Berlinski zid je pao, me\u0111utim, danas novi zidovi i ograde dijele susjedne dr\u017eave i podru\u010dja od Meksika, preko Maroka i Jeruzalema do Saudijske Arabije, Iraka, Indije do Malezije na istoku, ne ra\u010dunaju\u0107i Kineski zid, koji, sre\u0107om, još slu\u017ei u turisti\u010dke svrhe<\/p>\n
Pi\u0161e: Marinko Bobanovi\u0107\/Vjesnik<\/strong><\/em><\/p>\n Odjeci poruke o rušenju svih zidova, koju su svjetski \u010delnici poslali s ruševina Berlinskog zida 1989. godine \u010dime je ozna\u010deno rušenje "\u017eeljezne zavjese" i kraj dugogodišnje podjele Europe i Njema\u010dke, danas kao da se više ne \u010duju. Prednosti koje je rušenjem zida dobila Europa – jedinstveno tr\u017eište i otvoren put prema globalnoj velesili – na \u017ealost, nisu univerzalan model u današnjem svijetu, koji kao da ne mo\u017ee opstati bez novih podjela. Globalizacija pod geslom zbli\u017eavanja ljudi, popra\u0107ena ubrzanim razvojem komunikacijske tehnologije i zbli\u017eavanja donijela je i jedan suprotan trend – izgradnju novih ograda, prepreka, jaraka – opremljenih najsuvremenijom tehnologijom za pra\u0107enje kretanja ljudi i roba – opremom za no\u0107no promatranje, rendgenima, helikopterima, kamerama osjetljivim na toplinu…. <\/p>\n Berlinski zid je pao, me\u0111utim, danas novi zidovi i ograde dijele susjedne dr\u017eave i podru\u010dja od Meksika, preko Maroka i Jeruzalema do Saudijske Arabije, Iraka, Indije do Malezije na istoku, ne ra\u010dunaju\u0107i Kineski zid, koji, sre\u0107om, još slu\u017ei u turisti\u010dke svrhe. Svrha im je zaustavljati najezdu gladnih useljenika \u017eeljnih boljeg \u017eivota, teroriste, krijum\u010dare ili zaustave osvaja\u010de.<\/p>\n Rije\u010d je o globalnoj pošasti i sve \u010deš\u0107oj mjeri u potrazi za rješenjem me\u0111udr\u017eavnih problema. Posljednji je sagradila ameri\u010dka vojska podigavši zid od betonskih blokova, visokih oko \u010detiri metra i dugim oko 3,5 kilometara radi razdvajanja zara\u0107enih sunitskih i šijitskih podru\u010dja u dijelu Bagdada ne bi li time sprije\u010dili opasne bombaške napade u kojima naj\u010deš\u0107e strada velik broj nevinih civila. Zid je izazvao prosvjede u obje zajednice, a šijitski vo\u0111a Moqtada al Sadr nazvao ga je rasisti\u010dkim.<\/p>\n Me\u0111u graditeljima zidova našao se i SAD – najve\u0107i zagovornik globalizacije i slobodnog protoka roba i ljudi i zemlja koja je pridonijela rušenju Berlinskog zida prije 17 godina i to gradnjom duga\u010dkog zida na ju\u017enoj granici prema Meksiku ustuknuvši pred prijetnjama i zahtjevima zagovornika gesla »dobre ograde stvaraju dobre susjede«.<\/p>\n U skladu s novim zakonom o sigurnosnoj ogradi donesenim 2006. SAD planira podi\u0107i 1100 kilometara dugu dvostruku ogradu du\u017e 3000 kilometara duge granice s Meksikom kako bi sprije\u010dili masovne ilegalne prelaske Meksikanaca u potrazi za boljim \u017eivotom u SAD-u. Zid u Tijuani trebao bi zaustaviti "jurišne upade" skupina koje broje i po 50 ilegalaca. Kada je brojka dosegnula i do 130.000 ilegalnih useljenika na godinu, Washington se više nije mogao oduprijeti zahtjevima protuuseljeni\u010dkih skupina koje su tvrdile da useljenici ugro\u017eavaju sigurnost zemlje. <\/p>\n Odluka o gradnji ograde izazvala je oštre prosvjede u Meksiku kao i u cijeloj Latinskoj Americi koja ovu ameri\u010dku odluku smatra suprotnom filozofiji koju je ispred Brandenburških vrata dvije godine prije pada Zida promovirao bivši ameri\u010dki predsjednik Ronald Reagan – "otvorite ova vrata – … srušite ovaj zid".<\/p>\n Danas u svijetu ima ili se planira izgraditi 12 zidova razli\u010ditih namjena. Jedna od najmanje poznatih, ali zato jedna od najduljih grani\u010dnih prepreka modernog doba, sagra\u0111ena je u Maroku osamdesetih godina 20. stolje\u0107a s ciljem sprje\u010davanja upada pobunjenika iz pokreta Polisario koji se bore za nezavisnost Zapadne Sahare. Sastoji se od niza zidova visokih do tri metra u du\u017eini od 2700 kilometara! Zid, okru\u017een minskim poljima i bodljikavom \u017eicom danas \u010duva oko 200.000 marokanskih vojnika.<\/p>\n Zid koji je izazvao burna reagiranja diljem sagradio je Izrael kako bi razgrani\u010dio arapski dio Jeruzalema od Zapadne obale opravdavaju\u0107i to kao mjeru protiv samoubila\u010dkih napada palestinskih bombaša samoubojica. Zid je gotovo dvostruko dulji od me\u0111unarodno priznatih granica Izraela i prote\u017ee se na na\u010din da ve\u0107i dio \u017eidovskih naselja na Zapadnoj obali \u010dini dijelom Izraela. Za Palestince, zid je ozna\u010davao teritorijalne aspiracije Izraela, a protive mu se i kriti\u010dari unutar Izraela koji odbijaju okupaciju Zapadne obale. Osudio ga je i bivši ameri\u010dki predsjednik Jimmy Carter nazvavši ga "zidom apartheida". <\/p>\n Iako su arapske zemlje gotovo jednodušno osudile Izrael zbog gradnje zida, neke same nisu imune na gradnje vlastitih. Saudijska Arabija, primjerice, zapo\u010dela je projekt gradnje 885 kilometara duge tehnološki sofisticirane ograde – uklju\u010duju\u0107i senzore za no\u0107no promatranje, softver za prepoznavanje lica, bodljikavu \u017eicu – kako bi zape\u010datila granicu prema Iraku. <\/p>\n Projekt \u0107e stajati nekoliko milijardi dolara, a cilj mu je sprije\u010diti prelijevanje nestabilnosti iz susjednog Iraka u Saudijsku Arabiju. Gradnju druge ograde od naftovodnih cijevi punjenih betonom na granici prema Jemenu Saudijska Arabija zaustavila je nakon prosvjeda jemenskih vlasti prije tri godine.<\/p>\n Drugi ira\u010dki susjed, Kuvajt, tako\u0111er je zape\u010datio granicu elektrificiranom ogradom, umjetnim \u010distinama i tri metra dubokim jarcima koji se prote\u017eu 217 km. U tijeku su opse\u017eni radovi za kontrolu kretanja izme\u0111u Indije i Pakistana, Indije i Bangladeša i Pakistana i Afganistana.<\/p>\n