{"id":46377,"date":"2007-06-28T12:51:22","date_gmt":"2007-06-28T12:51:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46377"},"modified":"2007-06-28T12:51:22","modified_gmt":"2007-06-28T12:51:22","slug":"masina-za-dim-i-maglu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/06\/28\/masina-za-dim-i-maglu\/","title":{"rendered":"Ma\u0161ina za dim i maglu"},"content":{"rendered":"<p>Inicijativa za rasvetljavanje politi\u010dke pozadine atentata na Zorana \u0110in\u0111i\u0107a izrodila se u beskrupulozno prepucavanje koje ide naruku isklju\u010divo politi\u010dkom i policijskom podzemlju<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Dejan Anastasijevi\u0107\/Vreme<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Sednica Narodne skup&scaron;tine Republike Srbije koja je po\u010dela u utorak 26. juna, trebalo je da bude posve\u0107ena pitanju osloba\u0111anja hrane i ode\u0107e za bebe od poreza na dodatu vrednost. Poslanici su, me\u0111utim, na umu imali ne&scaron;to sasvim druga\u010dije, pa su gledaoci direktnog prenosa umesto o cenama ka&scaron;ica i benkica slu&scaron;ali rasprave o d\u017eipovima i &scaron;leperima, viskiju i te&scaron;kim drogama, &scaron;trokavim rukama, \u010distoj savesti i ostalim varijacijama na poznate teme. Tok i ton ove sednice, sasvim po meri tabloida i zapaljivih televizijskih emisija, jasno su ilustrovali do koje je mere debata o politi\u010dkoj pozadini atentata od 12. marta 2003. dominantna u ovda&scaron;njem politi\u010dkom \u017eivotu. Vi&scaron;e od \u010detiri godine nakon ubistva premijera, a nepunih mesec dana od zavr&scaron;etka glavnog pretresa za taj zlo\u010din, ta je debata ne samo jo&scaron; vrlo \u017eiva, ve\u0107 je prljavija nego ikad. <\/p>\n<p>Pitanje utvr\u0111ivanja politi\u010dke odgovornosti za atentat na \u0110in\u0111i\u0107a postavljalo se jo&scaron; tokom maratonskog sudskog procesa pred beogradskim Specijalnim sudom, pre svega na osnovu zdravorazumske teze da grupa dilera droge i oficira Jedinice za specijalne operacije (JSO) koja je obuhva\u0107ena optu\u017enicom nije mogla da osmisli i izvede ubistvo &scaron;efa vlade bez ne\u010dije politi\u010dke i logisti\u010dke podr&scaron;ke. Taj problem je najkonzistentnije postavio advokat Sr\u0111a Popovi\u0107, kao zastupnik porodice \u017ertava, kroz zahtev da se na su\u0111enju razjasni pitanje pobune JSO-a, koja je u samoj optu\u017enici navedena kao deo priprema za atentat, te da se kao svedoci pred sud pozovu premijer Vojislav Ko&scaron;tunica i grupa njegovih saradnika koji su pobunu javno podr\u017eali. Taj zahtev je odbijen sa obrazlo\u017eenjem da bi se njegovim usvajanjem ionako slo\u017ean proces, \u010diji je ishod javnost nestrpljivo \u010dekala, samo dodatno iskomplikovao i odu\u017eio. Ipak, specijalni tu\u017eilac Slobodan Radovanovi\u0107 je preko svog zamenika Jovana Priji\u0107a obe\u0107ao Popovi\u0107u da \u0107e se to pitanje rasvetliti posebnom istragom, a ne&scaron;to sli\u010dno je prilikom izricanja presude nagovestila i predsednica sudskog ve\u0107a Nata Mesarevi\u0107. Posle je Radovanovi\u0107 u nekim svojim izjavama obja&scaron;njavao da \u0107e to