Opština promoviše spektakuarni project spajanja ostrva Sveti Nikola sa kopnom, dok niko ne govori o "banalnim" projektima kao sto je vodovod ili kanalizacija<\/p>\n
Pi\u0161e: Mio Ili\u010dkovi\u0107\/montenegro.org.au<\/strong><\/em><\/p>\n O Budvi i svemu što se dešavalo \u010ditali smo još prije dolaska ovdje – to su ve\u0107inom bili prili\u010dno spektakularni izvještaji o djelovanju politi\u010dko poslovne mafije, korupciji i tako dalje. <\/p>\n Kakav je svakodnevni \u017eivot "obi\u010dnih gradjana" tek se mo\u017ee osjetiti nakon nešto du\u017eeg boravka u "metropolis turizma." Nestašice vode i struje koje su dnevne, dovode gradjane i turiste do o\u010dajanja šire\u0107i strah od "afri\u010dkih" bolesti dizenterije, hepatitisa i drugih. Onima koji planiraju da dodju u posjetu preporu\u010dili bi da se, uz sav entuzijazam prema novoj dr\u017eavi, pripreme na iznenadjenja i preispitivanje nekih od principa do kojih su do sada dr\u017eali ne razmišljajuci puno o njima.<\/p>\n Našim dolaskom zatekli smo radove na budvanskom bulevaru iako je turisti\u010dka sezona bila na po\u010detku. Za to mogu da postoje objektivni razlozi, ali je nezamisliva tolika arogancija prema vlastitim gradjanima i turistima koji su za više od mjesec dana, dok se ova saobracajnica gradila, bili prinudjeni da preska\u010du preko zemljanih barikada, svje\u017eeg betona, brda pijeska i kanala, dok su majke na ruke nosile bebe sa kolicima, a invalidi morali da sjede ku\u0107ama. Niko nije pomišljao da osigura makar jedan pješa\u010dki prolaz, postavi ogradu da ljudi ne bi upadali u rupe i kanale. Ionako kretanje trotoarima nije mogu\u0107e i tamo gdje nema radova, trotoari su zatrpani automobilima pa se pješaci "guraju" na kolovoz – pod automobile na o\u010digled de\u017eurnih policajaca. "Novope\u010denim" vlasnicima mercedesa, BMW, Audia i drugih, nije bilo teško do\u0107i do skupocjenih auta i voza\u010dkih dozvola, ali se saobra\u0107ajna i druga kultura ipak nemogu kupiti.<\/p>\n Kako se posjetiocu doima "nova Budva" u kojoj boravi ve\u0107ina turista – da nema povjetarca koji dolazi od mora mogli bi pomisliliti da su u nekoj palanci u unutrašnjosti. Ve\u0107ina zgrada koje su nastale zadnjih decenija, dobrim djelom bez plana i kotrole, podsje\u0107aju na socijalisti\u010dku arhitekturu šezdesetih godina. "Stare " gradjevine nakon zmljotresa su kvalitetnije ali unakazene prepravkama, zatvaranjem balkona, dodavanjem spratova, ofarbane u više razli\u010ditih boja uz to po krovivima vise limeni tankovi za vodu koje su gradjani bili prinudjeni da postave – kao spomenici nekopetentnoj i raznim interesima korumpiranoj lokalnoj upravi.<\/p>\n Stari grad takodje se "prepravlja" – nove ku\u0107e sa betonskim balkonima nadvisuju istorijske gradjevine i bedeme, uz u\u017easavanje staro Budvana i jubitelja Budve, nemo\u0107ni da bilo što urade. Originalni budvanski "ferali" zamijenjeni su novim "modernim". Fontana i skluptura poznatog umjetnika, pokojnog Stevana Luketi\u0107a, medju prvima se našla na otpad ustupaju\u0107i mjesto – piceriji i kafani!<\/p>\n \u010culi smo takodje pri\u010du da su i "Australski Crnogorci" dali svoj doprinos. Zemljak iz Perta, nezadovoljan, "oduzeo" je projekat izgradnje ku\u0107e jednom lokalnom preduzima\u010du kada nije prihvatio da mimo usvojenog plana "doda dva sprata". Da je gradio ku\u0107u u nekom predgradju Perta tom našem "uglednom iseljeniku" sigurno ne bi palo na pamet da nekog podkupljuje, jer zna da je to krivi\u010dno djelo.<\/p>\n Politika je o\u010digledno glavna prepreka razvoju Budve. Utisci koji se stije\u010du ve\u0107 na prvi pogled su da nema odgovornosti i da je pojedincima sve dozvoljeno, kao da je Budva "dr\u017eava u dr\u017eavi" u kojoj vlada "warlordocracy". Sve dok se ne po\u010dnu poštovati zakoni, razbije politi\u010dki monopol pojedinaca i uvede odgovornost preovladava\u0107e nered, sve \u0107e se svoditi na banalnu svakidašnjicu i nekreativnost.<\/p>\n Ko su ljudi koji na ovakav na\u010din mijenjaju istorijski izgled Budve i odnose se prema umjetni\u010dkim djelima – da ne govorimo o mijenjanju lokalnog ambijenta, nagrdjivanju prostora i prirodnih ljepota!? Njihova imena \u010ditamo po novinama u raznim prilikama. Sigurno da ih nemo\u017eemo svrstati u barbare, jer barbari ipak imaju svoje vrijednosti i zakone.