U intervjjuu za RSE lider PzP Nebojša Medojevi\u0107 komentariše zna\u010daj usvajanja Ustava Crne Gore, te mogu\u0107nost saradnje sa strankama koje su Pokret optu\u017eile za izdaju srpskih interesa. <\/p>\n
Pi\u0161e: Petar Komneni\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n RSE: Skupština je dvotre\u0107inskom ve\u0107inom usvojila novi Ustav Crne Gore, prvi nakon obnove dr\u017eavnosti. U najkra\u0107em, kako ocjenjujete najviši pravni akt i da li smatrate da je ovim \u010dinom proces osamostaljenja Crne Gore formalno zaokru\u017een?<\/p>\n MEDOJEVI\u0106: \u010cinjenica je da je Crna Gora u proteklih dvadeset godina kuburila sa više problema. Prvi problem je što svoje dr\u017eavno pitanje nije riješila raspadom bivše SFRJ, drugo što još uvijek nije riješila svoje demokratsko pitanje jer ima nepromijenjenu vlast u posljednjih 60 godina i tre\u0107e što nije uspjela da napravi minimalno povjerenje izme\u0111u etni\u010dkih grupa, naroda u Crnoj Gori, koji se još uvijek osje\u0107aju me\u0111usobno konfrontiranim i nesigurnim. Tako da je ovaj Ustav došao u jedno veoma izazovno vrijeme i o\u010dekivalo se od vladaju\u0107e ve\u0107ine da \u0107e shvatiti zna\u010daj ovoga akta i pokušati da riješi barem neka od otvorenih pitanja, me\u0111utim, sami po\u010detak rada na Ustavu je pokazao da kod nekih dijelova crnogorske vlasti preovla\u0111uje i taj crnogorski nacionalizam, a i \u010dinjenica da ne \u017eele da se suo\u010de sa posljedicama svoje sopstvene vladavine u prethodnih 20 godina, tako da smo dobili Ustav u prijedlogu koji je bio jednonacionalni, koji nije imao svoj demokratski kapacitet i to je zahtijevalo akciju opozicije. Opozicija je tako\u0111e, s druge strane, veoma ideološki i politi\u010dki razorena i vjerovatno da vlast nije o\u010dekivala da \u0107e tako razli\u010dita opozicija mo\u0107i da pripremi neki demokratski odgovor i da ih natjera na pregovore. Aktivnostima, prije svega Pokreta za promjene, uspjeli smo da ovako razorenu opoziciju okupimo oko zajedni\u010dke platforme i ta platforma je od strane ljudi iz Evropske unije ocijenjena kao veoma prihvatljiva i kao nešto oko \u010dega svakako vlast treba da pregovara. Ako se ima u vidu da je usvajanje demokratskog Ustava, uz najširi koncenzus politi\u010dkih partija u parlamentu, bio jedan od uslova za ubrzani put Crne Gore ka Evropskoj uniji za potpisivanje Ugovora o stabilizaciji i asocijaciji – dobijamo jednu društveno politi\u010dku sliku u kojoj je prakti\u010dno trebalo da se vode pregovori o Ustavu. To smo uradili i dobili smo Ustav koji ne zadovoljava 100 posto nikoga u Crnoj Gori, ali tako\u0111e niko nema razloga da bude apsolutno nezadovoljan. Po samoj definiciji to je kompromis i ja sam veoma zadovoljan kao neko ko je uporno pokušavao, s jedne strane da privoli ve\u0107inu u Crnoj Gori da oko dr\u017eavnih pitanja otvori dijalog sa opozicijom, a s druge strane i neko ko je uspio opoziciju, koja nije priznavala dr\u017eavu Crnu Goru, da tako\u0111e privoli da u\u0111e u pregovore oko Ustava i samim tim \u010dinom kona\u010dno prizna dr\u017eavu Crnu Goru.<\/p>\n RSE: U suverenisti\u010dkom dijelu javnosti glasno se komentariše da je aktivno i zna\u010dajno u\u010deš\u0107e Pokreta za promjene u procesu donošenja Ustava donekle iskupljenje za vašu neutralnu poziciju u predreferendumskom periodu. Kako to komentarišete?