{"id":46306,"date":"2007-04-07T11:39:26","date_gmt":"2007-04-07T11:39:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46306"},"modified":"2007-04-07T11:39:26","modified_gmt":"2007-04-07T11:39:26","slug":"srbija-u-vrhu-svetske-liste-po-zloupotrebama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/04\/07\/srbija-u-vrhu-svetske-liste-po-zloupotrebama\/","title":{"rendered":"Srbija u vrhu svetske liste po zloupotrebama"},"content":{"rendered":"<p>Dragomir Jankovi\u0107, izvr&scaron;ni direktor Evropskog ekonomskog instituta: Na pragu EU jer reforme nisu takvog tipa i intenziteta da bi Srbiju mogle da pomere ka Evropi<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: S.Jovi\u010di\u0107\/Glas javnosti<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Mnogo godina unazad Srbija je na prvom mestu po raznim zloupotrebama, najvi&scaron;e u finansijama, odnosno pranju para. Zloupotrebe u finansijama imaju vi&scaron;e segmenata, a jedan od njih je kad u tome u\u010destvuje i dr\u017eava. Ako se za olak&scaron;avaju\u0107u okolnost uzme da je u vreme sankcija Srbija imala nu\u017enu potrebu da nabavlja sirovine i lekove tako &scaron;to je iznosila pare, mnogi pojedinci iz dr\u017eavnog aparata iskoristili su tu priliku da ogromne svote novca skrenu na svoje ra\u010dune. To je jedini primer u svetu da su ljudi iz vrha dr\u017eave u\u010destvovali u sivim transferima novca. Naj\u010de&scaron;\u0107i slu\u010daj je da to rade kriminalne grupe &#8211; ka\u017ee Dragomir Jankovi\u0107, izvr&scaron;ni direktor Evropskog ekonomskog instituta u Briselu, komentari&scaron;u\u0107i aferu sa izno&scaron;enjem para iz Srbije na Kipar i reforme u Srbiji.<\/p>\n<p><strong>Da li \u0107e se EU baviti istra\u017eivanjem o iznetom novcu na Kipar?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Organi EU nisu to radili, ve\u0107 je to istra\u017eivao Ha&scaron;ki tribunal i dostavio podatke i na&scaron;em Institutu. EU nije to radila jer u to vreme Kipar nije bio \u010dlanica EU, pa se sivi tokovi nisu odvijali na njenoj teritoriji. Jedino &scaron;to sada mo\u017ee EU je da ohrabri i tehni\u010dki podr\u017ei doma\u0107e nadle\u017ene organe da tu istragu dovedu do kraja.<\/p>\n<p><strong>Da li posle toliko godina mo\u017ee da se u\u0111e u trag novcu?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Verujem da mo\u017ee. Ako se \u010dak u tome i ne uspe, ljudi koji su to radili mogu bar krivi\u010dno da odgovaraju za plja\u010dku dr\u017eave. <\/p>\n<table style=\"height: 201px; background-color: #ccffcc\" width=\"300\" align=\"right\" border=\"0\">\n<tbody>\n<tr>\n<td>&nbsp;<strong>Propu&scaron;tena prilika<\/strong> <\/p>\n<p><em>Kako komentari&scaron;ete da je nekoliko tajkuna u Srbiji vlasnik na desetine firmi?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; \u010cak i u zemljama EU postoje kompanije i ljudi koji su vlasnici velikog kapitala, ali se u tim dr\u017eavama zna njegovo poreklo, odnosno poreski organi imaju li\u010dnu imovinsku kartu vlasnika. U Srbiji je problem porekla imovine trebalo re&scaron;iti Zakonom o ekstraprofitu. To je bila prilika da se podvu\u010de crta i da se dr\u017eava obe&scaron;teti. Ona je propu&scaron;tena.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Da se vratimo ekonomiji, pre dve godine ste rekli da reforme u Srbiji nisu odmakle od pri\u010de, kako vam se danas \u010dini, gde je Srbija?