te&scaron;ko i\u0107i, da je pro&scaron;lo mnogo vremena, da u stvari ni&scaron;ta nije obe\u0107ao&#8230; Pro&scaron;log vikenda je ipak najavio istragu, u vezi sa okolnostima koje nemaju veze sa pobunom, ve\u0107 sa nekolicinom ljudi sa kojima je pokojni premijer usko sara\u0111ivao. <\/p>\n<p><strong>SILAZAK SA POVLENA:<\/strong> Inicijalna kapisla za obnovljenu debatu o \u0110in\u0111i\u0107u i biv&scaron;em DOS-u tako\u0111e je do&scaron;la iz specijalnog tu\u017eila&scaron;tva, pre dve nedelje, hap&scaron;enjem grupe osoba osumnji\u010denih za u\u010de&scaron;\u0107e u masivnom &scaron;vercu cigareta tokom druge polovine devedesetih godina i rapisivanjem poternice za nekolicinom koji su se zatekli van zemlje. Na&scaron; list je o tome op&scaron;irno pisao, ali je za ovu pri\u010du va\u017eno samo jedno ime: Stanko Suboti\u0107 Cane, biznismen iz Uba sa prebivali&scaron;tem u &Scaron;vajcarskoj. Da bi Suboti\u0107, za koga se znalo da je bio sponzor \u0110in\u0111i\u0107eve vlade i stranke, mogao imati neke veze sa &scaron;vercom cigareta znalo se odavno, nego nije bilo dokaza; televizija B92 je jo&scaron; pre godinu dana emitovala emisiju, napravljenu na osnovu obimnog policijskog materijala (akcija &quot;Mre\u017ea&quot;) prikupljenog u vreme \u0110in\u0111i\u0107eve vlade, u kojoj se pominje i Suboti\u0107. Pore\u0111enjem materijala emitovanog na B92 i zvani\u010dnih izjava iz tu\u017eila&scaron;tva padaju u o\u010di dve stvari: prva je da su istragom Tu\u017eila&scaron;tva obuhva\u0107eni samo neki akteri &scaron;verca otkrivenih u &quot;Mre\u017ei&quot;, dok neki drugi (na primer, biv&scaron;i &scaron;ef Dr\u017eavne bezbednosti Jovica Stani&scaron;i\u0107, nekada&scaron;nji potpredsednik Socijalisti\u010dke partije Milorad Vu\u010deli\u0107, biznismen Mirko Vu\u010durevi\u0107&#8230;) bar u ovoj fazi nisu; druga je Suboti\u0107eva izjava iz iste emisije u kojoj tvrdi da mu je ministar policije Du&scaron;an Mihajlovi\u0107 jo&scaron; 2003. pokazao materijal iz akcije &quot;Mre\u017ea&quot; i obe\u0107ao mu da na osnovu tih materijala ne\u0107e biti gonjen. Suboti\u0107 nije rekao da li mu je Mihajlovi\u0107 tra\u017eio ne&scaron;to za uzvrat, ve\u0107 je uputio novinare da o tome pitaju samog eks-ministra. <\/p>\n<p>Ovo je ve\u0107 bio povod da se Mihajlovi\u0107, koji se posle odlaska sa funkcije povukao u dobrovoljno izgnanstvo na planinu Povlen, zabrine; mo\u017eda se prisetio da bi godinu dana star prilog iz emisije mogao biti povod da se Tu\u017eila&scaron;tvo zainteresuje i za njega, po osnovu zloupotrebe slu\u017ebene du\u017enosti, odavanja slu\u017ebene tajne i pomaganja u\u010diniocu krivi\u010dnog dela, a mo\u017eda mu je neko javio da se organi ve\u0107 interesuju. U svakom slu\u010daju, podse\u0107anje na Suboti\u0107evu pri\u010du bilo je dovoljan razlog da se u ponedeljak 18. juna spusti sa Povlena, pravo u emisiju &quot;Poligraf&quot; RTV-a B92, gde je dosta neubedljivo poku&scaron;ao da se odbrani tezom da je on Suboti\u0107u pokazao ne&scaron;to sasvim drugo. Glavni pravac njegove pri\u010de, me\u0111utim, krenuo je ne prema Suboti\u0107u ve\u0107 prema Vladimiru Bebi