{"id":46379,"date":"2007-07-01T09:23:42","date_gmt":"2007-07-01T09:23:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46379"},"modified":"2007-07-01T09:23:42","modified_gmt":"2007-07-01T09:23:42","slug":"ivanbeg-ceka-opijelo-u-depou","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/07\/01\/ivanbeg-ceka-opijelo-u-depou\/","title":{"rendered":"Ivanbeg \u010deka opijelo u depou"},"content":{"rendered":"

Dvadeset godina nakon otkopavanja groba osniva\u010da Cetinja, njegovi zemni ostaci nalaze se u narodnom muzeju<\/p>\n

Pi\u0161e: Tanja Pavi\u0107evi\u0107\/Vijesti<\/strong><\/em><\/p>\n

Istorijski dug prema jednoj od najzna\u010dajnijih li\u010dnosti crnogorske istorije, gospodaru Zete i Crne Gore i osniva\u010du Cetinja, Ivanu Crnojevi\u0107u (1425-1491), \u010diji zemni ostaci danas le\u017ee u depou Narodnog muzeja, i nakon dvadeset godina od otkopavanja njegovog groba u manastiru Crnojevi\u0107a, ostaje nepodmiren. Kosti Ivanbega, kako su ga zvali u narodu, prešle su, nakon otkopavanja 1986. godine, put od crkve na \u0106ipuru, preko Zavoda i trezora Slu\u017ebe društvenog knjigovodstva do muzejskog depoa, gdje se i danas nalaze. <\/p>\n

Iskopavanja lokaliteta \u0106ipur po\u010dela su 1986. godine. Istra\u017eiva\u010dka ekipa, kojom je rukovodio istori\u010dar umjetnosti Veljko \u0110uri\u0107, ispod poda sadašnje crkve, koju je sagradio 1886. godine knjaz Nikola, naišla je na grob iz XV vijeka. U grobu, koji se nalazio u naosu crkve, gra\u0111enom identi\u010dno kao i grobnice mnogih srednjovjekovnih vladara, prona\u0111en je kov\u010de\u017ei\u0107 luksuzne izrade sa, kako se pretpostavljalo, zemnim ostacima gospodara Zete Ivana Crnojevi\u0107a. <\/p>\n\n\n\n
\n

Na \u0106ipuru poslije mnogih selidbi<\/strong><\/p>\n

O Ivanbegu, kako su velikog gospodara zvali u narodu, pisao je Mitrofan Ban, koji ka\u017ee da je Ivan Crnojevi\u0107 "sahranjen u svetome hramu njegove zadu\u017ebine". <\/p>\n

Me\u0111utim, kako su Turci opsjedali Cetinjski manastir (1692, 1712. i 1785.) i grob Ivana Crnojevi\u0107a je bio u opasnosti. Crnogorci su stoga njegove kosti prenosili s mjesta na mjesto, ne bi li ih sa\u010duvali. Tek je kralj Nikola, pošto je završio crkvu na \u0106ipuru, na dan njenog osveštavanja, pohranio tu i kosti Ivanbega, o \u010demu svjedo\u010de zapisi Mitrofana Bana.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

– Kov\u010de\u017ei\u0107 je, zatvoren, prenesen u Zavod. Formirana je komisija na \u010dijem je \u010delu bio Bo\u017eina Ivanovi\u0107, \u010dlan CANU-a, a otvaranje kov\u010de\u017ei\u0107a je obavila ekipa Zavoda. Nije se sumnjalo da se radi o ostacima Ivana Crnojevi\u0107a. Tom prilikom izra\u0111en je novi kov\u010de\u017ei\u0107, sa identi\u010dnim elementima, pošto je stari bio propao – ispri\u010dao je za "Vijesti" tadašnji direktor Republi\u010dkog zavoda za zaštitu spomenika kulture dr \u010cedomir Markovi\u0107. <\/p>\n

U Zapisniku sa\u010dinjenom tom prilikom, u koji su "Vijesti" imale uvid, a kojeg danas nema u republi\u010dkim institucijama kulture, navedeno je kako u sanduku, osim ostataka kostiju, nije bilo drugih priloga.<\/p>\n

"Kosti u sanduku su loše o\u010duvane, nijedna nije sa\u010duvana u kompletnoj formi, ve\u0107 u fragmentima… Prona\u0111ene kosti su jako kalcificirane, pojedini fragmenti srasli…", navodi se, izme\u0111u ostalog, u Zapisniku dugom jednu kucanu stranu.<\/p>\n

Nakon radnog sastanka, koji je trajao dva i po sata, i sastavljanja šturog Zapisnika u kojem nema ni slova o kov\u010de\u017ei\u0107u, odlu\u010deno je da zemni ostaci Ivana Crnojevi\u0107a ostanu u Zavodu. <\/p>\n

Jedini podaci o kov\u010de\u017ei\u0107u iz koga su izva\u0111eni ostaci Ivana Crnojevi\u0107a nalaze se danas u knjizi predsjednika NS Cetinja Jovana Markuša "Povratak kralja Nikole I u otad\u017ebinu", koji je tada bio \u010dlan Komisije. <\/p>\n\n\n\n
\n

