svoje partije blokirati rad dr\u017eavnih institucija je ve\u0107 potrošena karta: on je to ionako \u010dinio u posljednje dvije godine nasla\u0111uju\u0107i se slikom "ma\u010dke koja juri svoj rep".<\/p>\n Da li \u0107e sada Laj\u010dak zaista smijeniti Dodika i Silajd\u017ei\u0107a, koji je blokiraju\u0107i ustavne reforme dao ovom prvom izgovor za blokadu svih drugih koraka prema Evropi, zapravo je potpuno neva\u017eno pitanje u pore\u0111enju s ogromnom štetom koju blokadom napredovanja prema Evropi i jedan i drugi nanose "konstitutivnim narodima" koje predstavljaju. Dovoljno je zaviriti u samo jedan dokument, Svjetski investicioni izvještaj za 2007. godinu, pa da se vidi kolika je cijena zaostajanja u ispunjavanju uslova za pridru\u017eenje Evropi. Taj izvještaj godinama pokazuje direktnu vezu izme\u0111u usvajanja evropskih normi nezavisnog pravosu\u0111a, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, pove\u0107anja transparentnosti i odgovornosti u poslovanju i obima direktnih stranih investicija. U dvjema najnovijim \u010dlanicama Evropske Unije, Rumuniji i Bugarskoj, ukupna vrijednost stranih investicija od 2000. godine dostigla je 62 milijarde dolara, sto je 18 puta više nego u prošloj deceniji. Hrvatska, pa i Crna Gora – s obzirom na broj njenog stanovništa – s postepenim prihvatanjem evropskih normi tako\u0111e privla\u010de sve zna\u010dajnije strane investicije. Pred tim \u010dinjenicama, iscrpljivati se sudbinom Silajd\u017ei\u0107a ili Dodika nije više nacionalizam ve\u0107 o\u010diti mazohizam. <\/p>\n RFE<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Da li \u0107e Laj\u010dak zaista smijeniti Dodika i Silajd\u017ei\u0107a, koji je blokiraju\u0107i ustavne reforme dao ovom prvom izgovor za blokadu svih drugih koraka prema Evropi, zapravo je potpuno neva\u017eno pitanje u pore\u0111enju s ogromnom štetom koju blokadom napredovanja prema Evropi i jedan i drugi nanose "konstitutivnim narodima" koje predstavljaju. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46481","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46481","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46481"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46481\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46481"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46481"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46481"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}