Do 21. maja prošle godine dr\u017eavni status zasjenjivao je sve ostale teme, dok se danas na javnoj sceni otvaraju pri\u010de o spornim privatizacijama, nerazvijenom sjeveru, neispunjenim obe\u0107anjima, privrednom kriminalu, vezama kriminalnih grupa sa pojedincima iz vlasti i pravosu\u0111a, pokušajima da se ucjenama zaustavi slobodna rije\u010d… <\/p>\n
Pi\u0161e: Ne\u0111eljko Rudovi\u0107\/Vijesti<\/strong><\/em><\/p>\n Kada su se pred pono\u0107 21. maja prošle godine pokli\u010di otad\u017ebini prolamali iznad Crne Gore, nakon što je postalo sigurno da joj je ve\u0107ina njenih gra\u0111ana, poslije 88 godina, vratila dr\u017eavnu nezavisnost, to je bio dominantan motiv za slavlje. Vra\u0107en je dug svima koji su se, po\u010dev od Bo\u017ei\u0107nog ustanka 1919, \u017ertvovali za svoju zemlju, ali se slavilo i zbog o\u010dekivanja po\u010detka nove ere crnogorske politike. Dozirane poruke uo\u010di r-eferenduma da Crna Gora treba da bude ure\u0111enija i pravednija dr\u017eava, tako su ve\u0107 od 22. maja sve glasnije. <\/p>\n Godinu dana kasnije, crnogorska stvarnost bitno je druga\u010dija, ali je borba za bolju i prosperitetniju Crnu Goru tek na po\u010detku. Iako je za sada teško prognozirati kada \u0107e Crna Gora ste\u0107i epitet dr\u017eave sa vladavinom prava u kojoj ista pravila va\u017ee i za male i za velike, za tajkune bliske vrhu DPS-a i za ostale, \u010dinjenica da se o tome po\u010delo govoriti bez optere\u0107enja "višim ciljem" mo\u017ee se smatrati jednim od najve\u0107ih koristi od dr\u017eavne nezavisnosti. <\/p>\n Do 21. maja prošle godine dr\u017eavni status zasjenjivao je sve ostale teme, dok se danas na javnoj sceni otvaraju pri\u010de o spornim privatizacijama, nerazvijenom sjeveru, neispunjenim obe\u0107anjima, privrednom kriminalu, vezama kriminalnih grupa sa pojedincima iz vlasti i pravosu\u0111a, pokušajima da se ucjenama zaustavi slobodna rije\u010d… Kako se vladaju\u0107e stranke sna\u0111u u novonastalim okolnostima, tako \u0107e vjerovatno pro\u0107i na sljede\u0107im izborima. A koliko su po vlast kompromituju\u0107i detalji davali efekta do prije godinu dana, mo\u017eda najbolje svjedo\u010de dvije afere koje su mjesecima, od 2001. do 2003, potresale crnogorsku javnost – duvanska i seks-trafiking afera. Poslije njih, kao i nakon famoznog Beogradskog sporazuma, \u0110ukanovi\u0107 i njegova partija još ubjedljivije su pobje\u0111ivali na izborima zato što su obe\u0107avali dr\u017eavu. <\/p>\n Ponovno sticanje dr\u017eave suštinski ubrzava politi\u010dke procese jer se politi\u010dari moraju spustiti na nivo konkretnih tema koje iskušavaju njihovu stru\u010dnost i odgovornost, dok, sljedstveno tome, uopšteni propagandisti\u010dki nastupi polako izlaze iz mode. Njih se još dr\u017ei Srpska lista baziraju\u0107i svoju politiku na pri\u010di o navodnoj ugro\u017eenosti i diskriminaciji Srba, te o ponovnom ujedinjenju sa Srbijom, \u010dime fakti\u010dki ide naruku vladaju\u0107im partijama. Iskustvo sa prošlih izbora pokazuje da \u0107e, dok ima takav dio opozicije, DPS-u biti mnogo lakše da uz sebe dr\u017ei svoje bira\u010de ubje\u0111uju\u0107i ih da \u0107e dr\u017eava nestati ako opozicija do\u0111e na vlast. Tako \u0107e kod jednog dijela bira\u010da imati opravdanje zašto, recimo, nije ni po\u010dela da gradi put prema sjeveru, dok Hrvatska, koja je u posljednjih nekoliko godina izgradila 400 kilometara auto-puta, ove godine planira još 95 kilometara. Dilema da li su se neki \u010delnici DPS-a i Srpske narodne stranke negdje iza zatvorenih vrata dogovorili kako da jedni drugima poma\u017eu za sada ostaje bez odgovora, ali je \u010dinjenica da DPS, oštrim odgovorima i podbadanjima, podsti\u010de beskorisnu raspravu koju name\u0107e Mandi\u0107eva stranka. Pitanja jezika i statusa Crnogorske pravoslavne crkve vjerovatno \u0107e izazivati tenzije i narednih godina, samo što oni primorci ili Kolašinci, koji su za nekoliko stotina hiljada, ili nekoliko miliona eura prodali placeve strancima, vjerovatno više ne\u0107e previše razmišljati o tome. Kao i oko 50.000 gra\u0111ana koji se svako jutro bude sa dilemama šta da kupe i dokle da idu na berzi. <\/p>\n Što se ti\u010de spoljnopoliti\u010dkog plana, osim \u010dinjenice da Vašington, Brisel, Moskva i ostali sada sa Podgoricom ne razgovaraju preko Beograda i da Crna Gora sama zastupa svoje interese u me\u0111unarodnim organizacijama, Crnoj Gori je obnova nezavisnosti donijela lako vidljive rezultate – zaklju\u010deni su pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridru\u017eivanju (SSP) sa EU u decembru, SSP je iniciran u aprilu i bi\u0107e potpisan u oktobru, dok Srbija pregovore, zamrznute prije godinu dana zbog Haga, tek treba da nastavi. Parafirani su i sporazumi o viznim olakšicama i readmisiji dva mjeseca prije Srbije… <\/p>\n U me\u0111unarodnim krugovima nijesu krili da su bili iznena\u0111eni glatkim rješavanjem dr\u017eavnog statusa nakon što su se naslušali procjena da bi ovdje mogao izbiti gra\u0111anski rat i da je to odmah podiglo rejting Podgorice u njihovim o\u010dima.<\/p>\n Danas sa nevjericom gledaju na \u010dinjenicu da neke stranke dr\u017ee u \u017eivotu referendumsku pri\u010du. <\/p>\n – Sve \u010destitke na zaklju\u010denju SSP-a, ponovo se pojavljujete kao velika turisti\u010dka destinacija i lijepo je to vidjeti, ali je politi\u010dki front manje zadovoljavaju\u0107i. \u010cini se da je politika zapala nazad u stara pitanja – ka\u017ee za "Vijesti" dr D\u017eudi Bat, ekspertkinja Instituta za strateške studije EU (EUISS). <\/p>\n Ona dodaje da je mislila da je nezavisnost predstavljala priliku da se redefinišu osnovna pitanja politike, ali da se \u010dini "da je politi\u010darima prili\u010dno ugodno u kalupu prebiranja po starim temama za i protiv nezavisnosti, umjesto da maksimalnom brzinom krenu naprijed sa novom agendom". <\/p>\n – Bilo bi fino da se ustav donese mnogo br\u017ee, jer nije bilo potrebno toliko natezanja oko njega. Ipak, kada se podvu\u010de crta, bila je to prili\u010dno dobra godina. Radujem se još boljoj sljede\u0107oj godini – napominje dr Bat.<\/p>\n Iz Slovenije danas Crnu Goru vide kao politi\u010dki prili\u010dno stabilnu dr\u017eavu. Njegova procjena je da \u0107e malu Crnu Goru biti veoma lako apsorbovati u EU. Do 21. maja prošle godine dr\u017eavni status zasjenjivao je sve ostale teme, dok se danas na javnoj sceni otvaraju pri\u010de o spornim privatizacijama, nerazvijenom sjeveru, neispunjenim obe\u0107anjima, privrednom kriminalu, vezama kriminalnih grupa sa pojedincima iz vlasti i pravosu\u0111a, pokušajima da se ucjenama zaustavi slobodna rije\u010d… <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46339","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46339","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46339"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46339\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46339"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46339"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46339"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
Da se slika vlasti mijenja i da kritike na njen ra\u010dun i te kako imaju uticaja, pokazali su nastupi dvojice poslanika SDP-a, Miodraga Ili\u010dkovi\u0107a i D\u017eavida Šabovi\u0107a, koji su do sada u nekoliko navrata podr\u017eali predloge opozicije u parlamentu. Tokom unutarpartijskih debata, Šabovi\u0107evo polazište je bilo: "\u0106utali smo do referenduma, više ne\u0107emo".<\/p>\n
I dok iz dijela opozicije tvrde da je nezavisnost Crne Gore produbila podjele, ostaju du\u017eni odgovor na pitanje da li bi one opstale ili bile još izra\u017eenije da, recimo, referendum nije uspio zbog nedostizanja zadatog praga od 55 odsto, a da su independisti imali prostu ve\u0107inu. I pored takvih ocjena, tokom rada na prvom nacrtu ustava iza zatvorenih vrata predstavnici svih stranaka bili su neo\u010dekivano kooperativni, usaglasivši skoro 90 odsto ustava, što je bilo nezamislivo do 21. maja 2006. <\/p>\n
– Iz onoga što ja znam, veoma ste stabilni politi\u010dki, a kada se uporedite sa susjedima i na ekonomskom planu i u smislu EU agende ste napravili puno bolji posao – ocjenjuje Borut Grgi\u010d, direktor ljubljanskog Instituta za strateške studije (ISS). <\/p>\n
– Ako budete radili prave stvari, mislim da je vaša budu\u0107nost veoma perspektivna – smatra Grgi\u010d.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"