Prije petnaestak dana u izuzetnom prizoru su u\u017eivali i neki od prolaznika, koji su impresionirano posmatrali oko 120 konja kako velikom brzinom galopiraju prema mjestu gdje je padala kiša<\/p>\n
Pi\u0161e: Tanja \u0160ikanji\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n Na ogromnim prostranstvima netaknute prirode Livanjskog polja, samo desetak kilometara udaljenih od grada Livno, opuštaju\u0107i mir koji vlada ovim podru\u010djem narušava galop više od dvjesta divljih konja!<\/p>\n Oni koje put nanese na podru\u010dje Kruzi, od Kori\u0107ine do Borove glave, impresionira\u0107e o\u010daravaju\u0107i prizor krda divljih konja, koji u potrazi za dobrom travom, solju i vodom dnevno pre\u0111u i na desetine kilometara.<\/p>\n Divlji konji na ovim prostranstvima, skoro pedeset godina \u017eive pod otvorenim nebom, prepušteni sami sebi, nemilosrdnim vremenskim uslovima, jakim zimama i napadu divljih zvjeri kojih u okolnim šumama ima mnogo. Opstali su samo zahvaljuju\u0107i predjelima koji su bogati travom.<\/p>\n Samo nekoliko kilometara od oronulih kula starca Vujadina, koje se nalaze odmah iznad Livna, nailazimo na prvo krdo divljih konja. Uplašeno nas gledaju, strahuju\u0107i od nepoznatog. Plahovitost je ono što ih na prvi pogled najviše razlikuje od pitomih konja, a iako djeluje nevjerovatno, konji su podijeljeni na oko desetak familija i svaka ima svog vo\u0111u, koji prednja\u010di od ostalih i upozorava ih kada im prijeti opasnost.<\/p>\n Tokom cijele godine divlji konji su izlo\u017eeni jakim vjetrovima, a ve\u0107 u jesen i snjegovima. Ambijent o\u010duvane prirode i kamenih goleti, pra\u0107en muklom tišinom, koju remeti jedino šum liš\u0107a i kas konja, nesvakidašnja je atrakcija, koju sve \u010deš\u0107e, u \u017eelji da vide divlje konje, obilaze ljubitelji prirode.<\/p>\n Ispod snijega tra\u017ee travu i so<\/strong><\/p>\n Divlji konji nastali su od pitomih konja po\u010detkom šezdesetih godina prošlog vijeka, kada je jedan od farmera, usljed gladne godine bio prinu\u0111en da u poljane pusti nekoliko svojih konja, koje nije imao \u010dime da prehrani tokom zime.<\/p>\n Iako tada niko nije vjerovao da \u0107e konji u nemilosrdnim vremenskim uslovima, kakvi vladaju u ovim predjelima, bez štale i hrane pre\u017eivjeti zimu, oni su se srodili sa divljinom, gdje ih iz godine u godinu ima sve više i kojom ve\u0107 decenijama haraju. Tokom ratnih godina sa podru\u010dja Kupresa i Glamo\u010da, mnogi su napuštaju\u0107i svoje domove, pustili konje u šume, koji su se, lutaju\u0107i, skrasili na livanjskim poljanama, gdje su do danas opstali. <\/p>\n Damjan Mihaljevi\u0107, penzionisani policajac, ro\u0111en u obli\u017enjem livanjskom selu, kao veliki ljubitelj prirode, tokom svih godišnjih doba, obilazi divlje konje, koji ga se ve\u0107 du\u017ee vrijeme ne plaše. Ka\u017ee da je nau\u010dio mnogo o njima, kao osnovno da im ne treba naglo i brzo prilaziti, nego oprezno i lagano, jer nisu navikli na prisustvo ljudi, te u samoodbrani mogu da budu nepredvidivi.<\/p>\n "Iako djeluju pitomo, nisu pitomi, jer ljudima prilaze s nepovjerenjem. Tokom ljeta familije divljih konja \u0107ete obi\u010dno vidjeti razdvojene na više mjesta, a zimi, kada ova divljina i ima najve\u0107u \u010dar, oni uglavnom zajedno tragaju za ispašom i vodom", pri\u010da nam Damjan, prilaze\u0107i jednom od konja. <\/p>\n Za razliku od pitomih, divlji konji zimi ne jedu slamu, nego kopaju\u0107i ispod snijega tra\u017ee travu i so. Zimi se okupe ispod planine Cincar, gdje su ve\u0107i nanosi snijega, a zatim idu prema bre\u017euljcima i predjelu Borove glave, gdje vjetar odnese snijeg i lakše mogu da do\u0111u do trave. Damjan ka\u017ee da se tada u pravom smislu ogleda stanje divljine.