Kakav je ustav potreban Crnoj Gori<\/p>\n
Pi\u0161e: Stevo Muk*\/Vijesti<\/strong><\/em><\/p>\n Jedan politi\u010dki i nacionalni koncept smatra opravdanim i potrebnim da se dr\u017eavna nezavisnost Crne Gore, dodatno legitimiše uvo\u0111enjem crnogorskog jezika kao slu\u017ebenog, Crnogorske pravoslavne crkve kao prve, zvani\u010dne ili dominantne crkve u Crnoj Gori. Takav koncept oblikovanja dr\u017eavnog (crnogorskog) identiteta u Crnoj Gori najprije je lansirao dio procrnogorskih krugova još u vrijeme komunizma, a nastavio ga Liberalni savez Crne Gore (SDP, CFP, PEN, Matica Crne Gore) u vrijeme kada su i zvani\u010dna Podgorica i Beograd negirali identitet Crne Gore i Crnogoraca. <\/p>\n Taj koncept je imao smisla samo onda kada je bio dio simboli\u010dkog i prakti\u010dnog otpora jednoumlju velikosrpske asimilacije, ratne histerije, negiranja crnogorske nacije, nesrpskih identiteta i dr\u017eavnosti Crne Gore. U smislu prakti\u010dne politi\u010dke borbe i otpora, Crnogorska pravoslavna crkva je bila i jeste politi\u010dki projekat jednako kao što je i Mitropolija crnogorsko – primorska kao dio Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori bila u u politi\u010dkoj funkciji opravdanja jedne naopake politike i afirmacije jednog velikodr\u017eavnog projekta. Reafirmacija pravoslavnih crkava u Crnoj Gori, nakon formalnog sloma realnog socijalizma, bila je i ostala u funkciji reafirmacije nacionalnih identiteta, srpskog odnosno crnogorskog. Umjesto vra\u0107anja ljudi Bogu i Boga ljudima, crkve su preuzimale ulogu ulogu zaštitnika i promotera nacionalnih i nacionalisti\u010dkih ideja i projekata.<\/p>\n Jednako kao što su i svojevremene kvaziistorijske teze o nepostojanju crnogorske nacije ili nepostojanju zajedni\u010dkih etni\u010dkih istorijskih korijena Srba i Crnogoraca bile i ostale u funkciji politike, nacionalizama koji su gajili \u010distotu nacija.<\/p>\n Jedan ekstremizam, velikosrpski, proizvodio je drugi, crnogorski. Po svojoj veli\u010dini, intenzitetu i posljedicama, oni naravno nisu uporedivi, ali njihova je suština na\u017ealost ista.<\/p>\n U predreferendumsko vrijeme, vrijeme istrajavanja na "projektu", obje strane su bile sklone pretjerivanju. Kao što uvijek biva, onaj koji ima više politi\u010dke mo\u0107i, više je i pretjerivao. Droga nezavisnosti opijala je godinama, politi\u010dko, demokratsko, gra\u0111ansko i intelektualno bi\u0107e Crne Gore. Tako je izglasana himna koja je u najmanju ruku sporna, makar u jednom dijelu, \u010dak i za beskompromisne suvereniste. Izglasana je zastava koja nikada nije bila dr\u017eavna. U maternje jezike uvršten je jezik koji pod tim imenom nigdje ne postoji (bošnja\u010dki umjesto bosanski).<\/p>\n Danas se sa više razuma i manje emocija, posljedi\u010dno više dijaloga i kompromisa gleda na zastavu i posebno himnu, jednostrano izglasanu u predreferendumsko vrijeme parlamentarnom ve\u0107inom prosuverenisti\u010dkih stranaka<\/p>\n Danas nema spora ili ga ima zna\u010dajno manje, u pogledu spornih stihova va\u017ee\u0107e himne dr\u017eave Crne Gore. Na vidiku je prvi kompromis o pitanjima identiteta.<\/p>\n Istrajavanje na projektu koji propagira zaokru\u017eivanje crnogorskog dr\u017eavnog identiteta kroz isklju\u010divanje srpskog identiteta, u današnjem trenutku osim što je nacionalisti\u010dki, štetan je i za referendumsku ve\u0107inu i manjinu. <\/p>\n \u010cini se da podsticaj za preglasavanje, kroz novi referendum, referendumska ve\u0107ina dobija iz iskustva referendumske pobjede. Ali pobjedniku ne smije biti sve dozvoljeno. Naprotiv, pobjednik je obavezan da poštuje manjinu. Samo je tako mogu\u0107e dr\u017eavu u\u010diniti dr\u017eavom svih gra\u0111ana i svih naroda. I samo \u0107e takva Crna Gora biti odr\u017eiva, trajna i demokratska. Referendum niti je bio niti se smije zloupotrijebiti kao sredstvo za rješavanje drugih pitanja identiteta. <\/p>\n Kakva je razlika izme\u0111u teze da su "Crnogorci komunisti\u010dka izmišljotina" i teze da su "Srbi u Crnoj Gori u stvari politi\u010dki Srbi". Nikakva. Zato gra\u0111ansko društvo ne\u0107e postojati ako ne bude promovisalo principijelnost kao temeljno na\u010delo. Gra\u0111ansko društvo ne\u0107e suštinski postojati ako bude zagovaralo stavove ve\u0107ine i nekriti\u010dki odbacivalo stavove manjine.