{"id":46318,"date":"2007-04-25T08:38:48","date_gmt":"2007-04-25T08:38:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46318"},"modified":"2007-04-25T08:38:48","modified_gmt":"2007-04-25T08:38:48","slug":"supermen-je-iz-srbije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/04\/25\/supermen-je-iz-srbije\/","title":{"rendered":"Supermen je iz Srbije"},"content":{"rendered":"<p>Kod Loznice prona\u0111en novi mineral, identi\u010dnog sastava kao kriptonit, materija koja odre\u0111uje Supermenov \u017eivot.&nbsp;Jadarit \u0107e od danas biti dostupan pogledima javnosti u londonskom muzeju&nbsp; <\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Slobodan Kljaki\u0107\/Politika<\/strong><\/em><\/p>\n<p>\u010cuveno &bdquo;S&quot; na kostimu Supermena, iz stripa \u010diji je prvi nastavak objavljen 1. juna 1938. godine, posle gotovo sedamdeset godina, moglo bi da dobije i dodatno zna\u010denje, &bdquo;Srbija&quot;. U regionu Loznice otkriven je novi mineral, katalogizovan pod imenom jadarit a koji je istovetnog sastava kao \u010duveni Supermenov kriptonit.<\/p>\n<p>Nau\u010dni istra\u017eiva\u010di iz londonskog Muzeja istorije prirode i kanadskog Nacionalnog istra\u017eiva\u010dkog saveta zaklju\u010dili su da je atomska i hemijska struktura minerala prona\u0111enog u Jadru gotovo identi\u010dna stripovskoj fikciji zvanoj kriptonit, toj materiji koja odre\u0111uje Supermenov \u017eivot.<\/p>\n<p>Mineral je, kako smo saznali, prona\u0111en tokom pro&scaron;logodi&scaron;njih istra\u017eivanja u Lozni\u010dkom polju i od danas \u0107e od 13 sati biti dostupan pogledima javnosti u \u010duvenom londonskom Muzeju istorije prirode.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanja u dolini Drine obavlja poznata svetska rudarska korporacija ,,Rio Titno&quot;, odnosno njen ovda&scaron;nji ogranak ,,Rio Sava&quot;.<\/p>\n<p>Spektakularnu vest u kojoj se prepli\u0107u stripovska fantazija, kult superheroja i autoritet nauke, ju\u010de su objavili britanski mediji, uz naglasak da kriptonit nije fikcija.<\/p>\n<p>Jadarit-kriptonit je ,,stvarni mineral bele boje i o\u010daravaju\u0107eg izgleda&quot;, izjavio je za Bi-Bi-Si dr Kris Stenli, minerolog iz londonskog Muzeja istorije prirode. ,,Bojim se da nije zelen i da ne isijava svetlost &#8211; premda reaguje na ultraljubi\u010dasto svetlo u prelivu od fluorescentnog do pink-narand\u017eastog&quot;, rekao je dr Stenli.<\/p>\n<p>Zaljubljenici u najve\u0107eg superheroja znaju da kriptonit nije nu\u017eno zelene boje. Autori Supermena, D\u017eozef D\u017eo &Scaron;uster i D\u017eerom D\u017eeri Sigel, definisali su kriptonit i u \u017eutoj, beloj, crvenoj i plavoj varijaciji.<\/p>\n<p>Novootkriveni mineral iz priobalja Drine ima belu boju i pra&scaron;kastu strukturu, a njegov hemijski sastav svedo\u010di da u sebi sadr\u017ei natrijum litijum bor silikat hidroksid.<\/p>\n<p>Kako nam je objasnio profesor Rudarsko-geolo&scaron;kog fakulteta u Beogradu, dr Ljubomir Cvetkovi\u0107, planina Cer je jedino mesto u Srbiji na kome su prona\u0111eni minerali nosioci litijuma. Litijum i bor imaju va\u017enu ulogu u nuklearnoj tehnici, farmakologiji i medicini.<\/p>\n<p>Jadarit-kriptonit je, me\u0111utim, prona\u0111en u Lozni\u010dkom polju, aluvijalnoj ravni nastaloj u priobalju reke Drine, od njenog izlaska iz kanjona.