{"id":46454,"date":"2007-09-29T21:55:14","date_gmt":"2007-09-29T21:55:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46454"},"modified":"2007-09-29T21:55:14","modified_gmt":"2007-09-29T21:55:14","slug":"rulet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/09\/29\/rulet\/","title":{"rendered":"Rulet"},"content":{"rendered":"<p>Suluda storija o &scaron;amaranju krupijea i maltretiranju osoblja u crnogorskim kazinima po primorju jedna je od onih pri\u010da koje bjelodano pri\u010daju pri\u010du o nama dana&scaron;njima.<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Bal\u0161a Brkovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Podgori\u010dki tajkun, koji ni u kupatilo ne ide bez tjelohranitelja &#8211; &scaron;to je i ina\u010de karakteristi\u010dno za ljude \u010diste savjesti &#8211; galantan je, ka\u017eu, kad dobija, ali vrlo nezgodan kad gubi. Pa, o&scaron;amari krupijea, prijeti osoblju, psuje&#8230; <\/p>\n<p>Mo\u0107 opija ljude. Prekomjerna &#8211; prekomjerno. Ka\u017eu da je Niku \u010cau&scaron;esku, fasciniran golemom mo\u0107i koja mu je, smatrao je, zaslu\u017eeno pripadala, na ve\u010derama sa generalima znao, tre&scaron;ten pijan, urinirati po stolu i onda gledati generale kako jedu ostrige sa tim neuobi\u010dajenim dodatkom. A ovi su uslast kusali. Kaligula je konja uveo u Senat kada je htio poniziti tu \u010dasnu rimsku instituciju. (Pa &scaron;to, mnogi balkanski lideri uveli su u parlamente i vrste znatno ni\u017ee u lancu ishrane, kojima brane svoj lik i djelo, ka\u017ee moj prijatelj, cinik.) Ako je neka utjeha &#8211; zna se kako su zavr&scaron;ili i Niku i Kaligula&#8230; Istorija nije ba&scaron; previ&scaron;e ma&scaron;tovita i u takvim slu\u010dajevima obi\u010dno nema drugog puta. Analiti\u010dari skloniji &scaron;ahu to jo&scaron; zovu &quot;Crnogorska zavr&scaron;nica&quot; to je ono kada se partija zavr&scaron;ava naglim ru&scaron;enjem mnogih figura. <\/p>\n<p>Ona slavna definicija Marka Miljanova izra\u017eava su&scaron;tinu jednog vite&scaron;kog svjetonazora &#8211; \u010duvati druge od sebe, to je \u010dojstvo. Ko to ne umije na drugom je polu te jednostavne eti\u010dke jedna\u010dine.<\/p>\n<p>U najkra\u0107em &#8211; va&scaron; odnos prema krupijeu u kazinu simboli\u010dki je ekvivalent va&scaron;eg odnosa prema zakonu, prema pravilima na kojima po\u010diva igra, jednako kao \u017eivot. Kada podgori\u010dki tajkun &scaron;amara krupijea, to je ne samo poni\u017eavanje (nedu\u017enog) \u010dovjeka, ve\u0107 i poni\u017eavanje igre, ru&scaron;enje pravila. A uz &scaron;amare \u017eanrovski sasvim dobro idu i bejzbol palice, no\u0107ne sa\u010deku&scaron;e i sli\u010dno.<\/p>\n<p>Mo\u017eda bi, u nekoj budu\u0107oj tipologiji igre, to moglo dobiti naziv Crnogorski rulet. Ta igra bi, jasno, bila opasnija po krupijea, nego po igra\u010da. U Crnogorskom ruletu, dakle, strada &#8211; zakon. <\/p>\n<p>Ipak, najslavnija modifikovana verzija ruleta, izvedenica iz osnovne igre, svakako je &#8211; Ruski rulet. Izgleda da je i ta igra sve prisutnija u Crnoj Gori, i da \u0107e je biti sve vi&scaron;e. Ako odu Slovenci i ostali evropski investitori &#8211; a na \u010demu Kartel, izgleda, intenzivno radi &#8211; na&scaron; turizam li\u010di\u0107e ba&scaron; na tu igru. Pre\u017eivje\u0107e samo oni koji se ne na\u0111u na &#8211; stra&scaron;nom mjestu. A takvih mjesta bi\u0107e sve vi&scaron;e.