<\/p>\n MEDOJEVI\u0106:<\/strong> Bilo je veoma razli\u010ditih komentara i kontroverzi oko pozicije nevladine organizacije Grupe za promjene prilikom referenduma. Svi ti kriti\u010dari zaboravaljaju da je Grupa za promjene bila nevladina organizacija i da mi nijesmo imali svoj politi\u010dki program iza kojeg bi mogli stati i u referendumskoj kampanji aktivno se uklju\u010diti i na jednoj i na drugoj strani. S druge strane, svi ljudi u Crnoj Gori koji prate politi\u010dku scenu malo pa\u017eljivije u proteklih 20 godina vide da su svi \u010delnici i vi\u0111enije li\u010dnosti Pokreta za promjene ustvari pripadnici toga suverenisti\u010dkog pokreta od samog njegovog po\u010detka, tako negdje po\u010detkom devedesetih godina, mnogo prije nego što se tom pokretu pridru\u017eila aktuelna crnogorska vlast. Tako da je vladaju\u0107a ve\u0107ina u Crnoj Gori iskoristila referendum da pokuša da politi\u010dki diskredituje jednu nevladinu organizaciju za koju se vidjelo da ima politi\u010dke ambicije. Mi smo bili neutralni kao organizacija jer po našem programu nijesmo mogli da pozovemo nikoga da glasa za nezvisnost ili protiv nje, ali ja i svi \u010delnici su više puta vrlo eksplicitno se odredili po tom pitanju i rekli da \u0107e oni glasati za nezavisnu Crnu Goru. S druge strane, to je naišlo na strahovitu propagandnu kampanju od strane vlasti i medija koje su oni kontrolisali. A u principu, mi smo i sada kada smo radili predlog o novom Ustavu zadr\u017eali isti stav, da Crna Gora nije ni samo crnogorska ni samo srpska ni bošnja\u010dka ni albanska, ve\u0107 da treba na\u0107i neki sklad izme\u0111u gra\u0111anskog koncepta kojem te\u017eimo, evropskih standarda i multietni\u010dke realnosti koja Crnoj Gori pripada.<\/p>\n RSE:<\/strong> Vaše kolege iz prosrpskih stranaka su u\u010deš\u0107e Pokreta za promjene u donošenju novog Ustava ocijenile kao izdaju opozicionih i srpskih interesa u Crnoj Gori. Kako do\u017eivljavate te kritike?<\/p>\n MEDOJEVI\u0106:<\/strong> \u010cinjenica je da su politi\u010dke partije, koje ka\u017eu za sebe da zastupaju srpski narod, prakti\u010dno sav svoj politi\u010dki legitimitet crpjele iz pri\u010de o dr\u017eavnom statusu. Kada je dr\u017eavni status riješen, sve te partije, me\u0111u kojima ima i ekstremnih nacionalisti\u010dkih partija, su izgubile osnovni element svoga politi\u010dkog programa i nijesu za godinu dana uspjele da na\u0111u novi sadr\u017eaj svojih politi\u010dkih programa, nijesu uspjele da se do kraja transformišu u evropske politi\u010dke partije ili da na\u0111u neki drugi ideloški sadr\u017eaj. Tako da oni još uvijek \u017eive u vremenu predreferenduma i u nadi da \u0107e se nekim \u010dudom stvoriti politi\u010dka volja u Crnoj Gori koja \u0107e ponovo organizovati referendum i vratiti Crnu Goru u zajedni\u010dku dr\u017eavu sa Srbijom. Tako da smo mi, kao mlada, najmla\u0111a politi\u010dka partija, upravo htjeli Ustav koji \u0107e uva\u017eiti nacionalnu šarolikost Crne Gore i regulisati to na na\u010din da svi budu ravnopravni. Ja sam u petodnevnoj raspravi više puta, i sve moje kolege iz poslani\u010dkog kluba Pokreta, vrlo otvoreno i jasno pitao kolege iz srpskih stranaka po \u010demu smo mi kao Crnogorci u ovom Ustavu dobili neko ve\u0107e pravo i ako jesmo da nam ka\u017eu koje. Nijesmo \u010duli nijedan odgovor jer to je nemogu\u0107e. Naprosto, sve što ima bilo koji gra\u0111anin Crne Gore koji se izjašnjava kao Crnogorac u ovom Ustavu ima i onaj koji se izjašnjava kao Srbin, kao