Još otkad je demokracija zakucala na vrata Kremlja, a pokušaji modernizacije izan\u0111alog sovjetskog stroja okon\u010dani rušenjem Berlinskog zida, Rusija nije vodila tako intenzivnu me\u0111unarodnu ofanzivu.<\/p>\n
Pi\u0161e: Faruk Bori\u0107 \/Oslobo\u0111enje<\/strong><\/em><\/p>\n <\/p>\n Ameri\u010dki predsjednik George Bush pohodio je Albaniju. Nekad najzatvorenija dr\u017eave Evrope, bogata bunkerima i ni\u010dim drugim, do\u010dekala je lidera jedine svjetske velesile kao najve\u0107eg prijatelja, koji je poru\u010dio svijetu i regionu kako \u0107e Kosovo – prije ili kasnije – biti nezavisno. Bushova poruka gotovo sigurno \u0107e se realizirati, s obzirom na svemo\u0107 Amerike u današnjem svijetu.<\/p>\n Ruski predsjednik Vladimir Putin najve\u0107a je nada srbijanske politike da \u0107e Kosovo ostati u jedinstvenoj (srpskoj, nacionalnoj a ne gra\u0111anskoj) dr\u017eavi. Pitanje je, me\u0111utim, koliko je Rusija jaka na svjetskoj sceni da bi predstavljala mo\u0107nog zaštitnika, kakav je nekad "zemljama lagera" bio Sovjetski Savez.<\/p>\n Još otkad je demokracija zakucala na vrata Kremlja, a pokušaji modernizacije izan\u0111alog sovjetskog stroja okon\u010dani rušenjem Berlinskog zida, Rusija nije vodila tako intenzivnu me\u0111unarodnu ofanzivu. Istina, u cijelom svijetu postojala je permanentna strepnja od votkom pripitog Borisa Jeljcina i njegovog pristupa crvenim dugmadima tre\u0107eg svjetskog rata. Ali, tek je njegov nasljednik Vladimir Putin zaledio cijelu Evropu izjavom kako \u0107e, u slu\u010daju ameri\u010dkog inzistiranja na postavljanju antiraketnog štita u Poljskoj i \u010ceškoj, okrenuti rakete prema Evropskoj uniji. <\/p>\n I dok je Bush u Albaniji obe\u0107avao nezavisno Kosovo, Putin se javio iz Sankt Peterburga, gdje se odr\u017eavao Me\u0111unarodni ekonomski forum. Kako je Kosovo tek jedna od moneta za potkusurivanje u globalnoj politi\u010dkoj igri izme\u0111u dvaju bivših hladnoratovskih sila, ofanzivni Putin je ovaj put izvukao "ja\u010du" kartu. Podsjetivši na veliki ekonomski rast koji Rusija ima posljednjih godina, i koji je omogu\u0107io otplatu inostranih dugova nagomilanih za vrijeme Jeljcina i Gorba\u010dova, ruski predsjednik je udario na – ameri\u010dki dolar. Svijet treba da se oslobodi zavisnosti od ameri\u010dkog dolara kao globalne valute, a kao opciju, izme\u0111u ostalih, ponudio je rusku rublju.<\/p>\n I Kosovo, i rakete usmjerene prema Evropi, i napad na ameri\u010dki dolar potezi su koji idu u jednom smjeru. Jasna je Putinova namjera da do kraja svog drugog mandata Rusiju pokuša pribli\u017eiti me\u0111unarodnom rejtingu SAD, pa i Evropske unije. Dakle, stvoriti bipolarni ili tripolarni novi svjetski poredak, sa Rusijom kao globalno prvorazrednim faktorom.<\/p>\n Svi se sla\u017eu da Putin, obnavljaju\u0107i san o mondijalisti\u010dkom zna\u010daju svoje zemlje, obnavlja i hladnoratovsku retoriku. Na ruku mu ide nagomilani novac od nafte i gasa, svjetska borba protiv terorizma koju je iskoristio da umiri buntovnu \u010ce\u010deniju kao i uskovitlana krizna podru\u010dja u Rusiji i oko nje – poput moldavskog Prednjestrovlja, pobunjenih gruzijskih pokrajina itd. <\/p>\n Ali, pred Putinom i Rusijom još su teški problemi koje je zvani\u010dna politika dosad gurala pod tepih. Nevladine organizacije koje svjedo\u010de o masovnom kršenju ljudskih prava, hapšenje šahovskog genija Kasparova, pravoslavni fanatici koji fizi\u010dki nasr\u0107u na evropske parlamentarce, galopiraju\u0107e siromaštvo kao posljedica tranzicije… \u010dinjenice su koje Putinu smanjuju izglede u pokušaju da Rusiju kandiduje za ulogu drugog svjetskog policajca, kakvu je nekad, uz SAD, imao upokojeni SSSR.<\/p>\n A ni Bushu se to ne svi\u0111a. SSSR nije uklonjen da bi se na njegovo mjesto ugurala znatno manja i slabija Rusija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Još otkad je demokracija zakucala na vrata Kremlja, a pokušaji modernizacije izan\u0111alog sovjetskog stroja okon\u010dani rušenjem Berlinskog zida, Rusija nije vodila tako intenzivnu me\u0111unarodnu ofanzivu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46361","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46361","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46361"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46361\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46361"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46361"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46361"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}