Komisija<\/strong><\/p>\n

Komisiju za uvid u tok otvaranja i konstatovanja sadr\u017eaja kov\u010de\u017ei\u0107a \u010dinili su, osim Bo\u017eine Ivanovi\u0107a i \u010cedomira Markovi\u0107a, i predsjednik Republi\u010dkog komiteta za obrazovanje, nauku i kulturu Miodrag Leki\u0107, predsjednik SO Slobodan-Puro \u0110uri\u0107, potpredsjednik Izvršnog vije\u0107a Skupštine SRCG Svetozar Jovi\u0107evi\u0107, mitropolit crnogorsko-primorski Danilo Dajkovi\u0107, predsjednik Izvršnog odbora SO Cetinje Jovan Markuš, predsjednik Republi\u010dke komisije za odnose sa vjerskim zajednicama Vukoslav Dobrilovi\u0107, rukovodilac Sektora za investicije SIZ-a kulture Petar Tomanovi\u0107 i Veljko \u0110uri\u0107. Otvaranje kov\u010de\u017ei\u0107a izvršila je ekipa Zavoda u sastavu: konzervator-hemi\u010dar Miodrag Koljevi\u0107, konzervator biolog Marija Markovi\u0107, istori\u010dar umjetnosti Tatjana Pejovi\u0107, arheolog Marina Perovi\u0107, istori\u010dar umjetnosti Aleksandar \u010cilikov, fotograf Zavoda Branko Dragi\u0107evi\u0107 i Milisav Milenkovi\u0107.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

U zapisniku je navedeno, kako je odlu\u010deno tada, da zemni ostaci gospodara Zete ostaju u Zavodu na "dalje prou\u010davanje, \u010duvanje" do inhumacije, "prilikom koje \u0107e se obaviti i adekvatan crkveni obred". Do dokumentacije i rezultata nau\u010dne ekspertize, koji se ti\u010du narednih nekoliko godina, "Vijesti" nijesu uspjele da do\u0111u. <\/p>\n

Ostao je, napominje \u010cedomir Markovi\u0107, na\u010delan dogovor da se inhumacuja obavi neposredno nakon vra\u0107anja posmrtnih ostataka kraljevskog para Petrovi\u0107. <\/p>\n

– Postojao je dogovor rukovodilaca Crne Gore i Cetinja da se zemni ostaci Ivana Crnojevi\u0107a vrate kada se završi prenos ostataka kralja i kraljice u Crnu Goru 1989. godine. Sve\u010dani \u010din uz odgovarju\u0107i vjerski obred planiran je za maj 1990. godine – podsje\u0107a se Markuš.<\/p>\n

Me\u0111utim, kako isti\u010de Markovi\u0107, umjesto inhumacije, u tom periodu zemni ostaci Ivana Crnojevi\u0107a "iz bezbjednosti su stavljeni u trezor Slu\u017ebe društvenog knjigovodstva". <\/p>\n

– Zavod nije imao odgovaraju\u0107i depo, a u crkvi na \u0106ipuru nije bilo uslova da se pohrane ostaci Ivana Crnojevi\u0107a. Tada je bilo va\u017eno vratiti Petrovi\u0107e, ukazati im veliko poštovanje, pa se sve desilo na štetu Ivana Crnojevi\u0107a – kazao je Markovi\u0107.<\/p>\n

Zemni ostaci Ivana Crnojevi\u0107a, nakon petnaestak godina provedenih u SDK, našle su se u depou Narodnog muzeja. <\/p>\n

– Tamo je ve\u0107 pet godina, \u010dekaju\u0107i da se obavi \u010ditav proces vra\u0107anja na odgovaraju\u0107e mjesto – kazao je Markovi\u0107, naglašavaju\u0107i kako je Zavod više puta insistirao da Ministarstvo kulture preduzme odgovaraju\u0107e korake kako bi se gospodar Zete sahranio uz dr\u017eavni protokol i vjerski obred.<\/p>\n

Direktor Narodnog muzeja Petar \u0106ukovi\u0107 kazao je "Vijestima" da je prihva\u0107ena ideja Ministarstva da se iz trezora cetinjske banke ostaci Ivana Crnojevi\u0107a smjeste u depo, sa idejom da se nakon toga polo\u017ee, uz odre\u0111enu ceremoniju, u crkvi na \u0106ipuru. <\/p>\n

– To je trebalo da se desi uz posredstvo tadašnjeg Ministarstva kulture, ali je od te ideje ostalo slovo na papiru. Zašto i kako, ne znam – kazao je \u0106ukovi\u0107 za "Vijesti".<\/p>\n

Iz Mitropolije crnogorsko-primorske, od iskopavanja 1986. do danas, više puta stizali su dopisi na adresu Zavoda u kojima se tra\u017ei da se vrate kosti Ivana Crnojevi\u0107a.<\/p>\n