Bošnjak, Albanac, Hrvat. To je ono što o\u010digledno kolege iz opozicije nijesu najbolje shvatile i oni su naprosto smatrali da je kompromis ako svi u Crnoj Gori prihvatimo njihovo isklju\u010divo rješenje. Mi smo oko naziva jezika dali formulu koja je na po\u010detku izazivala podsmijeh kod svih u Crnoj Gori i kritike. Na kraju je to rješenje ušlo u crnogorski Ustav, malo modifikovano. U principu, mi smo \u010ditavu stvar gledali iz ugla ljudskih prava – da svakome treba dozvoliti da jezik, isti jezik koji se govori u Crnoj Gori, nazivaju imenom svoga naroda. Tako da je i aktivnostima Pokreta za promjene srpski narod prvi put ušao u Ustav Crne Gore, zaštitili smo i srpski jezik koji ostaje u slu\u017ebenoj upotrebi i sve bi to izgubili da nije bilo dvotre\u0107inskog glasa u parlamentu i da nije bilo pregovora koje je inicirao i vodi Pokret za promjene. Jer, da nijesmo glasali za Ustav vladaju\u0107a ve\u0107ina bi pripremila jedan tvrdi jednonacionalni crnogorski Ustav sa rješenjima u kojim ne bi bilo ni srpskog naroda ni srpskog jezika, u kojem ne bi bilo predsjedni\u010dkih izbora niti bi bilo prijevremenih parlamentarnih izbora. I jedan takav Ustav bi išao na referendum, a referendum u Crnoj Gori bi zna\u010di ogroman pritisak za sve gra\u0111ane Crne Gore jer bi vladaju\u0107a ve\u0107ina iskoristila dr\u017eavni aparat, organizovani kriminal, kontrolisane medije, ogromnu mašineriju kojom raspola\u017ee i prakti\u010dno pretvorila Crnu Goru u jedno veliko politi\u010dko poprište, što bi se sigurno veoma negativno odrazilo na razvojnu stabilnost politi\u010dkih prilika u Crnoj Gori. Od strane prosrpske opozicije smo napadani kao neko ko je, ustvari, postigao kompromisno rješenje. Oni nijesu pokazali spremnost za kompromis i \u017eeljeli su da njihova isklju\u010diva rješenja budu kompromisna, što nije mogu\u0107e. Tako da u petodnevnoj raspravi crnogorskoj javnosti smo veoma dobro objasnili naše razloge. I po mom mišljenju, koje je naravno subjektivno, ali i po mišljenju analiti\u010dara, Pokret za promjene je najbolje iskoristio raspravu u parlamentu i pojasnio da je ovo Ustav po mjeri Crne Gore.<\/p>\n RSE:<\/strong> Ovakav stav oko novog Ustava se donekle i mogao o\u010dekivati od partija sa srpskim predznakom. Me\u0111utim, interesantna je uloga Socijalisti\u010dke narodne partije koja pokušava da se profiliše kao gra\u0111anska. U jednom momentu dogovor sa tom strankom je bio izgledan, me\u0111utim, u zadnjem trenutku poslanici Socijalisti\u010dke narodne partije su odustali i nijesu glasali za novu Ustav. Kako vidite ulogu te partije?<\/p>\n MEDOJEVI\u0106:<\/strong> Pokret za promjene je u\u010dinio sve što je u njegovoj mo\u0107i, a ja li\u010dno, prihvataju\u0107i \u010dak i pove\u0107ane politi\u010dke rizike, da bi kolege iz Socijalisti\u010dke narodne partije uklju\u010dio u ovaj jedan proevropski blok koji se sada i formirao u opoziciji – naspram jednog korumpiranog i kompromitovanog re\u017eima u ovom trenutku. Me\u0111utim, o\u010digledno da kolege iz rukovodstva Socijalisti\u010dke narodne partije nijesu imale hrabrosti da donesu politi\u010dku odluku i nisu htjeli da rizikuju ovako mali broj bira\u010da, što mislim da je pogrešno. \u010cak sam zadnji dan rasprave nudio da Socijalisti\u010dka narodna partija, Pokret za promjene i DPS naprave poseban politi\u010dki sporazum u kojem bi se svi obavezali da u zakonima koji prate Ustav podr\u017ee neka njihova