U Crnoj Gori se obilje\u017eava stogodišnjica ro\u0111enja slikara Petra Lubarde. Sjenku na jubilej, me\u0111utim, baca \u010dinjenica da Vlada Srbije nije dozvolila da u Plavom dvorcu budu izlo\u017eena i djela koja su bila vlasništvo nekadašnjeg Saveznog izvršnog vije\u0107a SFRJ. <\/p>\n
Pi\u0161e: RSE<\/strong><\/em><\/p>\n Obilje\u017eavanje stote godišnjice ro\u0111enja jednog od najve\u0107ih slikara sa ovih prostora Petra Lubarde proti\u010de u sijenci politi\u010dkih konotacija. Naime, nakon dvogodišnjih priprema organizator Narodni muzej Crne Gore, u liku direktora Petra \u0106ukovi\u0107a, tri dana pred izlo\u017ebu saopštio je da posjetioci u Plavom dvorcu na Cetinju ne\u0107e mo\u0107i da vide planiranih šest slika koje su u vlasništvu nekadašnjeg Saveznog izvršnog vije\u0107a, ina\u010de predmet sukcesije bivše SFRJ, jer nije dozvolila Vlada Srbije. Ne\u0107e se mo\u0107i vidjeti ni nekoliko slika vlasništvo kompanije "Sintelon" tako\u0111e iz Srbije, kao ni radovi koje je Lubarda poklonio gradu Skoplju. Posebnu su pa\u017enju javnosti izazvale slike koje nije dala Vlada Srbije. Direktor Narodnog muzeja Petar \u0106ukovi\u0107: <\/p>\n "Navodni izgovor je da su te slike predmet sukcesije bivše zajedni\u010dke dr\u017eave SFRJ i postoji bojazan da se te slike ne bi vratile, navodno zbog toga što je jedan takav sli\u010dan slu\u010daj bio prije nekoliko godina sa Slovencima. Ja zaista mislim da nije bilo nikakve bojazni, da je izlo\u017eba Petra Lubarde toliko zna\u010dajna stvar za obje zemlje i obje kulture da bi trebalo ostaviti po strani tako partikularne i prili\u010dno politikantske argumente. Ja jedino mogu da ka\u017eem da veoma \u017ealim što ti radovi nijesu došli ovdje i što crnogorska publika nije u prilici da ih vidi. Vidje\u0107e ih, naravno, beogradska publika budu\u0107i da ova izlo\u017eba u jednoj svojoj prilago\u0111enoj formi \u0107e tako\u0111e biti organizovana zajedno sa našim partnerom iz Beograda Muzejom savremene umjetnosti u Galeriji Srpske akademije nauka (SANU) u Beogradu. Utoliko prije je trebalo imati razmijevanja za to da je Lubarda zna\u010dajniji od svih politi\u010dkih argumentacija".<\/p>\n Nije pomoglo ni to što je uz crnogorskog predsjednika Filipa Vujanovi\u0107a pokrovitelj \u010ditave manifestacije obilje\u017eavanja stogodišnjice Lubardinog ro\u0111enja i srpski predsjednik Boris Tadi\u0107. Me\u0111utim, izlo\u017ebu Petra Lubarde, u Plavom dvorcu, Narodni muzej priprema ve\u0107 dvije godine, a direktor Petar \u0106ukovi\u0107 je prije tri mjeseca \u010dak zamrznuo svoju funkciju da bi se u potpunosti usredsredio na izlo\u017ebu. Za ono što se dogodilo tri dana pred izlo\u017ebu, ministar kulture Predrag Sekuli\u0107 ka\u017ee kako, bez dileme, najve\u0107u odgovornost snosi organizator:<\/p>\n "Do zadnjeg trenutka je bilo sve u najboljem redu i \u010dini mi se da tu jedan veliki, veliki dio krivice ipak snose organizatori izlo\u017ebe koji su do zadnjeg trenutka tvrdili da je sve u najboljem redu i da \u0107e sve slike koje smatraju relevantnim za Lubardino stvaralaštvo biti na samoj izlo\u017ebi. Ne bih ulazio u davanje bilo kakvih ocjena u ovom trenutku, u svakom slu\u010daju organizatori treba da objasne zašto i kako se to desilo s jedne strane, a s druge strane \u010dini mi se da je pomalo neshvatljivo da u ovakvom povodu bilo ko ko je vlasnik umjetni\u010dkog djela Lubarde ne\u0107e da iza\u0111e u susret vezano za jednu takvu izlo\u017ebu".<\/p>\n Ministar Sekuli\u0107 koga smo u trenutku razgovora zatekli na Ljubotinju, rodnom selu Petra Lubarde, gdje je otkrio bistu velikog slikara, ipak vjeruje da ovo ne\u0107e baciti sijenku na izlo\u017ebu i da \u0107e posjetioci imati šta da vide:<\/p>\n "Ono što sam vidio u Plavom dvorcu zaista \u010dini jednu impozantnu postavku Lubardinih djela. Ne \u010dudi da takav nemiran duh bude za\u010detnik modernizma na širim prostorima Jugoisto\u010dne Evrope."