Popovi\u0107u, bliskom prijatelju pokojnog premijera i nekada&scaron;njem &scaron;efu Vladinog Biroa za komunikacije. Mihajlovi\u0107 je optu\u017eio Bebu da je dostavljao policijske podatke licima pod istragom, da je stvarao svoju paralelnu policiju, da je &scaron;titio mafiju&#8230; &quot;Ma ta paralelna vlast koju je Beba stvorio i koja je radila meni iza le\u0111a je dovela do toga da nemamo vi&scaron;e \u0110in\u0111i\u0107a, to je su&scaron;tina&quot;, rekao je tada Mihajlovi\u0107. Tako se za kratko vreme, posle Stankovi\u0107a i Mihajlovi\u0107a, na tapetu na&scaron;ao i tre\u0107i \u010dovek koji je bio blizak \u0110in\u0111i\u0107u. Ono &scaron;to je u Mihajlovi\u0107evim re\u010dima delovalo posebno mu\u010dno jeste da su one indirektno potvrdile tezu koja se tokom su\u0111enja mogla \u010duti od advokata optu\u017eenika za atentat i od nekih funkcionera Demokratske stranke Srbije: da odgovorne za ubistvo premijera treba pre svega tra\u017eiti me\u0111u ljudima iz \u0110in\u0111i\u0107evog okru\u017eenja. <\/p>\n<p>Popovi\u0107, koji je posle silaska sa vlasti tako\u0111e oti&scaron;ao u dobrovoljno izgnanstvo, ali u Be\u010d, javio se odatle kako bi \u017eestoko uzvratio Mihajlovi\u0107u, ponovljenom optu\u017ebom da je biv&scaron;i minstar reketirao Suboti\u0107a, preciznije da mu je iznu\u0111ivao novac za kampanju svoje stranke. Sve je ovo poslu\u017eilo kao prvoklasan materijal za tabloide, koji su ih spremno obogatili podgrejavanjem starih pri\u010da o d\u017eipovima \u010cede Jovanovi\u0107a i njegovim vezama sa \u010dlanovima zemunskog klana iz 2001, kumstvu Nenada \u010canka sa Nenadom Opa\u010di\u0107em, i naga\u0111anjem ko \u0107e sve iz nekada&scaron;nje DOS-ove vlade dopasti zatvora. U tu igru su se spremno uklju\u010dili i narodni poslanici, pa smo tako do&scaron;li do toga da su zakonodavci zapostavili dono&scaron;enje zakona za ra\u010dun ovih &quot;poslastica&quot;. Najdalje je oti&scaron;ao portparol DSS-a Andreja Mladenovi\u0107, koji je javno tra\u017eio da se proveri gde je \u010ceda Jovanovi\u0107 bio u vreme \u0110in\u0111i\u0107evog ubistva i da li je on u tom atentatu &quot;imao ulogu Jude&quot;. Jovanovi\u0107 je optu\u017eio vlast da priprema njegovu likvidaciju. <\/p>\n<p><strong>KOLATERALNA &Scaron;TETA:<\/strong> Iako je glavni deo Mihajlovi\u0107evog izlaganja u &quot;Poligrafu&quot; bio vezan za Suboti\u0107a i Popovi\u0107a, jedna njegova gotovo uzgredno naba\u010dena teza naknadno je izbila u prvi plan i izazvala interesovanje specijalnog tu\u017eioca Radovanovi\u0107a. &quot;Ja treba da vas podsetim sada, odnosno ne vas nego javnost, &scaron;ta sam do\u017eiveo onda kad je policija uhapsila &Scaron;iptara (Du&scaron;ana Spasojevi\u0107a &#8211; prim. Red.) i (Mileta Lukovi\u0107a &#8211; isto) Kuma zbog otmice Miroslava Mi&scaron;kovi\u0107a&#8230; Ne\u0107ete da razgovarate o onome za&scaron;to smo do&scaron;li, za&scaron;to smo izgubili bitku sa mafijom, ko je pustio &Scaron;iptara i Kuma iz zatvora i omogu\u0107io da mafija organizuje pobunu JSO-a i da oja\u010da toliko da posle toga stvori uslove da se realizuje atentat na \u0110in\u0111i\u0107a&quot;, rekao je