{"id":46385,"date":"2007-07-09T10:23:48","date_gmt":"2007-07-09T10:23:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46385"},"modified":"2007-07-09T10:23:48","modified_gmt":"2007-07-09T10:23:48","slug":"put-koji-pamti-srebrenicku-golgotu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/07\/09\/put-koji-pamti-srebrenicku-golgotu\/","title":{"rendered":"Put koji pamti srebreni\u010dku golgotu"},"content":{"rendered":"<p>Dvanaest godina nakon genocida u Srebrenici &Scaron;efik Begovi\u0107 ponovno prolazi putem kojim se u julu 1995. probio do teritorije pod kontrolom Armije&nbsp;BiH. <\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Almir \u0160e\u0107kanovi\u0107\/Oslobo\u0111enje<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Devet je sati, nedjelja ujutro. Nezuk. Selo nadomak Sapni. Oko tri hiljade ljudi okupilo se na nezu\u010dkom proplanku. S jednim ciljem &#8211; pohoditi Mar&scaron; smrti, a put \u017eivota, i na taj na\u010din obilje\u017eiti 12. godi&scaron;njicu srebreni\u010dkog genocida. Me\u0111u njima je i reporter &quot;Oslobo\u0111enja&quot;. <\/p>\n<p>\u010cudnu ti&scaron;inu, u kojoj su &quot;najglasniji&quot; bili oni koji su na ovom putu izgubili svoje najmilije, prekida zvuk helikoptera Oru\u017eanih snaga na&scaron;e zemlje. Prelije\u0107e nezu\u010dki proplanak, a okupljeni gledaju ko ih to posmatra, ko ih to \u010duva. U tom trenutku objavljuje se polazak. Svi gledaju u mapu puta, karte su podijeljene. Za osiguranje je zadu\u017een MUP Republike Srpske.<\/p>\n<p>Prvi cilj se zna &#8211; selo Bajkovice. <\/p>\n<p>\u010cudo me je spasilo<\/p>\n<p>Dvanaest godina nakon genocida u Srebrenici &Scaron;efik Begovi\u0107 ponovno prolazi putem kojim se u julu 1995. probio do teritorije pod kontrolom Armije Republike BiH. Pri\u010damo sa njim dok hodamo do Bajkovica. Ka\u017ee on, osje\u0107ao bi se odgovornim pred saborcima, mrtvim i onim pre\u017eivjelim, da svake godine ne pro\u0111e Mar&scaron; mira. Nesretne 1995. godine, upravo na dijelu puta kojim je pro&scaron;ao ju\u010der, izgubio je oko 400 prijatelja. &quot;Od Poto\u010dara do Nezuka pro\u017eivio sam najte\u017eih sedam dana svog \u017eivota. Od 15.000 mu&scaron;karaca, koliko nas je krenulo iz Srebrenice, na slobodu nas je stiglo svega oko 2.500. Upravo dio kojim danas (nedjelja, op.a.) hodimo bio je i najte\u017ei. To je bio u\u017eas&quot;, drhtavim glasom prisje\u0107a se &Scaron;efik. <\/p>\n<p>Ni njemu, kao ni ve\u0107ini ju\u010der, nisu smetali vru\u0107ina i dugo pje&scaron;a\u010denje. Sve neprilike nadja\u010dala je \u017eelja da se obilje\u017ei stradanje nevinih. A, svaki sat kolonu obilazi i cisterna s vodom.<\/p>\n<p>U Nezuk je, jula 1995, stigao i tada 17-godi&scaron;nji Mirsad Mali\u0107. Nerado govori o pohodu od prije 12 godina, ali&#8230; Ponovno gaze\u0107i stopama, od Bajkovica do Parloga, stopama kojima je nekada grabio da spase \u017eivot, Mirsad po\u010dinje pri\u010dati. Istina, vi&scaron;e za sebe. <\/p>\n<p>&quot;Izgubio sam oca prilikom proboja do slobodne teritorije. Pobijen mi je tu i ve\u0107i dio rodbine i prijatelja. Mene je samo \u010dudo spasilo&quot;, ka\u017ee Mirsad, koji je na pohodu sa grupom prijatelja. <\/p>\n<p>Govoriti prestaje kad smo stigli do Crnog vrha. Tu