<\/p>\n Popis iz 2003. godine je pru\u017eio gra\u0111anima mogu\u0107nost da iska\u017eu svoj stav o naciji, religiji kojoj pripadaju i jeziku kojim govore. Mnogi su spremni da ove brojke sumnji\u010de, da ih nazovu vješta\u010dkim, prolaznim, politi\u010dkim. Etni\u010dki in\u017einjering se na Balkanu sprovodio kroz gotovo cijelu istoriju, na razli\u010dite na\u010dine i sa razli\u010ditim uspjehom i rezultatima. Ali, nema te gumice koja mo\u017ee izbrisati bilo koji jezik ili naciju. Zato je taj posao osim što je neopravdan i uzaludan. Zato ve\u0107 sada treba osuditi politi\u010dke planove i kampanje za "naredni popis" na kojem treba treba zalegnuti za \u017eeljene cifre \u017eeljenih etnika i vjernika. <\/p>\n U suprotnom, ne\u0107e biti razlike izme\u0111u današnje pobjedni\u010dke ve\u0107ine i pobjednika iz 1918. godine. Ako smo osudili brisanje crnogorskog identiteta 1918. godine, moramo se danas 2007. godine ponašati suprotno tadašnjim pobjednicima.<\/p>\n Kazati da kompromisa mo\u017ee biti, ali ne u vezi sa pitanjima identiteta, nije ni mudro ni dr\u017eavni\u010dki. A oko \u010dega \u0107e ga biti, ho\u0107e li oko KAP-a, privatizacije, kriminala i korupcije, socijalne politike, zaštite \u017eivotne sredine, ekstra profita, lustracije?<\/p>\n Indikativna je teza kako je politi\u010dkoj grupaciji koja tvrdi da je jedina legitimna da zastupa interese Srba u Crnoj Gori bli\u017ea ideja da se slu\u017ebeni jezik nazove "crnogorskim" nego da se usvoji rješenje koje uva\u017eava i srpski i crnogorski kao nazive jedinstvenog jezika. Ekstremima odgovaraju ekstremna rješenja, bez obzira da li su saglasna sa njihovim zahtjevima.<\/p>\n Istorija se nije završila 1918. godine, ne\u0107e ni 2006. godine ili 2007. godine.<\/p>\n Po sistemu akcije i reakcije, jedna nepravda uvijek poziva na istu ili ve\u0107u nepravdu.<\/p>\n Novi ustav je prilika da se utemelje multikuluturalnost, pravo i pravda i prekine za\u010darani krug. <\/p>\n Zato unutarparlamentarni kompromis o Ustavu treba uva\u017eiti \u010dinjenicu da je Crna Gora društvo manjina i da se dr\u017eava brani demokratijom i ekonomijom.<\/p>\n Va\u017eno je zato da se ustavni kompromis ostvari unutar parlamenta me\u0111u politi\u010dkim partijama, uva\u017eavaju\u0107i slo\u017eenost istorijskog i društvenog karaktera Crne Gore. Za kompromis je potrebno da se politi\u010dke partije povuku sa po\u010detnih pozicija, odustanu od dijela sopstvenih zahtjeva i saglase oko rješenja koje je pravedno i odr\u017eivo.<\/p>\n U ovom specifi\u010dnom referendumskom slu\u010daju, referenduma o Ustavu, rije\u010d o politi\u010dkoj opciji koja ne bi na kvalitetan na\u010din artikulisala volju gra\u0111ana, jer bi se gra\u0111ani izjašnjavali o cjelokupnom tekstu ustava usvojenog ve\u0107inom glasova u Skupštini, a ne o pitanjima oko kojih nije bilo mogu\u0107e posti\u0107i kompromis u institucijama politi\u010dkog sistema.<\/p>\n Tako bi se opredjeljivanje za i protiv odre\u0111enih ustavnih rješenja pretvorilo u izjašnjavanje za i protiv Ustava, što je daleko od stvarnog i suštinskog politi\u010dkog konflikta.<\/p>\n *Autor je izvršni direktor Centra za razvoj nevladinih organizacija<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kakav je ustav potreban Crnoj Gori<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46405","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46405","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46405"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46405\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46405"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46405"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46405"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}