<br \/>Postoji jedan interesantan detalj iz istorije Ruskog ruleta. Dva ruska oficira su, u drugoj godini Rusko-japanskog rata (u koji se Crna Gora, i pored najbolje volje, nije uspjela ugurati) odigrali &#8211; me\u010d za titulu svjetskog prvaka. Oba su bila ve\u0107 poznati majstori igre. Desetine partija bijahu iza njih. Ostali su sami. U oficirskoj kolibi, negdje na Dalekom istoku, po podu su le\u017eali oni koji se nijesu kvalifikovali za finale. Na kraju, kada su ostali samo njih dvojica, najbolji u igri, jedan je predlo\u017eio da &#8211; zamijene uloge. Onaj ko od nas dvojice pobijedi, trebalo bi da ide svijetom i govori &#8211; ja sam najbolji, ja sam pobijedio u igri. A to nije ba&scaron; dostojanstveno. Misli\u0107e ljudi da je kakav sumanuti la\u017eov, hvalisava luda. <\/p>\n<p>amijenimo mjesta. Ti okidaj moj, a ja \u0107u tvoj metak. Tako da pobjednik bude &#8211; onaj koji pogine. Tada \u0107e pre\u017eivjeti &#8211; pora\u017eeni. I on \u0107e svjedo\u010diti da je pobijedio onaj drugi. Tada niko ne\u0107e imati razloga da ne vjeruje. A pobjedniku, &scaron;to \u0107e mu bilo &scaron;to poslije pobjede&#8230; <\/p>\n<p>Naravno, ovakve vite&scaron;ke etide nijesu mogu\u0107e u dana&scaron;njoj Crnoj Gori. Za&scaron;to? Dana&scaron;nja crnogorska elita daleko je od vite&scaron;kog svjetonazora, jer ubjedljivo &quot;pada&quot; na ve\u0107 pomenutoj jedna\u010dini Marka Miljanova. <\/p>\n<p>No, ova storijica o tajkunu i krupijeima ima i druge rukavce, jednako zanimljive. Kada isti taj hrabrec (Dovedite mi dva nova krupijea, ne&scaron;to me dlan zasvrbio&#8230;) otvara neki hotel tu se na\u0111e kompletna politi\u010dka i poslovna elita crnogorska. Koji su mogu\u0107i pravci izvo\u0111enja zaklju\u010dka iz takve situacije? Svi, nema sumnje, znaju i kakav je i ko je on, pa za&scaron;to su onda i svi oni &#8211; tu. Svi\u0111alo se to nekome ili ne, ali jedino mogu\u0107e obja&scaron;njenje je da su i oni, svi zajedno, isto &scaron;to i on. A on je, vidjeli smo &#8211; nasilnik, arogantni kabadahija koji sebe o\u010dito do\u017eivljava kao nekoga ko je iznad zakona. <\/p>\n<p>U dana&scaron;njoj Crnoj Gori sve je vidljivo. Dodu&scaron;e, \u010dasni Filip Vi&scaron;nji\u0107 je i slijep sve vidio. A ovdje izgleda ni dobre o\u010di nijesu dovoljan razlog da se ispjeva &quot;Po\u010detak bune protiv dahija&quot;. <\/p>\n<p>A bez takve pjesme ova se balkanska kr\u010dma ne\u0107e zatvarati.<\/p>\n<p><em>Vijesti<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Suluda storija o &scaron;amaranju krupijea i maltretiranju osoblja u crnogorskim kazinima po primorju jedna je od onih pri\u010da koje bjelodano pri\u010daju pri\u010du o nama dana&scaron;njima.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46454","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46454","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46454"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46454\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46454"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46454"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46454"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}