{"id":46450,"date":"2007-09-25T14:35:14","date_gmt":"2007-09-25T14:35:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46450"},"modified":"2007-09-25T14:35:14","modified_gmt":"2007-09-25T14:35:14","slug":"upotreba-kulture","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/09\/25\/upotreba-kulture\/","title":{"rendered":"Upotreba kulture"},"content":{"rendered":"<p>Nedavno je pozori&scaron;ni reditelj i direktor MESS-a Dino Mustafi\u0107 izjavio da se kod nas uglavnom iz dr\u017eavne blagajne finansira vjerska i nacionalna kultura.<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Sead Fetahagi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Ne sje\u0107am se da je tako neko jednostavno i ta\u010dno iskazao stanje u na&scaron;oj kulturi. Jo&scaron; su se u Dejtonu na&scaron;e nacionalne vo\u0111e dogovorile da je kultura nacionalna stvar, pa stoga ne treba da bude ministarstvo kuture na dr\u017eavnom nivou. <\/p>\n<p>I tako mi imamo priredbe i manifestacije s vjerskom i nacionalnom odrednicom, koje se finansiraju iz bud\u017eeta entiteta i kantona. <\/p>\n<p>Takvo stanje je uslovilo da je na&scaron;a umjetnost u najve\u0107oj mjeri okrenuta pro&scaron;losti, tradicionalisti\u010dka, u rijetkim trenucima korespondira s dana&scaron;njim vremenom i dana&scaron;njim svijetom. Dana&scaron;nji stvaraoci pogre&scaron;no shvataju tradiciju, pa je kopiraju umjesto da im tradicija slu\u017ei kao oslonac za druga\u010dija djela, za kriti\u010dno sagledavanje sadr\u017eaja i formi pro&scaron;losti. <\/p>\n<p>Na&scaron;i ministri kulture, koliko god ih ima, otvorene su ruke kada je u pitanju finansiranje raznih vjerskih manifestacija, pa se ta nacionalno-vjerska okupljali&scaron;ta na stadionima, raznim dovi&scaron;tima i crkvenim va&scaron;arima progla&scaron;avaju kulturnim dostignu\u0107em. Jo&scaron; samo da borbe bikova i narodne derneke ozna\u010dimo kao vrhunski civilizacijski i kulturni domet! U tom zadovoljavanju potreba &scaron;irokih narodnih masa na&scaron;i klju\u010dari kasa su veoma stisnuti kada je u pitanju umjetnost vrhunskog stvarala\u010dkog izraza. Primjer da je MESS, taj festival s tradicijom, gdje se uvijek pomjerao vidokrug teatarske izra\u017eajnosti, dobio 5.000 maraka iz bud\u017eeta, isto kao i nekakav KUD &quot;Sejfulah&quot;, je sraman.<\/p>\n<p>Na&scaron; folklor je prijem\u010div i osebujan, kao i uop&scaron;te na balkanskim prostorima, ali je on istovremeno jasan primjer kako se nacionalno legitimi&scaron;e.<\/p>\n<p>Taj &scaron;areni drmoguz zadovoljava naj&scaron;iri auditorij, ali ako smo ostali na tom nivou kulture onda smo izabrali uro\u0111eni\u010dki status, izabrali smo izolovanost. Ako savremena, moderna umjetnost nije preovla\u0111uju\u0107a, onda smo prihvatili pro&scaron;lost i tradiciju kao osnovni na&scaron; dana&scaron;nji poredak.<\/p>\n<p>I &scaron;ta u tom slu\u010daju rade umjetnici? Ni&scaron;ta. Gledaju kako da se prilagode postoje\u0107em stanju, pa su na&scaron;e galerije \u010desto nakrcane eksponatima koji prikazuju biblijske teme ili crkvene objekte. Na taj na\u010din se slikari dodvoravaju vlastima i va\u017ee\u0107em pogledu na svijet, umjesto da su kao umjetnici stalno u oporbi prema dana&scaron;njem stanju stvari, prema oficijelnom tuma\u010denju svijeta i ljudi u njemu. Gledao sam neku izlo\u017ebu slika kod franjevaca, pa sam bio zaprepa&scaron;ten koliko je tu amaterizma, neukog i lo&scaron;eg slikarstva. Ne radi se tu o sadr\u017eaju, nego o izrazu, koji nam je govorio o netalentu autora. Poslije je u novinama ta izlo\u017eba hvaljena.<\/p>\n<p>Srbi su od Jovana Du\u010di\u0107a napravili nacionalnu ikonu. Ovaj izvanredni versifikator, rijedak majstor izbru&scaron;enih stihova, rijetko se danas prikazuje kao umjetni\u010dka veli\u010dina, nego se sva pa\u017enja skoncentrisala na dimenziju njegovog srpstva, &scaron;to nije preovladavaju\u0107e kod ovog velikog pjesnika. Pa se onda u njegovu slavu, u slavu srpstva, a ne umjetnosti, organizuju &quot;Du\u010di\u0107eve ve\u010deri poezije&quot; i tom prigodim dodjeljuje nagrada. Ove godine nagradu je dobio \u0110or\u0111o Sladoje, \u010dija je poezija arhai\u010dna, duboko zakopana u vokabular pro&scaron;losti. Umjesto, kako je Du\u010di\u0107 za svog vremena bio moderan, da nagrada stimuli&scaron;e modernost, ovdje se veli\u010da arhai\u010dnost, &scaron;to odgovara nacionalistima koji vladaju.<\/p>\n<p>Ne mo\u017ee&scaron; dahnuti du&scaron;om da ne slu&scaron;a&scaron; muslimanske vjerske prangije, da te ne zasipaju s radija i televizije ilahije i kaside kao vrhunski muzi\u010dki izraz. Utrkuju se mnogobrojni skribomani da objave knjige u kojima se na razne na\u010dine, romaneskne ili esejisti\u010dke, predstavlja bo&scaron;nja\u010dki narod i bo&scaron;nja\u010dki \u010dovjek, gotovo kao onaj nat\u010dovjek iz drugog vremena i drugog svijeta. Nije mi onda jasno kako u takvom okru\u017eenju opstaje balet u sarajevskom Narodnom pozori&scaron;tu, jer on nikako ne mo\u017ee biti nacionalni i vjerski. Mada se i u tome poku&scaron;alo.<\/p>\n<p>Nema ozbiljne umjetnosti bez nadgradnje, bez prevazila\u017eenja pro&scaron;log. Istinska umjetnost je traganje za novim izrazom i novim sadr\u017eajem, a mi danas prisustvujemo ogromnoj poplavi kopija nekada&scaron;nje umjetnosti i prepisivanja nekada&scaron;njeg stvarala&scaron;tva. Pravi umjetnik je vizionar, onaj koji je kriti\u010dan prema sebi i svom dru&scaron;tvu, onaj koji je potpisao ugovor s \u0111avolom. A dana&scaron;nji na&scaron;i umjetnici su uglavnom \u010dankolizi, bezmudi prepisiva\u010di pro&scaron;losti. S izvjesnim izuzecima.<\/p>\n<p><em>Nezavisne novine<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nedavno je pozori&scaron;ni reditelj i direktor MESS-a Dino Mustafi\u0107 izjavio da se kod nas uglavnom iz dr\u017eavne blagajne finansira vjerska i nacionalna kultura.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46450","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46450","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46450"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46450\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46450"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46450"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46450"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}