<\/p>\n "Iako je \u017eupanijska šumarija prije nekoliko godina na podru\u010dju Kruga, gdje ove plemenite \u017eivotinje obitavaju, tokom zime postavila nekoliko hranilica za konje, oni ih nisu ni okusili. Nau\u010dili su da se sami snalaze za hranu, kopaju\u0107i ispod snijega tra\u017ee travu i so", pri\u010da Damjan.<\/p>\n U krdima 40 \u017edrebadi<\/strong><\/p>\n Navodi da konji tokom ljeta osjete kada u blizini pada kiša i da je tada najljepše posmatrati kako se, tra\u017ee\u0107i osvje\u017eenje sa svih strana okupljaju na jedno mjesto.<\/p>\n "Prije petnaestak dana u izuzetnom prizoru su u\u017eivali i neki od prolaznika, koji su impresionirano posmatrali oko 120 konja, kako velikom brzinom galopiraju prema mjestu gdje je padala kiša", dodaje on.<\/p>\n Damjan isti\u010de da su divlji konji atrakcija jer ih osim u Livnu, nema nigdje na Balkanu.<\/p>\n "Ljudi obi\u010dno dolaze ljeti, kada je ovo mjesto najljepše za obilazak, najviše iz Dalmacije, Splita, Posušja i Hercegovine", ka\u017ee Damjan.<\/p>\n Krdo konja iz godine u godinu se pove\u0107ava, a samo ove godine bilo je oko 40 \u017edrebadi, od kojih mnogi ne pre\u017eive napade krvolo\u010dnih vukova.<\/p>\n "U svakoj familiji godišnje bude od sedam do osam \u017edrebadi, a ako je pravi vo\u0111a familije, vuk ne\u0107e lako pri\u0107i krdu konja i napasti mlade", pri\u010da Damjan. Isti\u010de da se kod divljih konja hijerarhija izuzetno poštuje, te vo\u0111a ostale konje usmjerava kuda da idu, a one koji iznemognu od hoda, ne ostavlja same.<\/p>\n Ljeti se konji napajaju na ogromnoj lokvi vode ispod Cincara, koja je poslije Drugog svjetskog rata sagra\u0111ena za napajanje 10.000 ovaca, koje su do šezdesetih godina uzgajane u ovim predjelima. Jedini tragovi ov\u010darstva na ovim prostorima danas su samo oronuli zidovi šest štala u koje su nekada zatvarane ovce, a u njima se ponekad sada odmaraju divlji konji.<\/p>\n Zakonom nisu zašti\u0107eni<\/strong><\/p>\n Na\u017ealost, ove plemenite \u017eivotinje, koje na jedinstven na\u010din o\u017eivljavaju ogromne puste predjele iznad Livna, zakonom nisu zašti\u0107eni.<\/p>\n "Na\u017ealost, o tome niko ne razmišlja. Op\u0107ina malo pridaje zna\u010daja divljim konjima, a mogli bi se zaposliti ljudi koji bi vodili ra\u010duna o posjetiocima. Zbog toga što nisu zašti\u0107eni i danas se nerijetko dešavaju kra\u0111e konja", pri\u010da Damjan.<\/p>\n Predve\u010derje na prostranom Livanjskom polju, kada se i jaki vjetar polagano utišava, a divlji konji galopiraju\u0107i odlaze u nepoznat pravac, stvara utisak kao da ste u starim kaubojskim filmovima.<\/p>\n Jedinstveni ambijent podru\u010dja Kruga, iskorišten je i za snimanje filma "Konjanik", po romanu hrvatskog pisca Ivana Aralice. Obilaze\u0107i ta podru\u010dja nailazimo na malu kolibu, sagra\u0111enu za potrebe filma, uz koju je postavljen i drveni krst. Filmska ekipa je na ovom mjestu, za koje imate utisak da ljudska noga godinama nije kro\u010dila, ostala nekoliko mjeseci.<\/p>\n Ov\u010darstvo se gasi ispod planine Cincar<\/strong><\/p>\n Iako su nekada prostranstva Kruga izuzetno bogata travom iskorištavana za ispašu deset hiljada ovaca, gdje se proizvodio sir, koji se izvozio u Gr\u010dku, danas smo na toj lokaciji ispod planine Cincar zatekli samo dva pastira.<\/p>\n Sa sedam velikih šarplaninaca pastiri danono\u0107no izlo\u017eeni hladnim sjeveroisto\u010dnim vjetrovima, \u010duvaju oko 300 ovaca. Iako je vjetar za one koji nisu navikli na klimu kakva vlada na ovim prostorima i u ovo doba godine nepodnošljiv, pastiri ka\u017eu da je vrijeme još lijepo i da prava zima tek slijedi.<\/p>\n