rješenja, jer naprosto posljednji dan rasprave nije bilo proceduralne mogu\u0107nosti da mijenjamo amandmane i nijesmo mogli reagovati na na\u010din osim ovaj koji sam ja predlo\u017eio. Me\u0111utim, ja sam svaki put kada sam predlagao neko kompromisno rješenje bio napadan od strane poslanika Socijalisti\u010dke narodne partije, tako da je nijesam do kraja znao da oni ho\u0107e dogovor, da li \u017eele bilo kakav dogovor ili \u017eele da izigravaju do kraja neku opozicionu poziciju bez tvrdih argumenata. Mislim da su donijeli pogrešnu odluku i da \u0107e im se ta pogrešna odluka vrlo brzo odraziti na njihov politi\u010dki rejting, jer oni nemaju šansu u nadgovaranju sa nacionalistima koji koriste poznati nacionali popularizam i vokabular koji mo\u017ee da donese odre\u0111eni broj glasova, ali ne mo\u017ee da ugrozi Demokratsku partiju socijalista. Ekstremisti\u010dko, radikalno nastupanje poslanika Srpske liste je najdirektnija podrška korumpiranom re\u017eimu. Ja sam ih u svojoj diskusiji, kada su njihove neargumentovane kritike prevazišle mjeru, optu\u017eio da imaju direktnu vezu sa nekim bezbjedonosnim strukturama u Crnoj Gori jer samo takva politika jedne opozicione partije mo\u017ee da sa\u010duva vlast koja bi trebala vrlo brzo da bude smijenjena.<\/p>\n RSE:<\/strong> Vi ste u prethodnom periodu u posljednih godinu dana ipak blisko saradjivali sa tim partijama. Da li sada, bar tako zvu\u010dite, to vrijeme smatrate izgubljenim?<\/p>\n MEDOJEVI\u0106:<\/strong> Da nije bilo jedinstvenog nastupa opozicije, arogantni DPS sigurno ne bi pristao na pregovore i da nijesmo napravili dodatni napor unutar opozicije da formulišemo jednu proevropsku platformu, sigurno da ne bi me\u0111unarodna politi\u010dka javnost pritisnula DPS da prihati pregovore, jer DPS nije htio nikakav kompromis. Da je htio, oni bi u Ustavnom odboru usvojili neke od amandmana opozicije, ali oni su ve\u0107 bili spremni na referendum, tako da u ovom trenutku mogu sasvim jasno da ka\u017eem – da nije bilo jedinstvenog odgovora opozicije, ne bi ni bilo pregovora. Ali samo ja znam koliko je teško bilo ispregovarati tu platformu izme\u0111u opozicionih partija koje nijesu nau\u010dile ni na kakav kompromis, ve\u0107 koje misle da je insistiranje na nekim identitetskim pitanjima stvar politi\u010dke principijelnosti. Ali ako bi svi u Crnoj Gori insistirali na tim identitetskim pitanjima – crnogorske partije na crnogorskim, srpske na srpskim – nikad kompromisa ne bi bilo i podjela bi ostala duboka i neprevazi\u0111ena. Na ovaj na\u010din, našim u\u010deš\u0107em i prihatanjem rizika da nas svi napadaju kao nekoga ko remeti postoje\u0107i poredak stvari, mi smo taj postoje\u0107i poredak promijenili i unijeli jednu ljekovitu, zdravu promjenu koja \u0107e uspostaviti temelj da se u budu\u0107nosti uz pomo\u0107 Evropske unije i kroz proces stabilizacije i asocijacije mnoga otvorena crnogorska pitanja rješavaju mirno u parlamentu, u institucijama sistema, a ne na ulici. I bez obzira koliko \u017eustra rasprava bila, u crnogorskom parlamentu je Pokret za promjene bio u centru napada svih. Ja sam zadovoljan time što se mi politi\u010dari verbalno u parlamentu sukobljavamo, ali da nema nijednog incidenta me\u0111u gra\u0111anima Crne Gore, da nije bilo nijednog okupljanja, nikakvih protesta. A za samo godinu dana jedna ovako vru\u0107a tema u Crnoj Gori bi sigurno izazvala i demonstracije i proteste i mo\u017eda neke ozbiljnije bezbjedonosne rizike. Ipak, za godinu dana Pokret za promjene je uspio radikalno da promijeni politi\u010dku scenu Crne Gore, mi vjerujemo – na bolje.