{"id":46359,"date":"2007-06-10T09:39:23","date_gmt":"2007-06-10T09:39:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46359"},"modified":"2007-06-10T09:39:23","modified_gmt":"2007-06-10T09:39:23","slug":"hram-svete-trojice-za-tri-svetinje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/06\/10\/hram-svete-trojice-za-tri-svetinje\/","title":{"rendered":"Hram Svete trojice za tri svetinje"},"content":{"rendered":"

Dr\u017eava i crkva kona\u010dno se dogovorile o objedinjavanju Ikone Bogorodice Filermose, Ruke Jovana Krstitelja i \u010cestice \u010dasnog krsta<\/p>\n

Pi\u0161e: Danijela Jovi\u0107evi\u0107, Tanja Pavi\u0107evi\u0107\/Vijesti<\/strong><\/em><\/p>\n

Dva milenijuma dugo putovanje tri svetinje obilje\u017eene Hristovom \u017ertvom: ruke Svetog Jovana Krstitelja, \u010destice \u010casnog krsta i ikone Bogorodice Filermske završeno je u Crnoj Gori. Svjedo\u010de\u0107i prelomne istorijske trenutke na putu od Jerusalima preko Rodosa, Malte, Italije, Rusije ove relikivije nikada nijesu bile razdvojene. Ta\u010dnije, nikada prije Crne Gore. Bilo je potrebno 30 godina, pa da se i u Crnoj Gori do\u0111e do spoznaje o "zna\u010daju trojstva" i da nešto što ima istoriju dugu više od dva vijeka, ne treba mijenjati. Kona\u010dno, ove godine postignut je dogovor: tri svetinje ponovo \u0107e se \u010duvati zajedno, kao i minulih vjekova, u kapeli. <\/p>\n

Zvani\u010dno, dogovor je postignut izme\u0111u Mitropolije crnogorsko-primorske i Narodnog muzeja Crne Gore, institucija u \u010dijem se vlasništvu nalaze relikvije, uz posredovanje predsjednika Republike Filipa Vujanovi\u0107a. Me\u0111utim, Vujanovi\u0107eva uloga je više bila inicijatorska, nego posredni\u010dka. Vujanovi\u0107 je još kao premijer predlagao da "Mitropolija i Dr\u017eavni muzej prona\u0111u kompromis i na jednom mjestu objedine relikvije". Ovoga puta, crnogorski predsjednik odr\u017eao je obe\u0107anje i pokazao zavidnu sposobnost posredovanja. <\/p>\n\n\n\n
Vu\u010dini\u0107: Razaraju nacionalni simbol<\/strong> <\/p>\n

– Uglednici koji predsjedavaju polutajnom Fondacijom za izgradnju objekta pravoslavnog hrama velikih hriš\u0107anskih relikvija na Cetinju svojim aktima \u010dinjenja i ne\u010dinjenja \u010dine sramotu zemlji i naciji. Na podao na\u010din zalije\u0107u se na vrhovnu crnogorsku svetinju – Cetinjski manastir, s ciljem da ga i u vizuelnom i duhovnom smislu razore kao nacionalni simbol. Istovremeno, tako\u0111e, veoma podlo, naslonjeni na najbolju anticrnogorsku tradiciju oli\u010denu u Marku Dakovi\u0107u i Joanikiju Lipovcu, na prepreden na\u010din, naš duhovni svijet i sve naše svetinje uvode pod apsolutne kompetencije beogradske Patrijaršije. Prema ovoj \u010dinjenici \u0107emo se ravnati i zato \u0107emo pozvati sve crnogorske nacionalne institucije, kulturne, nau\u010dne i javne li\u010dnosti da se sjedinjeni odupremo takvom zlo\u010dinu – izjavio je Stevo Vu\u010dini\u0107, predsjednik Odbora za promociju interesa Crnogorske pravoslavne crkve, povodom inicijative za izgradnju kapele u kojoj \u0107e biti trajno izlo\u017eene tri hriš\u0107anske relikvije.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

