{"id":46452,"date":"2007-09-27T07:36:03","date_gmt":"2007-09-27T07:36:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46452"},"modified":"2007-09-27T07:36:03","modified_gmt":"2007-09-27T07:36:03","slug":"agenda-otisla-u-legendu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/09\/27\/agenda-otisla-u-legendu\/","title":{"rendered":"Agenda oti\u0161la u legendu"},"content":{"rendered":"

Tiho i iz nepoznatih razloga odustala od srednjoro\u010dnog ekonomskog plana<\/p>\n

Pi\u0161e: D. Crvenica<\/strong><\/em><\/p>\n

Agenda ekonomskih reformi, najva\u017eniji srednjoro\u010dni razvojni plan Vlade ideološki naslonjen na liberalnu ekonomsku misao, poslije \u010detiri i po godine odlazi u prošlost i ustupa mjesto Nacionalnom programu za integraciju (NPI).<\/p>\n

\u010cinjenica da NPI ima anemi\u010dno ime u pore\u0111enju sa svojim prethodnikom \u010diji su naziv rado izgovarali predsjednici, ministri, ekonomisti, ali i takozvani "obi\u010dni gra\u0111ani" (Cetinjani su najbr\u017ee reagovali i modernizovali pozdrav u \u010duveno: "\u0111e si agendo") sasvim je zanemarljiva u odnosu na to da je ekonomska orijentacija budu\u0107eg Nacionalnog programa za integraciju za sada potpuna nepoznanica.<\/p>\n

Tim od uglavnom liberalnih ekonomista predvo\u0111en profesorom Veselinom Vukoti\u0107em ponudio je tri verzije Nacrta agende ekonomskih reformi i razvoja od 2007. do 2011. godine, a dokument nije ni stigao do sjednice Vlade. Vjerovatno jer je pripremljen u politi\u010dki osjetljivom momentu kada su \u010dlanice vladaju\u0107e DPS-SDP koalicije u medijima "lomile koplja" na pitanjima treba li i do koje mjere privatizovati Elektroprivredu ili prodati Termoelektranu Deripaskinoj En plus grupi, treba li Crna Gora da bude socijalna dr\u017eava (kako piše u Ustavu) ili liberalna oaza u kojoj je snala\u017eljivost jedini ljudski kvalitet.<\/p>\n

Taj "sukob" je u junu završen u korist socijaldemokrata (SDP), nevoljnim ali jednoglasnim stavom ministara iz DPS-a da se poništi tender za prodaju Termoelektrane i 31 odsto akcija Rudnika uglja. <\/p>\n

O razlozima zbog kojih je Vlada odustala od u junu pripremljenog Nacrta agende nijesu \u017eeljeli da govore predstavnici nadle\u017enih Vladinih resora, ostavljaju\u0107i dilemu da li je Vukoti\u0107 bio previše liberalan za SDP ili je u pitanju samo politi\u010dka koreografija. <\/p>\n

Zato je i nepoznanica da li je izbor NPI, sa ekonomskog stanovišta samo formalna kozmeti\u010dka promjena ili nagovještava suštinski zaokret od predlo\u017eenog liberalnog koncepta iz Nacrta agende ka konceptu socijalne dr\u017eave i dr\u017eavnog vlasništva u najva\u017enijim kompanijama koje je promovisala SDP. <\/p>\n

Nejasno\u0107e u srednjoro\u010dnoj politici u oblasti privatizacije, trgovine, poreza, dr\u017eavnog ure\u0111enja… mogu udaljiti investitore i dosta koštati Crnu Goru. <\/p>\n

I dok je prva crnogorska Agenda ekonomskih reformi, usvojena u martu 2003, bila dovoljno privla\u010dna da je objavi i promoviše sam tadašnji premijer Milo \u0110ukanovi\u0107, uz ne malu podršku potpredsjednika Branimira Gvozdenovi\u0107a, o njenom "penzionisanju" u Vladi nijesu voljni da govore. <\/p>\n

Iz kabineta predsjednika Vlade \u017deljka Šturanovi\u0107a (DPS) ni od generalnog sekretara \u017darka Šturanovi\u0107a "Vijesti" nijesu dobile odgovor o razlozima neusvajanja Agende, jer to navodno, nije njihova nadle\u017enost.<\/p>\n

O toj temi premijer je za sada govorio samo za "CG Ekonomist", rekavši da je njegova Vlada Vlada kontinuiteta i da nastavlja da ostvaruje "zacrtanu reformsku putanju, koju prate dobri makroekonomski pokazatelji".<\/p>\n\n\n\n
\n

Komentari<\/strong><\/p>\n

Uporedo sa pohvalama koje je Agenda dobijala od vlasti i privrednih asocijacija koje podr\u017eavaju liberalizaciju ekonomije (uglavnom u smislu olakšavanja uvoza i otpuštanja radnika), stizale su i zamjerke. <\/p>\n

