{"id":46472,"date":"2007-10-18T08:17:37","date_gmt":"2007-10-18T08:17:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46472"},"modified":"2007-10-18T08:17:37","modified_gmt":"2007-10-18T08:17:37","slug":"mnoge-reforme-povrsinske-drzava-jos-zarobljenik-vladajuce-partije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/10\/18\/mnoge-reforme-povrsinske-drzava-jos-zarobljenik-vladajuce-partije\/","title":{"rendered":"Mnoge reforme povr\u0161inske, dr\u017eava jo\u0161 zarobljenik vladaju\u0107e partije"},"content":{"rendered":"<p>Alarmantna studija &scaron;vedske agencije za razvoj o korupciji u Crnoj Gori<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Vijesti<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Te\u017enje vlasti da uvede Crnu Goru u Evropsku uniju su jasne, ali krajnji cilj mora biti da Crnogorci imaju ne samo zakone, strukture i institucije koje spolja li\u010de na one u \u010dlanicama EU. Gra\u0111ani moraju vjerovati da su zakoni i institucije jednaki za sve, da \u010duvaju njihova prava i nude za&scaron;titu. S obzirom na to da su mnoge reforme do danas bile u najboljem slu\u010daju samo povr&scaron;inske, a da su neki od okvira stvorenih pod spoljnim pritiskom u svakodnevnom radu farsi\u010dni, ovaj proces \u0107e potrajati. Ipak, mali koraci, i dugoro\u010dna perspektiva dove&scaron;\u0107e do postepene erozije zarobljeni&scaron;tva dr\u017eave od strane vladaju\u0107e partije &#8211; zaklju\u010duje se u Studiji korupcije u Crnoj Gori u 2007.godini. <\/p>\n<p>Analizu je naru\u010dila &Scaron;vedska agencija za razvoj i me\u0111unarodnu saradnju (SIDA), a autori su eksperti Insistuta Mihlesen iz Bergena. Studija \u0107e danas biti predstavljena vladinim institucijama i me\u0111unarodnim organizacijama u Crnoj Gori. <\/p>\n<table style=\"height: 220px; background-color: #ccccff\" width=\"270\" align=\"right\" border=\"0\">\n<tbody>\n<tr>\n<td>\n<p><strong>Oja\u010dati i za&scaron;tititi nezavisne medije i nvo<\/strong><\/p>\n<p>Kvalitet izvje&scaron;taja u elektronskim i &scaron;tampanim medijima je uglavnom veoma siroma&scaron;an, a izuzetak su &quot;Vijesti&quot;, Radio Antena M i &quot;Monitor&quot;. Mediji u Crnoj Gori su, uglavnom, privatni ali da su &quot;daleko od nezavisnosti i pristrasnosti&quot;, konstatuje se u studiji.<\/p>\n<p>&#8211; Uloga nezavisnih &quot;nadzornika&quot; &#8211; nevladinih organizacija i medija &#8211; izuzetno je zna\u010dajna u pra\u0107enju procesa reformi. Preko ovih aktivnosti, oni postepeno mijenjaju javno mnjenje u vezi sa novim standardima pona&scaron;anja i dru&scaron;tvenim normama, zbog toga treba nastaviti podr&scaron;ku naporima nezavisnih NVO i medija, uklju\u010duju\u0107i i mehanizme za njihovu za&scaron;titu &#8211; navodi se u izvje&scaron;taju..<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010dko novinarstvo \u010desto se u pro&scaron;loj godini okon\u010davalo sudskim procesima i anonimnim prijetnjama, dok nije bilo slu\u010dajeva fizi\u010dkog napada na novinare. <\/p>\n<p>&#8211; To se me\u0111utim ne mo\u017ee re\u0107i za ovu godinu.Za vrijeme pisanja ovog izvje&scaron;taja napadnut je jedan od izdava\u010da &quot;Vijesti&quot; \u017deljko Ivanovi\u0107, koji je pretu\u010den dok je napu&scaron;tao desetogodi&scaron;njicu jubileja novine 1.septembra &#8211; konstatuje SIDA.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Pored ocjene stanja, SIDA je spremila i preporuke donatorima, me\u0111u kojima je i ta da bi &quot; te\u017enje Crne Gore prema EU trebalo koristiti kao glavni instrument za ja\u010danje politi\u010dke volje za reformama.&quot;<\/p>\n<p>&#8211; Evropsku retoriku vlasti treba da prati svijest te iste vlasti da je ona odgovorna za primjenu istinskih reformi. Donatori bi trebalo jasno da stave do znanja, gdje je to mogu\u0107e, da su spremni da dubinski ispitaju kvalitet reformi o kojima govori vlast&#8230; Me\u0111unarodna zajednica bila je prili\u010dno tolerantna prema nedostacima u upravljanju Crnom Gorom tokom procesa izgradnje dr\u017eave. Po&scaron;to je ovaj proces sad gotovo zavr&scaron;en, vrijeme je do&scaron;lo da se odlu\u010dno pozabavi nedostacima u upravljanju &#8211; ocijenjuje se u studiji.