– Raduje me dogovor Mitropolije i Narodnog muzeja, kao i to što sam pomogao da do njega do\u0111e, jer smatram izuzetno zna\u010dajnim zajedni\u010dko \u010duvanje tri svetinje hriš\u0107anstva, koje \u0107e za Cetinje i Crnu Goru imati posebnu vrijednost – kazao je Vujanovi\u0107 "Vijestima". <\/p>\n

I mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije potvrdio je da je dogovoreno da se tri svetinje smjeste u hram Svete Trojice na Medovini iznad Cetinjskog manastira. <\/p>\n

– U ostvarenje ove zamisli uklju\u010deni su stru\u010dni ljudi u ime dr\u017eave i Crkve, radi opredjeljenja mjesta za hram, njegovog osnovnog koncepta i sadr\u017eaja, kao i prate\u0107ih objekata uz njega – izjavio je za "Vijesti" Amfilohije. <\/p>\n

On je rekao da je predvi\u0111eno da se nova crkva organski uklopi u kompleks Cetinjskog manastira i tako popuni prazan prostor iznad njega. <\/p>\n

– Taj prostor nastao je izme\u0111u dva svjetska rata, nastojanjem ondašnjeg mitropolita crnogorsko-primorskog Gavrila Do\u017ei\u0107a, upravo sa ciljem da se tu sagradi saborni hram crnogorske prijestonice – objasnio je mitropolit Amfilohije. <\/p>\n

On ka\u017ee da je Mitropolija više od 10 godina nastojala da se tri svetinje objedine u hramu Cetinjskog manastira. <\/p>\n

– Zato Mitropolija i prihvata objedinjenje svetinja u krugu manastira, pod svojom brigom i zaštitom, kroz ostvarenje zavjetne misli kralja Nikole, gradnjom katedralnog hrama Svete Trojice, staranjem dr\u017eave Crne Gore i drugih dr\u017eava dobrotvora i prilo\u017enika, dr\u017eava kroz koje su ove svetinje prošle od Jerusalima do Cetinja – navodi mitropolit crnogorsko-primorski. <\/p>\n

Direktor Narodnog muzeja Petar \u0106ukovi\u0107, govore\u0107i o postignutom dogovoru, ka\u017ee da je sasvim jasno da postoji nepodijeljeno uvjerenje da je najbolje rješenje da se tri relikvije na\u0111u u jednom objektu koji bi omogu\u0107io ne samo njihovo "gledanje", nego i "puni" metafizi\u010dki, i molitveno-liturgijski susret vjernika sa njima. <\/p>\n

– Tokom svih dosadašnjih pregovora sa Mitropolijom, koja je, naravno, nezaobilazni partner u ovim razgovorima, budu\u0107i da se ruka Jovana Krstitelja i \u010destica \u010casnog krsta nalaze u njihovom posjedu, bile su u opticaju mnoge ideje i o tome gdje i kako da se sve tri svetinje izlo\u017ee, kao i o tome ko bi i kakvu nadle\u017enost imao nad budu\u0107im objektom, uklju\u010duju\u0107i i mogu\u0107nost njene podjele – ka\u017ee \u0106ukovi\u0107. <\/p>\n

Osim odluke da se relikvije ponovo sjedine, pregovara\u010dke strane pronašle su i kompromisno rješenje o lokaciji, kao i o tipu objekta u kojem \u0107e biti smještene. <\/p>\n\n\n\n
Ispunjen dug prema svetinjama<\/strong> <\/p>\n

Ministar kulture Predrag Sekuli\u0107 kazao je za "Vijesti" da \u0107e ponovno sjedinjavanje relikvija pod jedan krov zna\u010diti mnogo i za Cetinje i za Crnu Goru, te da je to na neki na\u010din i "dug prema samim svetinjama, prema njihovom istorijskom putu koji je bio veoma dug".<\/p>\n

