{"id":46345,"date":"2007-05-29T07:45:44","date_gmt":"2007-05-29T07:45:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46345"},"modified":"2007-05-29T07:45:44","modified_gmt":"2007-05-29T07:45:44","slug":"od-staba-zla-do-vitezova-humanizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/05\/29\/od-staba-zla-do-vitezova-humanizma\/","title":{"rendered":"Od \u0161taba zla do vitezova humanizma"},"content":{"rendered":"<p>O na&scaron;im humanistima, post festum<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Dr Miodrag Perovi\u0107\/Vijesti<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Sama \u010dinjenica da je \u0110ukanovi\u0107 predvodio Crnu Goru na zavr&scaron;noj etapi krivudavog osamdesetogodi&scaron;njeg puta ka obnavljanju njene nezavisnosti i da je taj proces sproveo u miru nije ni izdaleka dovoljna da on i njegov alter ego Marovi\u0107 budu nazvani humanistima. <\/p>\n<p>Humanizam je eti\u010dko filozofsko stanovi&scaron;te, odnosno \u017eivotni stav, koji \u010dovjekov \u017eivot i dostojanstvo uzimaju kao vrhunske vrijednosti. Pojam je uveo Ciceron u prvom stolje\u0107u p.n.e, a vijek docnije precizirao Seneka frazom &quot;\u010dovjek je \u010dovjeku ne&scaron;to sveto&quot;, &scaron;to je ostalo devizom humanizma do danas. Filizofsko-politi\u010dku razradu humanizma izvr&scaron;ili su humanisti\u010dki i prosvjetiteljski filozofi, u konstitucionu politi\u010dku praksu uvele ameri\u010dka i francuska revolucija, a svojinom \u010dovje\u010danstva u\u010dinila ga Povelja Ujedinjenih nacija. <\/p>\n<p>Nakon &scaron;to su 1997. napustili antihumanisti\u010dki, odnosno zlo\u010dina\u010dki Milo&scaron;evi\u0107ev &scaron;tab, \u0110ukanovi\u0107 i Marovi\u0107 trebalo je da u\u010dine niz stvari da bi zaslu\u017eili nagradu za humanizam. Prije svega, trebalo je da poka\u017eu humanizmom ozna\u010denu nelagodnost &scaron;to su bili visoki dr\u017eavni du\u017enosnici u vrijeme kad je Crna Gora u\u010destvovala u zlo\u010dinu. Izvinjenja koja su izgovorili u par navrata, kao i obnavljanje politi\u010dkih odnosa sa susjedima, su druge prirode. Za njih se dobijaju dr\u017eavne nagrade i pozitivne politi\u010dke ocjene. Za naziv humaniste potrebno je vi&scaron;e od toga, doprinos humanizmu, i uop&scaron;teno &#8211; na nivou ideje i konkretno &#8211; na nivou pojedina\u010dnih ljudskih sudbina. Na primjer, na&scaron;i laureati su odavno mogli da osnuju fondaciju koja bi djeci Bo&scaron;njaka-Muslimana koji su deportovani u Karad\u017ei\u0107evu klanicu u vrijeme dok su oni sjedjeli u &scaron;tabu zla, pomogla da se integri&scaron;u u svijet i \u017eivot, a u Crnoj Gori da doprinosi stvaranju humanisti\u010dke svijesti i kulture stida za podr&scaron;ku zlo\u010dinu, kako istorodni antihumanizam u njoj vi&scaron;e ne bi bio mogu\u0107. Tako bi i djeca ubijenih svoju tragediju \u017eivjela s osje\u0107anjem da je smrt njihovih roditelja doprinijela da svijet postane bolji.<\/p>\n<p>Alfred Nobel je osnovao nagradu koja nosi njegovo ime da bi umirio svoju savjest. Kad mu je umro brat, mediji su gre&scaron;kom objavili da je umro \u010dovjek koji se obogatio od sopstvenog izuma koji \u0107e ratovanje u\u010diniti surovijim. Na&scaron;i laureati su svoju politi\u010dku i finansijsku mo\u0107 stekli dok su sjedjeli u &scaron;tabu zla, ali kad su iz njega iza&scaron;li nijesu slijedili Nobelov primjer. Kratki period bivanja na strani ljudske slobode (osvajanja crnogorske nezavisnosti) iskoristili su da svoju mo\u0107 multiplikuju. I sada, na vrhuncu mo\u0107i, rade protiv razvoja humanisti\u010dke kulture u Crnoj Gori. Odvra\u0107aju crnogorsko dru&scaron;tvo od susreta sa pro&scaron;lo&scaron;\u0107u, od preispitivanja sistema vrijednosti koji je podr&scaron;ku zlo\u010dinu u\u010dinio mogu\u0107im. To je veliki prestup, pa bi bilo dobro da budu sprije\u010deni da svoju namjeru ostvare.<\/p>\n<p>Ali to nije nimalo lak zadatak, jer se \u0110ukanovi\u0107 i Marovi\u0107 ni u naznakama ne dr\u017ee nijednog eti\u010dkog sistema iz kojeg se mo\u017ee izvesti humanizam. \u0110ukanovi\u0107 je nedavno precizno objasnio njihovo shvatanje crnogorske stvarnosti: njihovi kriti\u010dari su frustrirani ljudi koji se nijesu sna&scaron;li u \u0110ukanovi\u0107evom i Marovi\u0107evom vremenu. Sokratovo stanovi&scaron;te da je bolje patiti, nego u\u010diniti zlo i Kantov kategori\u010dki (bezuslovni) imperativ o moralnom postupanju ostali su izvan pa\u017enje na&scaron;ih humanista. Oni su se sna&scaron;li tako &scaron;to su invertovali Aristotelovo stanovi&scaron;te da individualni moral uklju\u010duje racionalnu kontrolu \u017eelja, pa su kontrolisano odsjedjeli u &scaron;tabu zla i Dubrovnik i Vukovar i deportaciju Bo&scaron;njaka-Muslimana i genocid u Srebrenici. Na&scaron;i vitezovi koji \u017eive pod stalnom za&scaron;titom odreda tjelohranitelja koji ih &scaron;tite od njihove humanisti\u010dke pro&scaron;losti danas tra\u017ee da im se prizna status vitezova humanizma. <\/p>\n<p>Bahato su zakazali sve\u010danost u dane kad pada godi&scaron;njica jedne od crnogorskih sramota koje je proizvelo njihovo vrijeme, godi&scaron;njica deportacije bosanskih izbjeglica. Propagandna ma&scaron;inerija njhove partije, koju su pretvorili u kohortu, bila je dovoljna da ih odbrani od grupe sramnih i frustriranih kvaziintelektualaca koji su se usprotivili ovoj feudalnoj bahatosti. Medalje humanizma prika\u010dene su na njihove grudi. <\/p>\n<p>\u010cinjenica da sino\u0107 nijesu slavili u dru&scaron;tvu Havela, Ku\u010dana, Gligorova i Mesi\u0107a ostavlja otvorenim pitanje, da li \u0107e sve biti kako su planirali na&scaron;i laureati.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>O na&scaron;im humanistima, post festum<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46345","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46345","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46345"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46345\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46345"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46345"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46345"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}