<\/p>\n<p>Uprkos nastojanju, ju\u010de u op&scaron;tini Loznica nismo uspeli da od nadle\u017enih dobijemo bli\u017ee informacije o istra\u017eivanjima koja na tamo&scaron;njem terenu vr&scaron;i svetska rudarska korporacija &bdquo;Rio Tinto&quot;, odnosno njena ovda&scaron;nja ispostava ,,Rio Sava&quot;.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010dka grupa kompanije ,,Rio Tinto&quot;, kako smo nezvani\u010dno saznali, nalazila se na terenu od jeseni pro&scaron;le godine. Me\u0111u gra\u0111anima Loznice kru\u017ei pri\u010da da su njihova istra\u017eivanja ukazala i na mogu\u0107nost eksploatacije nafte u tom regionu.<\/p>\n<p>Iz beogradske firme ,,Rio Sava&quot; ju\u010de su samo potvrdili da \u0107e novi mineral od danas biti izlo\u017een u londonskom Muzeju istorije prirode.<\/p>\n<p>Dr Pamela Vajtfild i dr Ivon la Pejd\u017e, iz kanadskog Nacionalnog istra\u017eiva\u010dkog saveta, posle analize jadarita, izjavile su da su kristalna struktura ovog minerala, njegove fizi\u010dke i termohemijske karakteristike po svemu jedinstvene.<\/p>\n<p>Ovo otkri\u0107e je, ina\u010de, nau\u010dno promovisano krajem pro&scaron;le godine u uglednom ,,Juropien d\u017eornal ov minerolod\u017ei&quot;. Na portalu mindat.org date su karakteristike jadarita, uklju\u010duju\u0107i hemijsku formulu LiNaSiB3O7 (OH) i kristalografiju ovog minerala.<\/p>\n<p>Podrazumeva se da je to &scaron;tivo daleko udaljeno od lai\u010dke publike, za koju je mnogo prijem\u010divije vezivanje jadarita s legendom o Supermenu.<\/p>\n<p>A kada je o najve\u0107em superjunaku re\u010d, treba podsetiti da je on pristigao sa planete Kripton, zahvaljuju\u0107i svom ocu, uglednom nau\u010dniku Jor-Elu, koji je otkrio da \u0107e njihova plenata eksplodirati. Uspeo je da napravi svemirski brod i spase svog tek ro\u0111enog sina &#8211; Kal-Ela, koji je u ki&scaron;i zelenih metorita sleteo na Zemlju, u mali farmerski gradi\u0107 (Smolvil), gde su ga prona&scaron;li i usvojili D\u017eon i Meri Kent.<\/p>\n<p>Prido&scaron;lica sa Kriptona posta\u0107e Klark Kent, nespretni, stidljivi novinar zaposlen u listu ,,Dejli star&quot;. Preobra\u017een u Supermena, on je nosilac supersnage, ima rendgenski vid, neosetljiv je na fizi\u010dki bol, br\u017ei je od metka, mo\u0107niji od lokomotive, mo\u017ee da leti kao ptica, a sve u potrazi za istinom i pravdom.<\/p>\n<p>Pronalaskom novog minerala nazvanog jadarit, tog stvarnog kriptonita, zvezda Supermena ne\u0107e potamneti, ve\u0107 \u0107e poprimiti novu energiju. Od sada i sa Srbijom u va\u017enoj, vide\u0107emo kakvoj, ulozi. <\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.politika.co.yu\/detaljno.php?nid=26387\">Politika<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kod Loznice prona\u0111en novi mineral, identi\u010dnog sastava kao kriptonit, materija koja odre\u0111uje Supermenov \u017eivot.&nbsp;Jadarit \u0107e od danas biti dostupan pogledima javnosti u londonskom muzeju&nbsp; <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46318","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46318","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46318"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46318\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46318"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46318"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46318"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}