– Gdje god da su se nalazile do sada, relikvije su bile smještane u vjerske objekte, a ne u muzeje. Ono što je bitno jeste da hram koji se bude gradio bude potpuno uklopljen u ambijent iznad Cetinjskog manastira, i da ni na koji na\u010din ne ugro\u017eava ovaj hram – rekao je Sekuli\u0107. <\/p>\n

On je naglasio da \u0107e, ako je suditi prema onome što imaju kao polazište, uspjeti da naprave jedno svetilište na koje \u0107e svi biti ponosni. <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Predsjednik Vujanovi\u0107 isti\u010de da su svetinje iznad svega religijske i da su uvijek bile \u010duvane u crkvama, iako imaju i izuzetnu umjetni\u010dku vrijednost. On navodi da je odabir mjesta za svetilište, iznad Manastira, u\u010dinjen nakon provjere drugih lokacija i ocjene da ono ne\u0107e ugroziti njegov izgled niti predstavljati centralni vizuelni do\u017eivljaj. <\/p>\n

– Naprotiv, opredijeli\u0107e se projektni zadatak, kojim \u0107e se zasje\u010deno brdo iznad manastira idejom hriš\u0107anske pe\u0107ine, vratiti u raniji izgled sa odgovaraju\u0107im pro\u010deljem svetilišta – objašnjava Vujanovi\u0107. <\/p>\n

Mitropolit Amfilohije, tako\u0111e, izra\u017eava nadu da je lokacija "definitivno odre\u0111ena" i da \u0107e zamišljeni hram popuniti prazan prostor upravo za njega pripremljen, prije skoro 80 godina. Kada je rije\u010d o tipu objekta, on ka\u017ee da je sasvim prirodno da to bude jedinstveni hram. <\/p>\n

– Najvjerovatnije da \u0107e se graditi trobrodni hram, za tri svetinje, u kome \u0107e se obavljati stalno bogoslu\u017eenje i stvoriti svi uslovi za posjetioce-poklonike i turiste. \u017divi sakralni predmeti, koji su tokom svoje istorije pripadali \u017eivim hramovima, prirodno je da se i na Cetinju na\u0111u u hramu, kao na mjestu kulta, ne prestaju\u0107i time da budu i izuzetni dio kulture i svjetske baštine – smatra mitropolit Amfilohije. <\/p>\n

Petar \u0106ukovi\u0107 objašnjava kako se nakon mnogih prethodno predlaganih došlo do ideje o izgradnji "objekta". <\/p>\n\n\n\n
\n

Spasi\u0107: Bolje je graditi izme\u0111u manastira i muzeja<\/strong><\/p>\n

Za arhitektu Predraga Spasi\u0107a, jednog od autora idejnog projekta hrama za objedinjavanje svetinja, sporan je izbor lokacije.<\/p>\n

– Uradio sam i elaborirao predlog za, po meni, nesporno najbolju lokaciju, u prstenu muzejskog i manastirskog kompleksa. Na insistiranje ostalih u\u010desnika projekta nametnuo se prostor Nove d\u017eade, kao mogu\u0107a lokacija za gradnju ovog objekta. Insistirao sam na problemima vezanim za ovu lokaciju. Osim degradacije kompleksa Cetinjskog manastira, koja je time neminovna, bez obzira na institucije konkursa, na tu temu bi se mogao napisati cio traktat. Kao \u010dovjek od struke mislim da se na ovoj lokaciji ne smije graditi objekat ili objekti u pravom smislu te rije\u010di. Autor sam idejnog rješenja na poziciji ovog platoa, za koje smatram da je moglo predstavljati mogu\u0107i kompromis da se ova zna\u010dajna ideja realizuje, a da objekat ne narušava postoje\u0107i ambijent, \u010dinjenicom da je ukopan i predstavlja prirodni nastavak Cetinjske pe\u0107ine, \u010dije se ljepote valorizuju i koja se stavlja u funkciju. U sklopu ove investicije idejno rješenje podrazumijeva parternu obradu, kako površine platoa tako i \u010ditavog muzejskog i manastirskog kompleksa – objašnjava Spasi\u0107.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