je otkrivena najve\u0107a masovna grobnica u Bosni i Hercegovini. No, nisu se svi usudili oti\u0107i do jame koja je krila kosti Bo&scaron;njaka. Samo su poneki skrenuli na stazu koja vodi do rake. <\/p>\n<p>A, organizovano na Mar&scaron; mira, krenuli su gra\u0111ani Zenice, Donjeg Vakufa, Sarajeva, ve\u0107inom mladi\u0107i i djevojke. Posebno su ju\u010der do izra\u017eaja do&scaron;li strani dr\u017eavljani. Prvo &scaron;to primijete je prelijep pejza\u017e Podrinja, a rije\u010d Srebrenica izgovaraju za dozom \u017ealosti u glasu. <\/p>\n<p>Kraj Snagova, mjestu gdje su 1992. ubijena 34 civila, pri\u010damo sa Marie Delbot iz Francuske i Merhunisom Bashir iz Pakistana. Nikad se prije nisu vidjele, a ju\u010der zajedno pri\u010daju iste pri\u010de o Srebrenici. <\/p>\n<p>&quot;Moj dolazak je znak solidarnosti sa \u017ertvama genocida. Oni su od svih zemalja bili ostavljeni. A ovaj mar&scaron; je prilika za sve ljude tih zemalja da vide &scaron;ta su Bosanci pre\u017eivjeli i gdje su im najmiliji ginuli&quot;, govori Marie na engleskom.<\/p>\n<p>Mar&scaron; pohodi i dosta &Scaron;vicaraca, Italijana, Francuza. <\/p>\n<p>Najtu\u017eniji \u010das istorije<\/p>\n<p>Kraj Liplja se ponovo susre\u0107emo sa &Scaron;efikom Begovi\u0107om, borcem s po\u010detka na&scaron;e pri\u010de. Tu nam otkriva kako je na put poveo mladi\u0107a \u010diji je otac poginuo u borbi da do\u0111e do slobodne teritorije. Va\u017eno govori kako je od izuzetnog zna\u010daja da taj momak vidi gdje i kako se njegov otac borio. <\/p>\n<p>Reklo bi se, najtu\u017eniji \u010das istorije. <\/p>\n<p>U poslijepodnevnim satima stigosmo i do Jo&scaron;anice. Na omanjem brda&scaron;cu Oru\u017eane snage ove zemlje su za u\u010desnike mar&scaron;a podigle &scaron;atorsko naselje. Tuzlanski &quot;Merhamet&quot; obezbijedio je hranu. <\/p>\n<p>I tu, u Jo&scaron;anici, opet ti&scaron;ina. Svako na svoju stranu. Svako pre\u017eivljava srebreni\u010dku pri\u010du na svoj na\u010din. A, sutra nam slijedi novih 30 kilometara hoda do Cerske.<\/p>\n<p>Tihi\u0107: Budimo jedinstveni <\/p>\n<p>Dionicu od Nezuka do Crnog vrha pro&scaron;ao je i Sulejman Tihi\u0107, predsjednik SDA, a u njegovoj pratnji bili su Selmo Cikoti\u0107 i Fuad Kasumovi\u0107. Tihi\u0107 je pozvao sve politi\u010dare da do\u0111u na Mar&scaron; mira i tako pomognu Srebrenici. <\/p>\n<p>&quot;Mi jo&scaron; jednom moramo pozvati na hap&scaron;enje ratnih zlo\u010dinaca, ali moramo i djelovati na iznala\u017eenju nestalih osoba. To \u0107emo mo\u0107i samo ako budemo jedinstveni&quot;, izjavio je Tihi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dvanaest godina nakon genocida u Srebrenici &Scaron;efik Begovi\u0107 ponovno prolazi putem kojim se u julu 1995. probio do teritorije pod kontrolom Armije&nbsp;BiH. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46385","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46385","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46385"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46385\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46385"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46385"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46385"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}