Me\u0111u komentatorima se izdvaja Sven Langedijk iz Evropske komisije koji je prije nekoliko godina primijetio da "privatizacija nije, kako u slu\u010daju Crne Gore izgleda, sama sebi cilj", ve\u0107 da bi "trebalo da poma\u017ee ekonomiji ili obezbje\u0111uje donošenje odluka u kompaniji koje su u skladu sa ekonomskom argumentacijom i uzimaju u obzir dugoro\u010dnu prohodnost i profitabilnost".<\/p>\n

U Sindikatu Crne Gore su ocjenjivali da je Agenda "preambiciozna i neostvarljiva", dok su pojedini ekonomisti, me\u0111u kojima Predrag Drecun, zamjerali neoliberalni pristup i ocjenjivali da je ona "politi\u010dko-ideološki akt prije nego ekonomski".<\/p>\n

U opoziciji, liberali i SNP su kritikovali zbog visoke sive ekonomije i spoljnotrgovinskog deficita, neadekvatne strukture investicija, propasti privrede i neadekvatnog bankarskog sistema.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Novi dokument koji \u0107e definisati razvojni okvir Crne Gore u procesu primjene sporazuma o stabilizaciji i pridru\u017eivanju EU od 2008. do 2012. godine bi\u0107e NPI, \u010diji \u0107e nacrt biti gotov do kraja godine, kazao je Šturanovi\u0107. On je dodao da \u0107e Vukoti\u0107ev Nacrt agende "svakako biti koristan dokument u koncipiranju odre\u0111enih politika tokom izrade Nacionalnog programa za integraciju", ali nije rekao i na što je konkretno mislio. <\/p>\n

Iz Gvozdenovi\u0107evog (DPS) Ministarstva za ekonomski razvoj stigao je sli\u010dan odgovor:"Ministarstvo za ekonomski razvoj nije u mogu\u0107nosti da odgovori na Vaša pitanja, jer mi ne koordiniramo taj posao".<\/p>\n

Iako potpredsjednik Vlade zadu\u017een za ekonomska pitanja Vujica Lazovi\u0107 (SDP) formalno nije odbio razgovor na tu temu, u prethodne tri sedmice nije našao vrijeme za to.<\/p>\n

Jedini koji je javno komentarisao Agendu je bio njen koordinator, Vukoti\u0107, kazavši da je umjesto nje prihva\u0107ena "Agenda štrikova" i zamjerio što je Crna Gora skoncentrisana na "udaranje štrikova i donošenje zakona za ulazak u EU". <\/p>\n

On je na tradicionalnom Milo\u010derskom ekonomskom forumu sredinom septembra ocijenio da o razlozima izbjegavanja Agende razvoja jasno govore njeni ciljevi – ve\u0107a uloga biznisa, pojedinca i privatnog kapitala, nova organizacija dr\u017eavne uprave i nov kvalitet politi\u010dara.<\/p>\n

Ono što mu se ne mo\u017ee sporiti je da je samo politika još jednom odlu\u010divala o ekonomiji. <\/p>\n\n\n\n
\n

Promašaji i pogoci agende<\/strong> <\/p>\n

Prva Agenda usvojena je u martu 2003. godine, što se poklopilo sa klju\u010dnom novinom – uvo\u0111enjem poreza na dodatu vrijednost (PDV), koji se kao instrument za punjenje dr\u017eavne kase pokazao boljim i od o\u010dekivanja optimisti\u010dnih ministara. <\/p>\n

U uvodu prve Agende se navodilo: "Makroekonomski pokazatelji upu\u0107uju na \u010dinjenicu da je stanje privrede po\u010detkom 2003. godine teško. BDP je nizak, stopa nezaposlenosti me\u0111u najvišima u regionu. Pored toga, veliki je i tehnološki višak radne snage, koji \u0107e, gledano na kratki rok, bitno pove\u0107ati socijalni pritisak. Bud\u017eetski deficit je visok, a zna\u010dajan dio preduze\u0107a posluje u zoni sive ekonomije. <\/p>\n

Privredna struktura je pretjerano koncentrisana na energetsko-aluminijumski kompleks, a turizam se još nije oporavio niti dovoljno razvio da bi bio novi pokreta\u010d rasta. Bankarski sektor je još nedovoljno razvijen… Strani kapital i investitori, još ne prepoznaju naš prostor kao atraktivnu destinaciju. Ipak, ako se neophodne stru\u010dne i politi\u010dke snage društva fokusiraju na ekonomske reforme kao opšti društveni prioritet, situacija se mo\u017ee radikalno izmijeniti".<\/p>\n

Na kraju vijeka Agende, situaciju u Vladi mnogo druga\u010dije opisuju – BDP je skoro dvije milijarde eura, investicije premašuju plan i po glavi stanovnika su najviše u regionu, inflacija je najni\u017ea, nezaposlenost znatno smanjena, banke bilje\u017ee brz rast kredita i štednje…<\/p>\n

– U svakom pogledu kreiran je atraktivan poslovni ambijent – rekao je prije dva dana u Zagrebu ministar za ekonomski razvoj.<\/p>\n