– Stavljam pod navodnike zbog toga što se u jednom na\u010delnom, i za mene li\u010dno jedino prihvatljivom rješenju na ovoj lokaciji prije radi o "ne-objektu" na platou iznad Cetinjskog manastira. Idejno rješenje, koje je i kroz razgovore sa mnom i profesorom Goranom Radovi\u0107em napravio arhitekta Predrag Spasi\u0107, podrazumijevalo je, najprije, apsolutno \u010duvanje vizuelne nepovredivosti i usredištenja Cetinjskog manastira, potom afirmaciju ideje pe\u0107ine, kao "rodnog mjesta" hriš\u0107anskog iskustva, budu\u0107i da je Hristos ro\u0111en u pe\u0107ini, a da su i prva, ranohriš\u0107anska molitvena iskustva vezana za pe\u0107ine – objašnjava \u0106ukovi\u0107.<\/p>\n

On ka\u017ee da je taj projekat podrazumijevao i prekrivanje budu\u0107eg "ne-objekta" nanošenjem zemlje na krov, zapravo vra\u0107anjem dijela ranije zasje\u010denog brda, \u010dime bi se obezbijedila dodatna "nevidljivost" svetilišta. <\/p>\n

– Kumulacijom relikvijskih sadr\u017eaja, ikone Bogorodice Filermske, ruke Jovana Krstitelja, \u010destice \u010casnog krsta uz \u0107ivot Svetog Petra Cetinjskog, cijeli ovaj kompleks nesumnjivo bi dobio na snazi i bio predmet najve\u0107e hodo\u010dasni\u010dke \u017eelje – isti\u010de \u0106ukovi\u0107.<\/p>\n

Uskoro \u0107e biti raspisan me\u0111unarodni tender za arhitektonsko rješenje objekta. Projekat \u0107e biti finansiran iz me\u0111unarodnih i doma\u0107ih izvora, u \u010demu \u0107e zna\u010dajno u\u010deš\u0107e imati zemlje koje su sa\u010duvale relikvije na njihovom putovanju. U tu svrhu \u0107e uskoro, u koordinaciji dr\u017eavnih organa i prijestonice Cetinje, biti organizovana donatorska konferencija. <\/p>\n

Predsjednik Vujanovi\u0107 je istakao da \u0107e se sve dešavati pod pokroviteljstvom dr\u017eave, a da je on prihvatio da promoviše osnivanje fondacije koja \u0107e se brinuti o izgradnji svetilišta. Nadle\u017enost nad budu\u0107im hramom je na\u010delno podijeljena. <\/p>\n

Njime bi trebalo da upravlja fondacija u kojoj bi predstavnike imali Narodni muzej, Mitropolija crnogorsko-primorska, Opština Cetinje, Vlada Crne Gore i predstavnici svih zemalja koje su donirale izgradnju svetilišta, a u kojima su tri relikvije boravile. <\/p>\n

Ono oko \u010dega su svi saglasni je da \u0107e ovaj projekat biti od neprocjenjive va\u017enosti za Cetinje i Crnu Goru. <\/p>\n

– Siguran sam da \u0107e Cetinje tokom cijele godine posje\u0107ivati brojni vjernici, ali i ateisti, sa namjerom da vide svetilište. Ubije\u0111en sam da \u0107e se ovim zna\u010dajno pomo\u0107i razvoju Cetinja i stvoriti uslovi za bolji kvalitet \u017eivota njegovih gra\u0111ana – smatra predsjednik Vujanovi\u0107. <\/p>\n

Mitropolit Amfilohije izra\u017eava nadu da \u0107e ovaj hram po svojoj gradnji i ljepoti biti dostojan, kako svetinja koje \u0107e u njemu biti pohranjene, tako i kraljevskog prijestonog grada Cetinja. – Kao što je sva vjekovna istorija ovih svetinja \u010dudesna i vezena za bo\u017eanski promisao, nesumljivo da i njihov dolazak u Crnu Goru i na Cetinje nije slu\u010dajan. Crna Gora, koja je odvajkada bila i ostala Istok na Zapadu i Zapad na Istoku, zadobija ponovo preko ovih svetinja vaseljenski, univerzalni karakter i zna\u010denje – isti\u010de mitropolit crnogorsko-primorski. <\/p>\n