Mihajlovi\u0107. <\/p>\n<p>Kao ni pri\u010de o \u010cedinom d\u017eipu, ni ova nije nova: poti\u010de iz 2001, a ti\u010de se komplikovanog lanca doga\u0111aja o kome je &quot;Vreme&quot; u vi&scaron;e navrata pisalo, a detaljno je razra\u0111ena u knjizi Milo&scaron;a Vasi\u0107a Atentat na Zorana. Ukratko: u aprilu te godine, Du&scaron;an Spasojevi\u0107 i ostatak u\u017eeg rukovodstva zemunskog klana uhap&scaron;eni su u Parizu, u avionu koji je leteo za Kolumbiju, na osnovu toga &scaron;to su putovali sa la\u017enim paso&scaron;ima; deportovani su i vra\u0107eni u Beograd da im se sudi (njihovi poslovi u Kolumbiji deo su posebne pri\u010de). U tom trenutku policija ih je sumnji\u010dila da stoje iza otmice Mi&scaron;kovi\u0107a i nekolicine drugih biznismena \u010diji je otkup pla\u0107en osmocifrenom sumom u evrima. Dok policija prikuplja dokaze, slu\u010daj po teritorijalnoj nadle\u017enosti dospeva do tu\u017eilaca \u010cetvrtog op&scaron;tinskog suda Biljane Radovanovi\u0107 i njenog zamenika Mioljuba Vitorovi\u0107a. Spasojevi\u0107u, Lukovi\u0107u, bra\u0107i Simovi\u0107 i Vladi Milosavljevi\u0107u zvanom Budala odre\u0111en je pritvor od mesec dana, a zatim produ\u017een, dok istraga traje. Krajem maja, me\u0111utim, beogradski okru\u017eni tu\u017eilac Rade Terzi\u0107 po\u010dinje da vr&scaron;i pritisak na Radovanovi\u0107ku i Vitorovi\u0107a da se svi puste jer &quot;nema dokaza&quot;; policija insistira da ostanu u pritvoru &scaron;to du\u017ee. U julu, nakon su\u0111enja zbog falsifikovanih paso&scaron;a (zakon predvi\u0111a blage kazne), prestaju razlozi da ih se dr\u017ei po tom osnovu. Me\u0111utim, policija je dotad skupila dovoljno dokaza u istrazi oko otmica da Vitorovi\u0107, kome je u me\u0111uvremenu dodeljen taj predmet, zatra\u017ei pritvor po tom osnovu. Tako je Spasojevi\u0107u i ekipi u istom danu pritvor obustavljen zbog jednog, a odre\u0111en zbog drugog krivi\u010dnog dela. Bila je to, kako se kasnije ispostavilo, Vitorovi\u0107eva dobijena bitka u izgubljenom ratu. <\/p>\n<p>Dalje stvari idu ovako: Spasojevi\u0107u i drugovima pritvor ostaje do septembra; policija je dotad prikupila dovoljno dokaza protiv Lukovi\u0107a, bra\u0107e Simovi\u0107 i Milosavljevi\u0107a da ih se zadr\u017ei u zatvoru, ali &scaron;ef grupe, Spasojevi\u0107, biva pu&scaron;ten jer nema svedoka ni materijalnih tragova protiv njega, a ima i nekakvo lekarsko uverenje da je sr\u010dani bolesnik. Sa slobode, Spasojevi\u0107 poku&scaron;ava da izdejstvuje da se puste i ostali, i ne uste\u017ee se da preti Vitorovi\u0107u i njegovoj porodici. U sudskim spisima za ubistvo \u0110in\u0111i\u0107a citirana je Spasojevi\u0107eva dilema o tu\u017eiocu Vitorovi\u0107u: &quot;Ovaj je potpuno lud: ni\u010dega se ne ne pla&scaron;i, a ne\u0107e da se proda.