<\/p>\n RSE:<\/strong> Nakon ovakvog raspleta i razmijenjenih oštrih rije\u010di, da li vidite ponovnu šansu za blisku opozicionu saradnju ili još konkretnije, da li postoji mogu\u0107nost da opozicija na predsjedni\u010dke izbore iza\u0111e sa zajedni\u010dkim kandidatom?<\/p>\n MEDOJEVI\u0106:<\/strong> Trenutno, poslije ovakve polemike, po meni neargumentovane diskusije u crnogorskom parlamentu, ne postoji takva šansa. Ali, naravno, vrlo brzo \u0107e se vidjeti ko je ustvari opozicija na crnogorskoj politi\u010dkoj sceni jer sada idu teme oko kojih je ustvari i mogu\u0107e formirati jedan takav stav. Pitanje Ustava nije pitanje odnosa vlasti i opozicije, ve\u0107 pitanje odgovornosti politi\u010dkih elita i u ovom trenutku Pokret za promjene je pokazao da je spreman i da zna da rješava dr\u017eavna pitanja i da donosi hrabre polit\u010dke odluke. Kolege iz opozicije to nijesu na najbolji na\u010din razumjeli i \u010dini mi se da je sada po prvi put DPS dobio ozbiljnog protivnika jer do sada se DPS poslije napada radikalnih politi\u010dkih opcija kakva je Srpska lista jednostavno branio \u010dinjenicom da \u0107e ako Srpska lista do\u0111e na vlast biti ugro\u017eena nezavisnost Crne Gore, a sada ve\u0107 taj argument pada u vodu jer dr\u017eavni status Crne Gore ne mo\u017ee biti doveden u pitanje sa ovim Ustavom. I ostaje pitanje da sada u narednom periodu Pokret za promjene poka\u017ee prije svega bira\u010dima, gra\u0111anima, ali i me\u0111unarodnoj zajednici, prije svega Evropskoj uniji, kao partija koja zna da vodi dr\u017eavu, koja zna da rješava otvorena pitanja dijalogom i koja nije optere\u0107ena nekim hipotekama i ratnih zlo\u010dina i korupcije i kriminala kao DPS. Tako da, u svakom slu\u010daju, ako bude više kandidata od strane opozicije jasno je da \u0107e kandidat Pokreta za promjene biti najja\u010di. I ja o\u010dekujem da, ako bi ušli u drugi krug, da bi bira\u010di i drugih opozicionih stranaka sigurno podr\u017eali kandidata Pokreta za promjene i to bi moglo da vodi do pobjede nad kandidatom Demokratske partije socijalista. Posebno u situaciji kada DPS o\u010digledno nema dobrog kandidata jer je došlo do smjene generacija u DPS-u i niko od tih vode\u0107ih ljudi sada niti \u017eeli da u\u0111e u predsjedni\u010dku trku, a niko od mla\u0111ih kandidata, od mla\u0111ih politi\u010dkara DPS-a nije toliko stasao da bi mogao da se suprotstavi kandidatu Pokreta za promjene, tako da sada ostaje da zajedni\u010dki procijenimo i da vidimo kako \u0107e to i\u0107i. <\/p>\n Radio Slobodna Evropa<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U intervjjuu za RSE lider PzP Nebojša Medojevi\u0107 komentariše zna\u010daj usvajanja Ustava Crne Gore, te mogu\u0107nost saradnje sa strankama koje su Pokret optu\u017eile za izdaju srpskih interesa. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46476","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46476","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46476"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46476\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46476"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46476"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46476"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}