<\/p>\n Do ruke nam je došao \u010dlanak Milovana Djilasa objavljen u njema\u010dkom listu "Die Zeit "aprila 1975. (Die Kirche der Gottlosen) i odnosi se na skrnavljenje budvanske crkve Svete Marije koja poti\u010de još iz 840 godine nove ere. Djilasova razmišljanja na tu temu i danas su atuelna. Kao i mi danas, Djilas se \u010dudi "ljudskim bi\u0107ima" koja "udaraju nogama u vlastitu prošlost i porijeklo, prihva\u0107aju pseudo vrijednosti – da se napuni stomak postalo je najviši i jedini ideal, kao da su se ljudi pretvorili u poluljude……."<\/p>\n Ali što je ove sezone sa turizmom od \u010dega se ovdje \u017eivi?<\/p>\n Novine i TV prenose ushi\u0107ene izjave turisti\u010dkih radnika o broju gostiju "kojih je više nego što ima le\u017eaja"- što je predznak za masovni ili ‘sindikalni’ turizam. Ako je to ta\u010dno, to je uspjeh, jer u postoje\u0107im uslovima hroni\u010dnog straha da \u0107e nestati voda ili struja i stanja kanalizacije, teško je racunati na turiste koji su navikli na standard. Godinama ovi problemi le\u017ee neriješeni, tjeraju gradjane da kopaju arteške bunare, kupuju hidrofore, hoteli se takodje samostalno snalaze dok se razbacaju milioni – prelivaju u privatne ili partijske kase da bi se dovela pop grupa "Rolling Stones". Opština promoviše spektakuarni project spajanja ostrva Sveti Nikola sa kopnom – ne smeta što za " investitorom" traga Interpol, dok niko ne govori o "banalnim" projektima kao sto je vodovod ili kanalizacija.<\/p>\n Ono što turisti\u010dke statistike obi\u010dno ne pokazuju mo\u017ee se uo\u010diti u predve\u010dernjim šetnjama gradom. Ako prodjete "gornjim putem" prema sajmu na\u010di\u010dkanim tezgama svakojakog ki\u010da, ve\u0107 po jeziku i velikim drvenim krstevima obješenim o vratove kao da su se uputili u dvorac grofa Drakule, lako je zaklju\u010diti da preovladjuju gosti koji su doskoro bili naši sudr\u017eavljani. Na tezgama koje smo ranije spomenuli preovladjuju suveniri koji svojim "komi\u010dnim" prikazima Crnogoraca treba da uveseljavaju rodbinu i prijatelje kojima se poklanjaju u\u010dvrš\u0107uju\u0107i stereotipna shva\u0107anja o ovoj naciji – \u010daše sa deset crnogorskih zapovijesti, Crnogorac sa ba\u010dvom, Crnogorac sa bocom, Crnogorac na pla\u017ei, Crnogorac na jahti i da neko ne bi posumnjao u patriotsku lojalnost, tu su peškiri i majice sa natpisima "Montenegro".<\/p>\n Mogu se na\u0107i i brošure koje bi trebale da popularišu crnogorski turizam na francuskom, engleskom, njema\u010dkom i, ponajviše, ruskom. Neke od njih, na\u017ealost, lošim prevodom i grubim greškama ve\u0107 u naslovima (na primjer na francuskom) posti\u017eu suprotan efekat! Nije nam jasno kako se u takvoj ponudi našla i nedavno promovisana knjiga "Istorija Crne Gore" dvojice crnogorskih politi\u010dara, po fantasti\u010dnoj cijeni od 40 Eura (63 A$)!<\/p>\n "Donji put" pored mora, prepun je turista iz "bratske Rusije". Nijesmo sigurni da li se radi o gostima ili "doma\u0107ima" koji su se ve\u0107 snašli po okolnim selima ili budvanskim predgradjima. Ve\u0107ina starije gneracije zadr\u017eala je postovanje prema Rusima koji su došli u Crnu Goru nakon revolucije i tu ostali, to su bili naši uva\u017eeni profesori ili ljekari – intelektualci. O aktivnostima naših novih sugradjana mo\u017eemo samo da nagadjamo.<\/p>\n Iako su Njemci nekad bili neprikosnovena turisti\u010dka ve\u0107ina, nakon poslednjih ratova postali su rijetki. Umjesto da se stvaraju uslovi da se Budva formira kao globalni turisti\u010dki grad, privla\u010di strane komercijalne investicije, bude primjer kako globalizacija mo\u017ee da transformiše \u017eivot, ona se sve više balkanizuje. Individualno bogatstvo ste\u010deno prije ve\u0107inom prodajom nekretnina umjesto da se stvore uslovi da slu\u017ei za pove\u0107anje nacionalnog bogastva, troši se u malogradjanske svrhe. Na svakom \u0107ošku nikle su kafane ili prodavnice jeftine robe iz Italije ili Turske, ali nigdje nema ne\u010deg kreativnog.<\/p>\n Našli smo samo jedan internet café sa rasklimanim kompjutorom na ruskom, kao da ne \u017eivimo u high tech vrijeme.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Opština promoviše spektakuarni project spajanja ostrva Sveti Nikola sa kopnom, dok niko ne govori o "banalnim" projektima kao sto je vodovod ili kanalizacija<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46400","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46400","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46400"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46400\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46400"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46400"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46400"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}