&quot; <\/p>\n<p>Epilog pri\u010de je poznat: Spasojevi\u0107evi drugovi Lukovi\u0107, Simovi\u0107i i Milosavljevi\u0107 pu&scaron;teni su na slobodu u novembru 2001, na uporno insistiranje tu\u017eioca Terzi\u0107a i njegovog zamenika Sini&scaron;e Simi\u0107a, nekoliko dana nakon po\u010detka pobune JSO-a, doga\u0111aja \u010dije je rasvetljavanje tra\u017eio Sr\u0111a Popovi\u0107. Kako su se Vitorovi\u0107 i njegova &scaron;efica Radovanovi\u0107 opirali Terzi\u0107evim usmenim naredbama, on im je 16. novembra u pismenoj formi izdao takozvano obavezuju\u0107e uputstvo. U tom se uputstvu, dodu&scaron;e, pominje samo Lukovi\u0107, ali se ono po automatizmu odnosi na ostale. Vitorovi\u0107 i Radovanovi\u0107ka nemaju izbora nego da postupe po nare\u0111enju Terzi\u0107a, koji im je &scaron;ef, i svi izlaze. <\/p>\n<p><strong>TU\u017dIOCI NA POLIGRAFU:<\/strong> Tu\u017eilac Terzi\u0107 s pravom se osetio prozvanim nakon Mihajlovi\u0107evih re\u010di: njegov nalog da se tu\u017eioci saglase sa predlogom advokata da se Lukovi\u0107 pusti uredno je zaveden u spisima. U nekoliko sukcesivnih izjava za &scaron;tampu, Terzi\u0107 svu odgovornost baca na Vitorovi\u0107a i Biljanu Radovanovi\u0107. Specijalni tu\u017eilac Radovanovi\u0107 najavljuje istragu zbog tog slu\u010daja i tra\u017ei spise o predmetu iz \u010cetvrtog op&scaron;tinskog suda. Istovremeno, u subotu 23. juna u tabloidu &quot;Press&quot; izlazi tekst u kome se Vitorovi\u0107 direktno okrivljuje da je pustio &quot;Zemunce&quot; na slobodu, u nedelju se gotovo identi\u010dna teza pojavljuje u &quot;Politici&quot;, a u ponedeljak u &quot;Ve\u010dernjim novostima&quot;. U sva tri teksta pojavljuje se ista konstatacija da je Vitorovi\u0107, nakon &scaron;to je oslobodio mafija&scaron;e, &quot;napredovao u karijeri&quot;. Nijedna od tri pomenute novine ne ka\u017ee da je Vitorovi\u0107 unapre\u0111en tek tokom akcije Sablja (dve godine nakon &scaron;to su &quot;Zemunci&quot; pu&scaron;teni) a nakon &scaron;to je Terzi\u0107 izgubio posao. Ne pominje se ni briljantna zavr&scaron;na re\u010d koju je Vitorovi\u0107 dao u svojstvu tu\u017eioca u procesu za ubistvo Ivana Stamboli\u0107a i atentat na Vuka Dra&scaron;kovi\u0107a u Budvi pred Specijalnim sudom. Vitorovi\u0107 je tada rekao i slede\u0107e: &quot;Smrtna kazna je ukinuta, ali \u010detrdeset godina daje pravo na \u017eivot, pravo koje nije imao Ivan Stamboli\u0107&quot;. On je naveo da je &quot;organizator svih organizatora&quot; bio Milo&scaron;evi\u0107, ali da nije slu\u010dajno &scaron;to je mesto komandanta elitne jedinice dao srednjo&scaron;kolskom muzi\u010daru, koji je nakon krivi\u010dnog dela oti&scaron;ao u Legiju stranaca i &scaron;to je mesto na\u010delnika DB-a poverio \u010doveku koji nikad nije radio u DB-u, jer je tako njima lak&scaron;e manipulisao. Dodao je da je hrabrost suprotstaviti se takvom re\u017eimu, a da hrabrost nije otimati ljude, ostavljati ih da kle\u010de i pucati im u potiljak. &quot;Dvorski intelektualci, ekonomska i druga mafija, tajna i javna policija i vojska, \u010dinili su sistem u kome su Slobodan Milo&scaron;evi\u0107 i njegova supruga bili centar te mre\u017ee i personifikacija tog sistema&quot;, kazao je Vitorovi\u0107. Ne pominje se, kona\u010dno, ni da je Vitorovi\u0107eva karijera bila ugro\u017eena nakon ovog procesa, jer ga specijalni tu\u017eilac Radosavljevi\u0107, postavljen leta pro&scaron;le godine, nije \u017eeleo u svom timu (vidi &quot;Vreme&quot; broj 810, od 13. jula pro&scaron;le