<\/p>\n<p>&#8211; Srbija je na istom mestu kao i pre dve godine &#8211; na pragu EU. To samo za sebe govori dovoljno. Istina, odre\u0111enih pomaka ima, ali nisu takvog tipa i intenziteta, da bi Srbiju mogle da pomere prema EU. Reforme bi trebalo da se odnose, a na tome insistira i EU, pre svega na institucije. Osnovni problem nije odsustvo privrednih, politi\u010dkih, sudskih i drugih reformi, nego reformi institucija koje su nestru\u010dne, korumpirane ili politi\u010dke instruisane. Takve institucije nisu u stanju da sprovedu reforme. Ipak, ne mo\u017ee se re\u0107i da se Srbija nije pomakla ako se poredi sa vremenom od pre 2000. godine. Ako se poredi sa onim \u010demu Srbija te\u017ei i gde treba da bude sa institucijama, odnosom prema gra\u0111anima, nije ni blizu tih ciljeva. U zemlji postoje jo&scaron; ozbiljni ekonomski problemi i bez obzira na to &scaron;to je bankarski sistem stabilizovan, kamate su na najvi&scaron;em nivou. Tvrdim da je politi\u010dki uticaj na institucije ve\u0107i problem od korupcije. Korupcija mo\u017ee da se spre\u010di represivnim merama, ali ako institucije rade pod politi\u010dkim uticajem, &scaron;to pokazuje primer dr\u017eavnih organa, koji ne po&scaron;tuju presude Vrhovnog suda, to je najve\u0107i problem. Jedino u Srbiji neki dr\u017eavni funkcioner mo\u017ee da ka\u017ee da ne\u0107e da po&scaron;tuje odluku suda, zato &scaron;to, kako tvrdi, tamo sede sudije iz ovog ili onog re\u017eima. Pitanje je za&scaron;to se nije potrudio da se sudije promene.<\/p>\n<p><strong><\/p>\n<table style=\"height: 283px; background-color: #ccffcc\" width=\"200\" align=\"left\" border=\"0\">\n<tbody>\n<tr>\n<td>\n<p><strong>Institut finansira EU<\/strong><\/p>\n<p>Ekonomski ekonomski institut u Briselu bavi se analizama i istra\u017eivanjem u mikro i makroekonomiji, finansijskim i bankarskim sistemom, legalnim i nelegalnim tokovima novca i kapitala u svetu. Institut daje prognoze i o\u010dekivanja ekonomskih kretanja zavisno od cene nafte i drugih parametara. Ovaj Institut je nau\u010dno telo EU i ona ga finansira da radi za njene potrebe. Dr\u017eave ne mogu pojedina\u010dno da naru\u010duju projekte i istra\u017eivanja, izuzetno to mo\u017ee da uradi Evropska komisija. Srbija je predmet istra\u017eivanja kao deo regiona. <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Vra\u0107amo se bira\u010dima, koji nisu proevropski orijentisani i glasaju za takve funkcionere.<\/strong> <\/p>\n<p>&#8211; Verujem da se bira\u010dima mo\u017ee manipulisati i stranke to rade. Gra\u0111anin se s tim suo\u010dava tek kad \u010deka u redu da re&scaron;i svoj problem. Tada mu je jasno kakve su posledice njegovog izbora ljudi koji ga predstavljaju.<\/p>\n<p><strong>Da li je Nacionalni investicioni plan, preko koga \u0107e mnogi dobiti pare za ispunjenje svojih \u017eelja, jedan od na\u010dina manipulacije?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Pri\u010de o NIP su ekonomske bajke u trenutku kada je javna potro&scaron;nja tako visoka i kada su prazni penzioni i zdravstveni fond. Ako u bud\u017eetu postoji vi&scaron;ak para, treba pre svega stabilizovati ove fondove, zatim vratiti oduzetu imovinu i re&scaron;iti druge prioritete, a ne manipulisati narodom preko projekata NIP-a. To &scaron;to je predvideo NIP mo\u017ee se realizovati na drugi na\u010din.<\/p>\n<p><strong>S kojom dr\u017eavom iz tranzicije se Srbija sada mo\u017ee meriti. Kako je mogu\u0107e da su ispred i Rumunija i Albanija?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Te dr\u017eave mo\u017eda nisu bolje u ekonomskim reformama, ali su uspe&scaron;nije u institucionalnim. Zato su postale \u010dlanice i sada su im dostupni finansijski fondovi, koji \u0107e im omogu\u0107iti da unaprede ekonomski sistem i standarde u drugim oblastima.<\/p>\n<p><strong>Koliko Srbija gubi zbog nemogu\u0107nosti da koristi te fondove?