<\/p>\n<p>Analiziraju\u0107i probleme u raznim oblastima, SIDA konstatuje da je &quot;pravac u kojem se kre\u0107e nova dr\u017eavna revizorska institucija alarmantan, i da tu zabrinutost treba glasno saop&scaron;titi&quot;. Objektivnost te institucije, koja treba biti nezavisna, &quot;mo\u017ee biti ugro\u017eena jer je na njenom \u010delu funkcioner DPS, biv&scaron;i ministar finansija Miroslav Ivani&scaron;evi\u0107, za koga je u medijima bilo unapred poznato da \u0107e biti postavljen na to mjesto&quot;.<\/p>\n<p>&#8211; &Scaron;ta vi&scaron;e, zbog toga je morao biti promijenjen i zakon, a izmjene su obavljene na istoj sjednici parlamenta na kojoj je izabran. Eksperti su, me\u0111utim, potvrdili da je prvi izvje&scaron;taj revizorske institucije bio veoma kvalitetan, ali postoji zabrinutost da \u0107e bliskost Ivani&scaron;evi\u0107a sa DPS uticati na godi&scaron;nje planove revizije, odnosno na izbor bud\u017eeta nad kojim \u0107e se vr&scaron;iti revizija &#8211; ocjenjuje se.<\/p>\n<p>Iako se crnogorska Vlada na\u010delno zala\u017ee za razvoj privatnog preduzetni&scaron;tva, SIDA zamjera na komplikovanoj birokratskoj proceduri za dobijanje dozvola za rad, navode\u0107i da je, na primjer, &quot;za otvaranje mlina potrebno 250 dokumenata&quot;. <\/p>\n<p>Konstatuje se da je u Crnoj Gori nizak nivo povjerenja u sudstvo, da postoji rizik od politi\u010dkog uticaja na izbor sudija, kao i da je parlament, &quot;bez obja&scaron;njenja odbio da glasa za izbor novog Sudskog savjeta&quot;.<\/p>\n<p>&#8211; Administrativni ured Vrhovnog suda, koji treba da pru\u017ei tehni\u010dku podr&scaron;ku sudovima, obrukao se u vi&scaron;e slu\u010dajeva, &scaron;to ukazuje na njegovu nekompetentnost, a jedan od primjera je i hap&scaron;enje njegovih slu\u017ebenika u decembru pro&scaron;le godine &#8211; podsje\u0107a se u studiji. <\/p>\n<table style=\"height: 200px; background-color: #ccccff\" width=\"250\" align=\"left\" border=\"0\">\n<tbody>\n<tr>\n<td>\n<p><strong>Cane Suboti\u0107 &#8211; test za istra\u017ene organe<\/strong><\/p>\n<p>Tu\u017eila&scaron;tvu se zamjera &scaron;to, i pored &quot;objektivnih razloga&quot;,jo&scaron; &quot;odbija da pokrene istrage u vezi sa pojedincima koji mogu biti bliski vladaju\u0107oj partiji&quot;.<\/p>\n<p>&#8211; U javnosti je &scaron;iroko rasprostranjena negativna percepcija o tu\u017eila&scaron;tvu, najvi&scaron;e zbog toga &scaron;to se sti\u010de utisak da odbijaju da istra\u017ee slu\u010dajeve dr\u017eavnih zvani\u010dnika umije&scaron;anih u korupciona&scaron;ke skandale&#8230; Vrhovni dr\u017eavni tu\u017eilac Vesna Medenica je \u010desto bila meta kritike medija u vezi sa njenim integritetom &#8211; ocijenjuje se u analizi. <\/p>\n<p>&#8211; Stvarni pokazatelj efikasnosti me\u0111unarodne saradnje istra\u017enih organa bi\u0107e, smatraju izvje&scaron;ta\u010di &scaron;vedskog instituta, progres u nekim me\u0111unarodnim istragama visokog profila, uklju\u010duju\u0107i onu koju je Srbija pokrenula protiv Stanka Suboti\u0107a &#8211; Caneta, koji se naziva bliskim saradnikom crnogorskih vo\u0111a &#8211; navodi se u studiji.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>U komentaru rada parlamenta, poslanicima se zamjera &scaron;to su pro&scaron;le godine odbacili zakone &quot;koji bi oja\u010dali borbu protiv kriminala&quot; &#8211; predlog zakona o konfliktu interesa i izmjene Zakonika o krivi\u010dnom postupku u dijelu primjena tajnog nadzora. <\/p>\n<p>&#8211; Parlament ne koristi mehanizme za kontrolu Vlade, a bilo je primjera da vladaju\u0107a partija zakazuje hitne sjednice zbog sitnih problema kako bi zadovoljila prioritete izvr&scaron;ne vlasti u poslednjem trenutku &#8211; konstatuje se u izvje&scaron;taju.