Sude\u0107i po prigodnim publikacijama, u cijeloj ovoj pri\u010di o humanizmu i mirotvorstvu \u0110ukanovi\u0107a i Marovi\u0107a, nije rije\u010d o "pranju" biografija, ve\u0107, korak dalje, o – njihovoj sakralizaciji<\/p>\n
Pi\u0161e: Bal\u0161a Brkovi\u0107\/Vijesti<\/strong><\/em><\/p>\n Me\u0111u crnogorskim svecima vladari su vrlo zastupljeni. Sveti Vladimir, Sveti Ivan Crnojevi\u0107 i Sveti Petar Cetinjski bili su i politi\u010dki prvaci. Ta \u010dinjenica mnogo govori o jednom narodu. No, ovaj spisak vladara – svetaca mogao bi, po ubrzanoj proceduri, uskoro biti i proširen. <\/p>\n Sude\u0107i po prigodnim publikacijama, u cijeloj ovoj pri\u010di o humanizmu i mirotvorstvu \u0110ukanovi\u0107a i Marovi\u0107a, nije rije\u010d o "pranju" biografija, ve\u0107, korak dalje, o – njihovoj sakralizaciji, odnosno, jasnije re\u010deno – to i nisu biografije (i "Umjesto biografije") ve\u0107 – klasi\u010dna sveta\u010dka \u017eitija. Opet, valja podsjetiti, \u017eitija su jedan od najpopularnijih \u017eanrova religijske literature. Podrazumijevaju – pobrojana sveta djela, obo\u017eenje glavnih likova, i – iznad svega, intonaciju lišenu sumnje. To je posebno va\u017eno – na tome po\u010diva vjera kao takva, a naši politi\u010dari, jednako kao popovi od svake vrste, najviše preziru – sumnju… Budu\u0107i da je sumnja privilegija "nevjernika", to jest onih koji radije misle svojom glavom.<\/p>\n Sve ovo jasno govori da su gospoda \u010delnici DPS-a pogubili sve mogu\u0107e (svetiteljske ili obi\u010dne, ljudske, svejedno) kompase… \u0110ukanovi\u0107 \u010dak nije mogao da se uzdr\u017ei, nego se, \u017eestinom dostojnom \u010duvenog lionskog biskupa Irineja (rano hriš\u0107anstvo), obrušio na \u0143krivovjerce", na \u0143jeretike" koji su, zapravo, promašeni i neostvareni ljudi. Uz to i – sramotni. Njegov govor na dodjeli nagrada u nekom sljede\u0107em \u017eitiju mogao bi se nazvati – "Enciklika protiv sramotnih". <\/p>\n Naravno, potpuno je drugo pitanje (jednako zna\u010dajno u našem kontekstu) što nagna doajena ovdašnje istoriografske nauke da se lati – evangelizacije. Ovo "\u017ditije po Milu" sadr\u017ei i neke formulacije sasvim neprimjerene našem vremenu. A neobi\u010dno je da dolaze od potvr\u0111enog ljevi\u010dara, starog partizana… Formulacije o porodi\u010dnoj genetici i naslje\u0111u ne bi se postidio ni neki od teoreti\u010dara iz Rozenbergovog kruga.<\/p>\n Tako\u0111e interesantan je detelj da u jevan\u0111elju što ga potpisuje slavni istori\u010dar postoji momenat koji dramaturški savršeno slijedi novozavjetnu pri\u010du. \u0110ukanovi\u0107 je, na po\u010detku (kao i Sveti Pavle, dok se zvao Savle) bio na "krivoj" strani. No, došlo je prosvjetljenje i postao je (bez promjene imena) – najva\u017eniji na "pravoj" strani. A Bog je veliki, pa sve oprašta. A to što neki "gnostici" tamo zakeraju, to \u0107e ve\u0107 srediti kakva krstaška vojna, kada za to do\u0111e vrijeme. <\/p>\n Ipak, ima i nekih razlika izme\u0111u ova dva \u017eitija – \u0110ukanovi\u0107a sakralizuje drugi (doajen crnogorske istoriografije), dok Marovi\u0107 to radi sam sa sobom. I, ako je vjernik, naravno, \u010dovjek mora osjetiti titraj tanko\u0107utnih emocija kada spozna detalje Marovi\u0107eve zemaljske egzistencije – kako susrije\u0107e ljude, \u010dini dobra djela, poma\u017ee onima koji to zaslu\u017euju, priziva Boga da pomogne Budvi, Crnoj Gori i svim dobrim ljudima… Ka\u017eem zemaljske jer, Sv. Marovi\u0107 ima i momente jasne spiritualne egzistencije. Sje\u0107ate se p\u010dele i kada je, makar nekoliko trenutaka bio – na drugoj strani. Odatle je donio poruke o miru i suštinskim vrijednostima. Kazao je tada da je tamo mnogo ljepše i mirnije (klasi\u010dni religijski marketing – tamo nas \u010deka Raj: u ovom gadnom \u017eivotu slušaj gospodare i popove, ali zato slijedi – nagrada u vidu rajskog naselja…) <\/p>\n Neobi\u010dan je, i intelektualno baš raznovrstan taj Marovi\u0107. Taman me "kupi" Markuzeom, a onda, ispadne da je \u010dasnog Markuzea razumio taman onoliko koliko je Andrija Mandi\u0107 \u010duo za njega. Naime – ne idu Markuze i bogougodna retorika dostojna kakvog mladog bogoslova… I nije tu kraj Marovi\u0107evim nemogu\u0107im spojevima. Njegova vjerni\u010dka retorika jasno govori da mu je blizak tradicionalisti\u010dki svjetonazor. OK, legitimno. Ali, onda nemojte pri\u010dati o reformama… Ne ide se u reforme sa ljubavlju prema tradiciji. Tradicionalisti mrze reforme. Pa, kojem Marovi\u0107u vjerovati? Onome koji bi završio u zagrljaju Markuzea, Junga, crkve ili politike? <\/p>\n Opet, naš "sveti dvojac" ima sre\u0107e što Crna Gora nema montipajtonovce. (Buksovci, razmislite). Kakav je ovo materijal za jedno novo "\u017ditije po Brajanu". <\/p>\n I, ne mogu da odolim, ali i sama slika (ikona) na naslovnoj strani \u017eitija, koja prikazuje zemaljski oblik Marovi\u0107a nosi sobom jednu vrlo zanimljivu "dvostruku igru". Zasigurno – nenamjernu. Naime, ako pogledate fotografiju sveca koji izme\u0111u Budve i Grblja hoda kao da je rije\u010d o Nazaretu i Judeji (usput sve lije\u010de\u0107i dodirom, blagosiljaju\u0107i i donose\u0107i sre\u0107u, pravdu i ljubav) prikazuje spiritualni mir, a ta ruka kao da je spremna za blagoslov… Ili, dovraga – proviziju. Takav polo\u017eaj ruke u svakodnevnom vokabularu pokreta obi\u010dno se koristi kao gest koji do\u010darava – brojanje novca. Ono – "money, money…" <\/p>\n Eto, sada bi neko sklon religiji poentirao – ako pisci \u017eitija i mogu da budu "maštoviti", ikone svakako ne – la\u017eu. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Sude\u0107i po prigodnim publikacijama, u cijeloj ovoj pri\u010di o humanizmu i mirotvorstvu \u0110ukanovi\u0107a i Marovi\u0107a, nije rije\u010d o "pranju" biografija, ve\u0107, korak dalje, o – njihovoj sakralizaciji<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46351","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46351","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46351"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46351\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46351"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46351"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46351"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}