jezika<\/a> kao jedino ispravno propisalo da se re\u010d ne\u0107u piše odvojeno (ne \u0107u), novi Mati\u010din pravopis utvrdio je suprotno, a vratio je i zadatke i bregove, na primer (umesto re\u0107i zadatci i brjegovi).<\/p>\nPojedini hrvatski mediji ocenjuju da \u0107e bura povodom novog pravopisa biti sve zeš\u0107a, iako su pitanja o kojima se raspravlja više politi\u010dka nego jezi\u010dka, što je, kako je primetio "Ve\u010dernji list", pokazala i tribina o hrvatskom jeziku koju je organizovalo Hrvatsko kulturno ve\u0107e.<\/p>\n
Akademici Stjepan Babi\u0107 i Dalibor Brozovi\u0107 optuzili su Maticu hrvatsku za miniranje rada Ve\u0107a za normu standardnoga hrvatskog jezika i ponovno uvodjenje Novosadskog pravopisa, podse\u0107aju\u0107i da je Matica hrvatska, usvajanjem Deklaracije o hrvatskom jeziku 1967. godine prekinula pravopisnu tradiciju Novosadskoga dogovora.<\/p>\n
Akademik Brozovi\u0107, koji je ocenio da Matica novim pravopisom vra\u0107a u zivot novosadski, zauzeo se za zakon kojim bi bio zašti\u0107en hrvatski jezik, sli\u010dno kao u Francuskoj. Ocenio je da je to posebno potrebno zbog engleskih napora u svetskoj politici da stvore Zapadni Balkan.<\/p>\n
Prema njegovim re\u010dima, iako hrvatski ima zajedni\u010dkih re\u010di sa srpskim, crnogorskim i bošnja\u010dkim jezikom, "sve što je civilizacija – materijalna i duhovna, od 19. veka do danas, razli\u010dito je" kod Hrvata i Srba.<\/p>\n
Za razliku od njega, direktor Leksikografskoga zavoda "Miroslav Krle\u017ea" Tomislav Ladan ocenio je da je zakon o jeziku nepotreban u Hrvatskoj, jer je ustavom propisana njegova zvani\u010dna upotreba, a protiv posebnog zakonskog rešenja izjasnio se i akademik Babi\u0107.<\/p>\n
Predsednik Matice hrvatske Igor Zidi\u0107 odbacio je kao neosnovane otpu\u017ebe o vra\u0107anju novosadskog pravopisa, dodaju\u0107i da bi ga "zaletanje pojedinih stru\u010dnjaka" moglo naterati da ka\u017ee koji su od njih potpisivali i zalagali se svojevremeno baš za Novosadski pravopis.<\/p>\n
Navode\u0107i i da su autori novog pravopisa mladi stru\u010dnjaci koji dopuštaju primedbe i spremni su i na izmene, Zidi\u0107 je rekao da je svakom dobronamernom jasno da nema vra\u0107anja Novosadskog pravopisa.<\/p>\n
"Uostalom, nismo mi izazvali raspravu oko ‘ne\u0107u’, nego baš oni koji su na kraju izabrali Vuka Karad\u017ei\u0107a, odnosno ‘ne \u0107u'", naveo je Zidi\u0107.<\/p>\n
Povodom kritika, jedan od saradnika Lade Badurine u izradi novog pravopisa, Krešimir Mi\u0107anovi\u0107 izjavio je, u intervjuu "Jutarnjem listu", da se, prilikom odlu\u010divanja za pravopisno pravilo da se "ne\u0107u" piše zajedno, vodilo ra\u010duna i o hrvatskoj pravopisnoj tradiciji, ali i o savremenoj jezi\u010dkoj praksi, koja je pokazala da u poslednjih desetak godina, koliko je prošlo od izlaska Babi\u0107 – Finka – Moguševa pravopisa, nijedno od novih rešenja koje je on uveo nije za\u017eivelo u hrvatskim medijima.<\/p>\n
"Hrvatska pisana praksa pokazuje da golema ve\u0107ina i dalje piše sastavljeno ne\u0107u, gotovo svi pišu zadaci, podaci kao i uvreda, opreka, bregovi", rekao je Mi\u0107anovi\u0107.<\/p>\n
Mi\u0107anovi\u0107 je rekao da su autori novog pravopisa itekako vodili ra\u010duna o hrvatskoj pravopisnoj tradiciji, u kojoj se mogu na\u0107i argumenti i za jedno i za drugo rešenje za re\u010d "ne\u0107u".<\/p>\n