<\/p>\n<p>Izra\u017eava se sumnja da su novi vlasnici KAP-a, Telekoma, Jugopetrola i jo&scaron; nekih preduze\u0107a &quot;fingirali finansijske izvje&scaron;taje i podatke o profitima, zbog \u010dega je dr\u017eavni bud\u017eet ostao bez dijela prihoda&quot;. Kompanije su navodno prikazale nepostoje\u0107e gubitke kako bi narednih godina koristile dio profita da ih pokriju, &quot; navode autori studije, pozivaju\u0107i se na podatke Pokreta za promjene. Istra\u017eiva\u010di zaklju\u010duju da &quot;nije poznato da li se te optu\u017ebe mogu potkrijepiti dokazima&quot;, ali da bi u zapadnim zemljama, gdje se istra\u017eni organi i poreska inspekcija oslanjaju na podatke dobijene spolja, to izazvalo finansijske istrage&quot;.<\/p>\n<p>Navodi se da je Poreska uprava uvela telefon za prijavu korupcije na koji nije prijavljen nijedan slu\u010daj. Dodaje se kako policija nema direktan pristup bazi podataka Poreske uprave, iako u Akcionom planu za suzbijanje korupcije postoji obaveza potpisivanja memoranduma o tome.<\/p>\n<p>U studiji se dalje komentari&scaron;e istra\u017eivanje Uprave carine o korupciji u toj slu\u017ebi, koje je pozitivno po nju. Zbog toga se izra\u017eava sumnja u objektivnost, &scaron;to se argumentuje podatkom da je istra\u017eivanje radio Centar za preduzetni&scaron;tvo i ekonomski razvoj, \u010diji je suvlasnik profesor Veselin Vukoti\u0107, za koga se navodi da je &quot;ekstremno blizu vlasti&quot;.<\/p>\n<p>Upozorava se na problem nepotizma i akumulacije javnih funkcija. To, kako se obja&scaron;njava, mo\u017ee poslu\u017eiti kao nagra\u0111ivanje partijskih poslu&scaron;nika i dovesti do koncentrisanja vlasti u rukama nekoliko pojedinaca koji mogu prigrabiti dr\u017eavu.<\/p>\n<p>&#8211; Koliko god bile sna\u017ene porodi\u010dne veze, dodjeljivanje funkcija preko veza predstavlja rizik za konkurentnost Crne Gore, zato &scaron;to se na prvo mjesto, umjesto kvaliteta, stavljaju obziri. Iako na\u010din na koji se stvari &quot;tradicionalno&quot; rade u Crnoj Gori mo\u017ee pomo\u0107i boljem razumijevanju zemlje, donatori ne bi trebalo da upadnu u klopku prihvatanja nedostatka progresa na osnovu obja&scaron;njenja &quot;tako mi radimo stvari ovdje&quot;. Ako Crna Gora \u017eeli da bude \u010dlanica EU i konkurentna na globalnom nivu, mora\u0107e da se promijeni, bez obzira na sna\u017enu tradiciju &#8211; zaklju\u010duje se u studiji.<\/p>\n<p>Donatorima se preporu\u010duje da podr\u017ee inicijative za za&scaron;titu javnih slu\u017ebenika i obi\u010dnih gra\u0111ana koji prijave korupciju.<\/p>\n<p>&#8211; Sada&scaron;nje nepo&scaron;tovanje zakona na najvi&scaron;em nivou politi\u010dkog rukovodstva je obeshrabruju\u0107a za dr\u017eavne slu\u017ebenike koji poku&scaron;avaju da po&scaron;teno rade svoj posao. Oni mogu biti instrumentalizovani od politi\u010dara i opravdano strahuju od negativnih posledica ako bi se usudili da striktno po&scaron;tuju pravni i regulatorni okvir&#8230;Gra\u0111ani se sada osje\u0107aju kao da je njihov glas nebitan i da se ni&scaron;ta ne\u0107e dogoditi ako prijave slu\u010dajeve korupcije, izuzev da mogu trpjeti negativne posljedice &#8211; ocjenjuje se u studiji. <\/p>\n<p>SIDA preporu\u010duje donatorima da insistiraju da preostali proces privatizacije u Crnoj Gori bude transparentniji, ocjenjuju\u0107i kako &quot;tvrdoglavo odbijanje vlasti da otvori dosijee o zavr&scaron;enim privatizacijama ostavlja malo prostora za bilo koji drugi zaklju\u010dak, osim da su nepravilnosti koje su se dogodile u tom procesu ogromne i da bi njihovo otkrivanje vjerovatno i&scaron;lo uz visoku politi\u010dku cijenu&quot;. <\/p>\n<p>&Scaron;vedska agencija je studiju naru\u010dila u sklopu planiranja nove strategije za razvoj saradnje sa Crnom Gorom i za potencijalne budu\u0107e reforme napore u oblasti borbe protiv korupcije. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Alarmantna studija &scaron;vedske agencije za razvoj o korupciji u Crnoj Gori<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46472","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46472","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46472"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46472\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46472"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46472"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46472"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}