– U kom podrumu cetinjske Opštine decenijama dr\u017eite davno izva\u0111ene kosti Ivana Crnojevi\u0107a, pa su kustosi primorani da obmanjuju narod kako je on pohranjen na \u0106ipuru ispod plo\u010de sa njegovim imenom – navodi se u jednom od pisama mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija Zavodu.<\/p>\n

I Markuš se obra\u0107ao republi\u010dkim i lokalnim vlastima, naglašavaju\u0107i kako se ne radi o politi\u010dkom, ve\u0107 duboko eti\u010dkom pitanju, te da je "šetanje zemnih ostataka osniva\u010da Cetinja i gospodara Zete i Crne Gore od jednog podruma do drugog krajnje poni\u017eavaju\u0107e, prije svega za sve gra\u0111ane Cetinja". <\/p>\n

Danas Markovi\u0107 ka\u017ee kako je dr\u017eava ostala du\u017ena prema svom prvom gospodaru. On dodaje da, pošto se Ivan Crnojevi\u0107 pred kraj \u017eivota zamonašio i uzeo duhovno ime Jovan, projekat, koji je predat Ministarstvu kulture, predvi\u0111a dr\u017eavni protokol i odgovaraju\u0107i vjerski obred.<\/p>\n

– Projekat je radio Zavod uz u\u010deš\u0107e Narodnog muzeja i biblioteke "\u0110ur\u0111e Crnojevi\u0107". Potpisali su ga Petar \u0106ukovi\u0107, \u010cedomir Draškovi\u0107 i ja – ka\u017ee Markovi\u0107, ne preciziraju\u0107i ko treba da slu\u017ei opijelo, s obzirom da je CPC u me\u0111uvremenu Ivana Crnojevi\u0107a proglasila za sveca, što dvadeset godina nakon iskopavanja dodatno uslo\u017enjava problem. <\/p>\n

A kako "Vijesti" iz više dobro obaviještenih izvora saznaju, istorijski dug prema Ivanbegu ostaje nepodmiren upravo zato jer se ne zna koji \u0107e vjerski poglavar vršiti opijelo.<\/p>\n

Za to vrijeme, i u Mitropoliji i u CPC – nezadovoljstvo. <\/p>\n

Predsjednik Odbora za promociju interesa CPC Stevo Vu\u010dini\u0107 tvrdi kako odnos dr\u017eavnih vlasti prema zemnom prahu posljednjeg srednjovjekovnog crnogorskog gospodara ne slu\u017ei na \u010dast ni vlastima ni zemlji u cjelini. <\/p>\n

– Ovakav odnos ukazuje na opasan defekt prisutan kod svih savremenih crnogorskih dr\u017eavnika kada su u pitanju relikvije ili artefakti koji potvr\u0111uju crnogorski nacionalni i dr\u017eavni identitet. Oni obi\u010dno ne mare m-nogo ni do dr\u017eave ni do dr\u017eavnog kontinuiteta niti njihovih simbola, ve\u0107 uobi\u010dajeno poistovje\u0107uju sebe i dr\u017eavu i dr\u017ee da sa njima sve po\u010dinje i završava – ka\u017ee za "Vijesti" Vu\u010dini\u0107.<\/p>\n

Rektor Bogoslovije "Sveti Petar Cetinjski" Gojko Perovi\u0107 isti\u010de da je na kraju sve ispalo naopako "jer su se cijelom stvari bavile zemaljske institucije".<\/p>\n

– Mitropolija o\u010dekuje da se vrate posmrtni ostaci na mjesto koje je predvi\u0111eno za to. Grobno mjesto odre\u0111eno je prije devedesetih godina, dakle, prije svih podjela – ka\u017ee Perovi\u0107.<\/p>\n

Ministar kulture Predrag Sekuli\u0107 kazao je "Vijestima" da se istorijski dug prema Crnojevi\u0107ima mora vratiti, te da se kosti Ivanbega moraju dostojanstveno pohraniti.<\/p>\n

– Ministarstvo kulture \u0107e predlo\u017eiti da se ovo pitanje riješi, nadam se, u najskorijem roku – kazao je Sekuli\u0107, isti\u010du\u0107i da je va\u0111enje kostiju prije dvadeset godina iz crkve na \u0106ipuru bilo neprimjereno, kao i da se taj postupak protivi svim civilizacijskim na\u010delima. <\/p>\n

– Moralna odgovornost ljudi koji su iskopavali kosti je ogromna – kategori\u010dan je Sekuli\u0107.<\/p>\n

I dok glavnu prepreku predstavlja pitanje ko \u0107e opojati kosti, istorijski dug se ne vra\u0107a, moralna odgovornost jedva se pominje, a grob na kome se nalazi spomen plo\u010da sa natpisom Ivan Crnojevi\u0107, gospodar Crne Gore, stoji prazan.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dvadeset godina nakon otkopavanja groba osniva\u010da Cetinja, njegovi zemni ostaci nalaze se u narodnom muzeju<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46379","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46379","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46379"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46379\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46379"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46379"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46379"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}