"Oni koji se zala\u017eu za rastavljeno pisanje ne\u0107u, pozivaju se na Ivana Broza i njegov Hrvatski pravopis. No kada se govori o tome treba li pisati uvreda ili uvrjeda, bregovi ili brjegovi, na tog istog Ivana Broza više se ne pozivaju. To samo pokazuje da s tradicijom treba biti jako oprezan", dodao je Mi\u0107anovi\u0107.<\/p>\n
Upitan kako se sporovi o pravopisu odra\u017eavaju na studente, budu\u0107i da je profesor na fakultetu, Mi\u0107anovi\u0107 je rekao da je jezi\u010dka pismenost Hrvata i ina\u010de na vrlo niskom nivou i da se najve\u0107i broj ljudi ogrešuje o niz pravopisnih pravila koja su ista ve\u0107 stotinak godina.<\/p>\n
Na pitanje da li se politika mesa previše u pravopisna pitanja, Mi\u0107unovi\u0107 je rekao da bi pravopis pre svega trebalo da bude "tehni\u010dko" jezikoslovno pitanje, a pravopisni priru\u010dnik samo pomagalo onima koji pišu hrvatskim standardnim jezikom.<\/p>\n
"Dakle, pravopis treba rasteretiti ideološkoga i politi\u010dkoga naboja. Takodje, pravopis treba svesti na pravu meru: to zna\u010di da je on tek mali, a ne najva\u017eniji deo jezi\u010dke kulture", rekao je Mi\u0107anovi\u0107.<\/p>\n
Povodom rešenja u novom pravopisu da su re\u010di \u010dizburger, d\u017eakuzi, d\u017eoint, kul… napisane u duhu hrvatskog jezika, Mi\u0107anovi\u0107 je rekao da je utvrdjeno da su mnoge strane opšte imenice ušle i još uvek ula\u017ee u hrvatski jezik.<\/p>\n
"Neke su od njih usvojene i grafijski prilagodjene, npr. kroki, sendvi\u010d, \u017eiri. Neke re\u0107i još nisu potpuno usvojene i \u010desto se pisu grafijski neprilagodjeno, npr. boom, cool, feeling", rekao je on, dodaju\u0107i da je u novom pravopisu za re\u010di kao što su \u010dizburger, d\u017eakuzi, d\u017eoint, kul.. pre svega preporu\u010deno, a ne strogo propisano njihovo pisanje u transkribovanom obliku.<\/p>\n
"To sada mo\u017ee izgledati neobi\u010dno, no nekada je verovatno jednako bilo neobi\u010dno kada je neko napisao kauboj s ‘k'", rekao je Mi\u0107anovi\u0107, dodaju\u0107i da je nekada neobi\u010dno bilo pisati i kompjuter ili kapu\u0107ino, a danas je potpuno prihva\u0107eno.<\/p>\n
Na hrvatskom tr\u017eištu trenutno su \u010detiri pravopisa, od kojih je najstariji Ani\u0107-Sili\u0107ev, koji je, prema oceni mnogih, sli\u010dan novom pravopisu Matice hrvatske i nalaze pisanje re\u010di "ne\u0107u" zajedno, umesto "ne \u0107u" – kako je predlagano, kao i "podaci", umesto predlaganog izraza "podatci".<\/p>\n
Pravopis Babi\u0107-Finka-Moguš do\u017eiveo je ve\u0107 nekoliko izdanja, a Babi\u0107 i Moguš su, uz Sandu Ham, sastavili i Školski pravopis koji je Ministarstvo obrazovanja preporu\u010dilo svojevremeno za upotrebu u školama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Predsednik Matice hrvatske Igor Zidi\u0107 odbacio je kao neosnovane otpu\u017ebe o vra\u0107anju novosadskog pravopisa<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46364","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46364","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46364"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46364\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46364"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46364"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46364"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}