I gradona\u010delnik Cetinja Milovan Jankovi\u0107 smatra da \u0107e ovaj projekat biti od neprocjenjivog zna\u010daja za grad i njegov budu\u0107i turisti\u010dki, ali i sveobuhvatni razvoj. <\/p>\n

– Prirodno je o\u010dekivati rast svih parametara u lokalnoj turisti\u010dkoj privredi, ali i razvoj svih drugih djelatnosti koje participiraju sa kretanjima u turizmu. To \u0107e svakako podsta\u0107i razvoj i u svim drugim sferama \u017eivota i biti podstrek brojnim doma\u0107im i stranim investitorima da ulo\u017ee sredstva u valorizaciju širokih potencijala kojima Cetinje raspola\u017ee – poru\u010duje Jankovi\u0107. <\/p>\n

Tri velike svetinje su toliko putovale i na svim tim putovanjima, kako svjedo\u010de istorijski podaci, pri\u010de i pripovijedanja, tra\u017eile su jedino ve\u0107u sigurnost kod istinskih vjernika. Koju su sigurnost i kakve vjernike našle u Crnoj Gori, vidje\u0107emo. <\/p>\n\n\n\n
\n

Od Jerusalima do Cetinja<\/strong> <\/p>\n

Oktobra 1993. gromoglasno je odjeknula vijest da se ruka Jovana Krstitelja, \u010destica \u010casnog krsta i ikona presvete Bogorodice Filermske, \u010dije se autorstvo pripisuje jevan\u0111elisti Luki, nalazi na Cetinju. Put ove tri svetinje od Hristovog vremena do današnjih dana bi se, po zanimljivosti i zapletu, mogao porediti sa radnjom nekog uzbudljivog akcionog romana. Nakon Jerusalima i Rodosa, po\u010divale su na Malti, u sakristiji katedralne crkve, dva i po vijeka, dok ostrvo 1798. nije pokorio Napoleon i protjerao malteške vitezove. Veliki majstor malteških vitezova morao je da napusti La Valetu pet godina nakon osvajanja, a od pobjednika je uspio da izmoli tri svetinje, koje \u0107e novo prebivalište dobiti kod ruskog cara Pavla Prvog, u dvorskoj crkvi petrogradskog Zimskog dvorca. Pavlov nasljednik, car Aleksandar II prenio je svetinje trajno u Gat\u010dino, dvorac udaljen pedesetak kilometara od Petrograda. Poslije revolucije 1917. relikvije su prenijete iz Rusije, do smrti ih je \u010duvala Marija Fjodorovna, majka posljednjeg ruskog cara Nikole II Romanova. Poslije njene smrti, njene k\u0107erke su predale relikviju ruskom mitropolitu Antoniju Hrapovickom, koji ih je smjestio u pravoslavni hram u Berlinu, a onda se zajedno sa njima preselio u Srbiju, u Sremske Karlovce, i povjerio ih kralju Aleksandru Kara\u0111or\u0111evi\u0107u. Svetinje su \u010duvane u dvorskom hramu Svetog Andreja Prvozvanog na Dedinju, a po po\u010detku Drugog svjetskog rata kralj Petar II predao ih je manastiru Ostrog, \u010diji ih je arhimandrit sakrio i gdje su ostale sve do 1952. godine. Nakon više od 20 godina \u010duvanja u depou Slu\u017ebe dr\u017eavne bezbjednosti, vlasti su 1978. \u010desticu \u010casnog krsta i ruku Svetog Jovana predale Cetinjskom manastiru, a Filermosu Narodnom muzeju. <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dr\u017eava i crkva kona\u010dno se dogovorile o objedinjavanju Ikone Bogorodice Filermose, Ruke Jovana Krstitelja i \u010cestice \u010dasnog krsta<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46359","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46359","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46359"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46359\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46359"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46359"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46359"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}