Ve\u0107ina od ciljeva Agende 2003. su, tvrdi zvani\u010dna statistika, ostvareni ili znatno premašeni, ali se drugi koji se odnose na slabe ta\u010dke \u010desto pre\u0107utkuju.<\/p>\n

Plan je ostvaren ili premašen i kada su u pitanju stope inflacije i nezaposlenosti, BDP i BDP po glavi stanovnika.<\/p>\n

Me\u0111u najprijatnijim iznena\u0111enjima su strane direktne investicije (SDI).<\/p>\n

Agenda je u 2003, 2004, 2005. i 2006. godini predvi\u0111ala ukupno 540 miliona eura SDI, dok podaci institucija pokazuju da su neto SDI u tom periodu dostigle milijardu eura, dok su u bruto iznosu mnogo ve\u0107e.<\/p>\n

Druga strana medalje rekordnih SDI je rekordan deficit u platnom bilansu (pokazuje transakcije Crne Gore sa inostranstvom) i drasti\u010dan rast uvoza u odnosu na skroman izvoz baziran uglavnom na aluminijumu. <\/p>\n

Ali, dok je Agenda predvi\u0111ala da bilans pla\u0107anja poslije 2003. godine bude u plusu, Crna Gora je ostvarivala sve ve\u0107e minuse koje ni prihodi od turizma nijesu mogli ispeglati.<\/p>\n

Za razliku od 69 miliona eura plusa na ra\u010dunu platnog bilansa, crnogorska privreda je za \u010detiri godine ostvarila minus te\u017eak od 900 miliona do milijardu eura (postoji neslaganje zvani\u010dnih podataka).<\/p>\n

Pouzdanih procjena o nivou sive ekonomije nema, tako da se ne zna da li je ostvaren cilj da ona do 2006. bude svedena sa 30 na 11 odsto BDP-a.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n\n\n\n
\n

Šta je Vukoti\u0107 predlagao<\/strong> <\/p>\n

Nesu\u0111ena agenda ekonomskih reformi od 2007. do 2011. godine predvi\u0111ala je da Elektroprivreda Crne Gore za \u010detiri godine bude potpuno privatizovana (protiv \u010dega je SDP).<\/p>\n

U oblasti privatizacije je bilo preporu\u010deno njeno ubrzanje i završetak do 2010. godine i navedeno da su, uz EPCG, još neprivatizovani sistemi \u017deljeznica Crne Gore, Luka Bar, "Planta\u017ee", Brodogradilište "Bijela". <\/p>\n

Scenario iz Agende je predvi\u0111ao izgradnju 30 malih hidroelektrana i pet elektrana na vjetar, dok bi se gradile dvije velike hidroelektrane (ne "Buk Bijela") i drugi blok Termoelektrane.<\/p>\n

Kao opšti cilj, umjesto ranije makroekonomske stabilnosti, postavljeno je "pove\u0107anje kvaliteta \u017eivota svakog pojedinca koji \u017eivi u Crnoj Gori", odnosno pove\u0107anje BDP-a po glavi stanovnika na 15.000 eura 2030. (sad je oko 3.000), godišnji rast ekonomije od 7,5 do 8,5 odsto, godišnje bruto investicije od 800 miliona i smanjenje bud\u017eeta na 550 miliona.<\/p>\n

Zbog predvi\u0111enih visokih stopa ekonomskog rasta, taj dokument su autori poredili sa "penjanjem uz brdo \u010diji se vrh ne vidi".<\/p>\n

Ubrzan ekonomski rast, smatraju oni, mora se zasnivati na privatnom kapitalu, tr\u017eištu kapitala i stranim direktnim investicijama, dok bi se dr\u017eava, odnosno "mikrodr\u017eava", uzdr\u017eala od ulaganja i samo stvarala uslove za razvoj. <\/p>\n

Nacrt agende je promovisao potpunu liberalizaciju trgovine (ukidanje necarinskih ograni\u010denja i svo\u0111enje carinskih stopa na nulu) i integraciju u regionalna tr\u017eišta. <\/p>\n

Na tr\u017eištu rada preporu\u010deno je olakšavanje i pojeftinjenje otpuštanja i zapošljavanja radnika. Nacrt je predvi\u0111ao nastavak penzione reforme i zamjenu sistema me\u0111ugeneracijske solidarnosti sistemom individualne kapitalizovane štednje. <\/p>\n

U fiskalnoj politici se preporu\u010divao nastavak smanjenja poreza i doprinosa za zdravstvo, da bi do 2011. godine bili svedeni na devet odsto, javni dug na 35 odsto BDP-a, a dr\u017eavna potrošnja ne bi prelazila 35 odsto BDP-a.<\/p>\n

Tim og 65 \u010dlanova je, kako se navodi, besplatno radio na Nacrtu agende.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Vijesti<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tiho i iz nepoznatih razloga odustala od srednjoro\u010dnog ekonomskog plana<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46452","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46452","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46452"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46452\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46452"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46452"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46452"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}