{"id":46444,"date":"2007-09-19T11:54:35","date_gmt":"2007-09-19T11:54:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46444"},"modified":"2007-09-19T11:54:35","modified_gmt":"2007-09-19T11:54:35","slug":"pronadena-drevna-glinena-cizmica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/09\/19\/pronadena-drevna-glinena-cizmica\/","title":{"rendered":"Prona\u0111ena drevna glinena \u010dizmica"},"content":{"rendered":"

\u010cizmica je prona\u0111ena 10. rujna, ukopana u podnicu vu\u010dedolske ku\u0107e koja je datirana oko 2800 g. pr. K.<\/p>\n

Pi\u0161e: Goran \u010corkalo<\/strong><\/em><\/p>\n

Kerami\u010dku \u010dizmicu staru gotovo 5000 godina pronašli su i u utorak predstavili arheolozi na eponimnom lokalitetu Vu\u010dedol kod Vukovara, a nalaz uspore\u0111uju s glasovitom Vu\u010dedolskom golubicom prona\u0111enom 1938. na lokalitetu Gradac nedaleko od lokacije sadašnjih istra\u017eivanja.<\/p>\n

"\u010cizmicu smo pronašli 10. rujna, ukopanu u podnicu vu\u010dedolske ku\u0107e koju datiramo u najmla\u0111e razdoblje vu\u010dedolske kulture, oko 2800 g. pr. K.", rekla je Jacqeline Balen, voditeljica arheološkog istra\u017eivanja Vu\u010dedola, na javnom predstavljanju nalaza.<\/p>\n

"Nakon iskopana humusa u sondi koju intenzivnije istra\u017eujemo od prošle godine, naišli smo na najmla\u0111u fazu vu\u010dedolske kulture<\/a>, na podnice dvije vu\u010dedolske ku\u0107e, svaka površine osam puta šest metara, dobro o\u010duvane, a u zape\u010denoj podnici i samu \u010dizmicu ispunjenu zemljom", opisala je pronalazak, dodaju\u0107i da sada istra\u017eivane vu\u010dedolske ku\u0107e, za razliku od prije istra\u017eenih s ju\u017enim ulazom, imaju ulaz sa zapada. Vu\u010dedolska ku\u0107a, ina\u010de, imala je pod od nabijena lesa, sa zabijenim kolcima me\u0111u kojim je isprepleteno pru\u0107e, a zidovi su bili oblijepljeni ilova\u010dom. <\/p>\n

"\u010cizmica ima karakteristi\u010dne vu\u010dedolske šare i ide uz bok s glasovitom golubicom", istaknula je arheologinja, rekavši da su i prije prona\u0111eni modeli cipela i \u010dizmica, no da je ovaj primjerak jedinstven po izradi i po tome što je na\u0111en na lokalitetu po kojem je cijela kultura dobila ime.<\/p>\n

I prof. Aleksandar Durman, voditelj Arheološke škole na Vu\u010dedolu, naglasio je da su i prije na\u0111eni glineni modeli sandala, niskih i poluvisokih cipela te \u010dizama, no da je ova \u010dizmica s Vu\u010dedola savršeno oblikovana i pokazuje da je ulo\u017eeno mnogo truda u njezinu izradu. <\/p>\n

"Zasad znamo da su unutar vu\u010dedolske kulture takvi modeli najraniji u Europi, a model cipele sli\u010dne vu\u010dedolskoj na\u0111en je u hetitskoj kulturi, no mla\u0111i je 1000 godina", naglasio je Durman.<\/p>\n

Arheolozi zasad ne znaju \u010demu su slu\u017eili modeli obu\u0107e, uklju\u010duju\u0107i i Vu\u010dedolsku \u010dizmicu, no ne isklju\u010duju da je imala religijski karakter. <\/p>\n

Vu\u010dedolci i njihova kultura, za koju je karakteristi\u010dna iznimna vještina u obradi metala, prostirala se do Trsta, preko Austrije, \u010deško-njema\u010dkoga rudogorja, Slova\u010dke, sjeverne Rumunjske i Transilvanije do Albanije, a najju\u017enija još je to\u010dka na 10 kilometara od Egejskog mora, ravno ispred otoka Levnosa preko kojega se dolazi u Troju. Za Vu\u010dedol vlada iznimno zanimanje, posebno me\u0111u studentima iz svih europskih zemalja.<\/p>\n

Arheološki radovi na Vu\u010dedolu dio su projekta Vlade i Vije\u0107a Europe Vukovar – Vu\u010dedol – Ilok<\/em> u sklopu kojega je osigurano više od 270 milijuna kuna za obnovu i revitalizaciju povijesne jezgre Vukovara i Iloka te arheološko istra\u017eivanje Vu\u010dedola i formiranje arheološkog parka.<\/p>\n

Vjesnik<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010cizmica je prona\u0111ena 10. rujna, ukopana u podnicu vu\u010dedolske ku\u0107e koja je datirana oko 2800 g. pr. K.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46444","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46444","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46444"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46444\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46444"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46444"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46444"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}