<\/p>\n Direkcija za imovinu bez komentara<\/em><\/p>\n U pokušaju da do\u0111emo do odgovora ko je odlu\u010dio da dela Petra Lubarde iz Palate federacije, zbog nerešenih imovinskih pitanja, ne budu dostupna publici u Crnoj Gori, iz Vlade Srbije su nas uputili na republi\u010dku Direkciju za imovinu. Ni tamo, me\u0111utim, pored brojnih pokušaja, nismo dobili odgovor. Za razgovor na ovu temu bio je raspolo\u017een samo kustos Muzeja savremene umetnosti Dejan Sretenovi\u0107 koji smatra da slike iz Palate federacije nisu ustupljene Crnoj Gori zbog komplikovane procedure, a ne zbog nedostatka volje da ih vidi i publika na Cetinju:<\/p>\n "Zbog nerešenih imovinskih pitanja vezano za sukcesiju, u ovom trenutku nije bilo mogu\u0107e dobiti te slike i tu je Narodni muzej CG kao zajmodavac nije naišao na odgovaraju\u0107e razumevanje. Mislim da je to samo stvar procedure, ne mislim da tu postoji nekakav ozbiljan problem ne\u010dije loše volje ili nekih drugih razloga." <\/p>\n Istori\u010dar umetnosti Jovan Despotovi\u0107 ukazuje na izuzetnu vrednost dela koja se nalaze u Palati Federacije, a koja ne\u0107e biti deo cetinjske postavke:<\/p>\n "Sve ono što se nalazi u Palati Federacije, takozvani A materijal ili nulte kategorije je najvrednije u jugoslovenskoj umetnosti što je na\u010dinjeno u drugoj polovini XX veka. Imao sam prilike, odlaze\u0107i u kabinete nekih ministara 2000. godine, da ih vidim. Recimo, kod Zorana \u017divkovi\u0107a je bio jedan izuzetno veliki, monumentalni Petar Lubarda. Rekao sam mu, u šali, da ga skine i pošalje u Narodni muzej što nije moglo da se uradi jer je to imovina ondašnje Srbije i Crne Gore." <\/p>\n Despotovi\u0107 navodi da je Srbija, koja sada upravlja imovinom u Palati Federacije (nekada zajedni\u010dkoj instituciji SCG), morala pod odre\u0111enim uslovima, da pozajmi Lubardina dela Crnoj Gori: <\/p>\n "Napravljena je velika šteta. Republika Srbija je napravila jedan presedan koji joj ne slu\u017ei na \u010dast i nadam se da \u0107e stru\u010dno profesionalna javnost reagovati na adekvatan na\u010din i tra\u017eiti objašnjenje. Ali, zaista objašnjenje koje \u0107e biti zasnovano na stru\u010dnim, a ne na politi\u010dkim razlozima zašto Lubardina dela nisu ustupljena CG za tu izlo\u017ebu."<\/p>\n U kompaniji AD Sintelon iz Ba\u010dke Palanke u \u010dijem su vlasništvu tako\u0111e neka od antologijskih dela Petra Lubarde re\u010deno nam je da je Upravni odbor preduze\u0107a odlu\u010dio da slike ne\u0107e ustupati za potrebe nijedne izlo\u017ebe, pa ni one na Cetinju. Kustos Muzeja savremene umetnosti Dejan Sretenovi\u0107 poru\u010duje da vlasnici ove kompanije ne shvataju va\u017enost dela koje poseduju u svojoj kolekciji, kao i obavezu da ih ustupe široj javnosti:<\/p>\n "Što se ti\u010de Sintelona te slike \u0107e biti upisane u registar kulturnih dobara Srbije i onda \u0107e, po sili zakona, njihovi vlasnici imati obavezu da ih ustupaju dr\u017eavnim institucijama na predstavljanje."<\/p>\n Ina\u010de, povodom 100-te godišnjice ro\u0111enja Petra Lubarde, publika u Beogradu njegova dela mo\u017ee da vidi na dve izlo\u017ebe koje su ovih dana otvorene.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U Crnoj Gori se obilje\u017eava stogodišnjica ro\u0111enja slikara Petra Lubarde. Sjenku na jubilej, me\u0111utim, baca \u010dinjenica da Vlada Srbije nije dozvolila da u Plavom dvorcu budu izlo\u017eena i djela koja su bila vlasništvo nekadašnjeg Saveznog izvršnog vije\u0107a SFRJ. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46399","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46399","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46399"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46399\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46399"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46399"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46399"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}