godine). Vitorovi\u0107 trenutno radi u drugom specijalnom tu\u017eila&scaron;tvu &#8211; onom za ratne zlo\u010dine &#8211; na osetljivim predmetima kao &scaron;to je pokolj u Suvoj Reci. <\/p>\n<p>Tu\u017eilac Vitorovi\u0107 se u ponedeljak 25. juna pojavio u &quot;Poligrafu&quot; i detaljno ispri\u010dao okolnosti pod kojima su Lukovi\u0107 i Radovanovi\u0107 pu&scaron;teni, Terzi\u0107evu ulogu, kao i pritiske kojima je bio izlo\u017een. Na pitanje voditelja Jugoslava \u0106osi\u0107a ko stoji iza cele pri\u010de, Vitorovi\u0107 je odgovorio: &quot;Dr\u017eavna bezbednost.&quot; <\/p>\n<p>Slede\u0107eg dana, u utorak, u emisiji &quot;Poligraf&quot; se pojavio biv&scaron;i tu\u017eilac Terzi\u0107, i ponovio optu\u017ebe na ra\u010dun Vitorovi\u0107a. On u toj emisiji nije mogao da se seti za&scaron;to je napisao ono uputstvo da se Lukovi\u0107 pusti, kao ni mnogo drugih stvari koje ga je voditeljka Antonela Riha pitala, ali je ostao pri tome da je za sve kriv Vitorovi\u0107. <\/p>\n<p>Mioljub Vitorovi\u0107 u razgovoru za &quot;Vreme&quot; nije \u017eeleo da komentari&scaron;e obnovljene Terzi\u0107eve optu\u017ebe na svoj ra\u010dun, ali je pristao da pojasni &scaron;ta je hteo da ka\u017ee kada je za celu pri\u010du okrivio Dr\u017eavnu bezbednost, koja se danas zove BIA. &quot;Sve &scaron;to se desilo tamo po\u010dinje i tamo se zavr&scaron;ava&quot;, ka\u017ee Vitorovi\u0107. Na pitanje na &scaron;ta konkretno misli: na politi\u010dku pozadinu atentata ili na kampanju kojoj je trenutno izlo\u017een odgovara: &quot;To je sve isto. Iluzija je da se posle 5. oktobra tu mnogo &scaron;ta promenilo. Ja sam ranije upozoravao da je deo Milo&scaron;evi\u0107evog zlo\u010dina\u010dkog aparata ostao na slobodi, i to su oni o kojima govorim: koju god aferu zagrebete, ispod povr&scaron;ine se pojavljuju isti ljudi. Mihajlovi\u0107, Terzi\u0107 i Ulemek Legija su svi iz te pri\u010de.&quot; <\/p>\n<p>Na potezu je tu\u017eilac Radovanovi\u0107, koji \u0107e ovih dana verovatno pozvati na razgovor dvojicu biv&scaron;ih kolega, i nakon toga odlu\u010diti kome \u0107e poverovati, a protiv koga \u0107e otvoriti istragu, ako istrage bude. U javnosti, debata \u0107e se nastaviti, u ve\u0107 poznatom maniru, ali dosada&scaron;nji sled doga\u0111aja ne daje mnogo nade da \u0107emo se prima\u0107i istini.&nbsp; <\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.vreme.com\/cms\/view.php?id=503666\">Vreme<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Inicijativa za rasvetljavanje politi\u010dke pozadine atentata na Zorana \u0110in\u0111i\u0107a izrodila se u beskrupulozno prepucavanje koje ide naruku isklju\u010divo politi\u010dkom i policijskom podzemlju<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46377","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46377","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46377"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46377\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46377"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46377"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46377"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}