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; EU odre\u0111uje visinu pristupnih fondova u zavisnosti od dostignutog nivoa odre\u0111ene zemlje. Re\u010d je o najmanje pola milijardi evra. Sada su od Srbije EU bli\u017ee Crna Gora, Makedonija, Albanija i Hrvatska.<\/p>\n<p><strong>Koji je tempo ekonomskog rasta potreban da bi se Srbija pribli\u017eila standardima EU?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Mislim da je ovaj tempo od pet &#8211; &scaron;est odsto rasta bruto dru&scaron;tvenog proizvoda dovoljan. Osnovni problem je visoka javna potro&scaron;nja i spoljnotrgovinski deficit. Mislim da su ekonomske reforme jo&scaron; i najvi&scaron;e odmakle, a i inflacija je jednocifrena, iako to skupo ko&scaron;ta. Dr\u017eava bi morala da smanji javnu potro&scaron;nju, racionalizacijom dr\u017eavne uprave i podizanjem njene efikasnosti. Da bi se ubla\u017eio deficit u spoljnoj trgovini mora se stimulisati i izvoz. Srbija, me\u0111utim, nema takav izvoz da bi Narodna banka mogla u potpunosti da prepusti da devizni kurs formira ponuda i tra\u017enja. Ipak, jednog dana se mora potpuno povu\u0107i iz tog posla.<\/p>\n<p><strong>Da li je Srbija spremna da zapo\u010dne privatizaciju javnih preduze\u0107a?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Jedna od ogromnih zamerki EU Srbiji je &scaron;to se kasni u tom poslu. Javna preduze\u0107a su zaslu\u017ena za tako visoku javnu potro&scaron;nju i preporuke EU su hitna privatizacija. Mislim da se taj posao odla\u017ee iz socijalnih razloga. Dr\u017eava je najpre tro&scaron;ila njihovu supstancu preko niskih cena, a sada ih subvencioni&scaron;e. Na taj na\u010din problem se ne re&scaron;ava, nego uve\u0107ava.<\/p>\n<p><strong>Da li \u0107e slede\u0107a vlada, ipak prihvatiti te preporuke?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Ono &scaron;to je najgore u Srbiji u ovom trenutku je lo&scaron;a vlada. Ne znam odakle takav strah od novih izbora. Tro&scaron;kovi ne bi trebalo da budu izgovor za odlaganje izbora. Cena koju gra\u0111ani pla\u0107aju zbog lo&scaron;e vlade koju blokiraju sami \u010dlanovi unutar nje, su najve\u0107i tro&scaron;ak. Vlada koja nema kapacitet da sprovede reforme, re&scaron;i saradnju s Ha&scaron;kim tribunalom, sprovede privatizaciju i re&scaron;i ostale probleme je najskuplja i naj&scaron;tetnija vlada. Zato je re&scaron;enje u izborima, sve dok se ne izabere najbolja. Verujem da \u0107e gra\u0111ani nagraditi one kojima pitanje dogovora o vladi nije pitanje li\u010dnog plena.<\/p>\n<p><strong>Da li se u ovakvim uslovima investitori mogu privu\u0107i samo &scaron;minkanjem ekonomskog i politi\u010dkog sistema?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Ideja Bo\u017eidara \u0110eli\u0107a da se postavi poseban ministar za privla\u010denje stranih investitora je sjajna. Me\u0111utim, investitorima se mora garantovati, bez obzira na mnoge pogodnosti i uslovi ulaganja &#8211; poreski, carinski i drugi. Oni su se \u017ealili EU na nedoslednosti u ekonomskoj politici u Srbiji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dragomir Jankovi\u0107, izvr&scaron;ni direktor Evropskog ekonomskog instituta: Na pragu EU jer reforme nisu takvog tipa i intenziteta da bi Srbiju mogle da pomere ka Evropi<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46306","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46306","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46306"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46306\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46306"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46306"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46306"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}