{"id":46304,"date":"2007-04-04T08:28:47","date_gmt":"2007-04-04T08:28:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46304"},"modified":"2007-04-04T08:28:47","modified_gmt":"2007-04-04T08:28:47","slug":"treba-sto-prije-prodati-rudnik-i-termoelektranu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/04\/04\/treba-sto-prije-prodati-rudnik-i-termoelektranu\/","title":{"rendered":"Treba \u0161to prije prodati Rudnik i Termoelektranu"},"content":{"rendered":"

Milo \u0110ukanovi\u0107 za Vijesti<\/em> kazao da dr\u017eava nema šta da tra\u017ei u energetskom sektoru<\/p>\n

Pi\u0161e: Dragana Crvenica\/Vijesti<\/strong><\/em><\/p>\n

Termoelektranu Pljevlja (TEP) i dr\u017eavne akcije u Rudniku uglja treba prodati kako bi se stvorili uslovi za ozbiljnije investicije u te kompanije i obezbijedila njihova puna valorizacija i u\u010deš\u0107e u elektroenergetskom sistemu Crne Gore, ocijenio je ju\u010de predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo \u0110ukanovi\u0107.<\/p>\n

On je u intervjuu "Vijestima" rekao da apsolutno podr\u017eava okon\u010danje procesa pregovora (sa En plus grupom) i što skorije sklapanje, kako vjeruje, povoljnog aran\u017emana.<\/p>\n

– Vjerujem da je privatizacija proizvodnje elektri\u010dne energije neminovan proces, jer, proizvodnja elektri\u010dne energije je biznis, a biznisom treba da se bave privatni investitori i preduzetnici. Ne vjerujem u efikasnost dr\u017eavnog preduzetništva – kazao je \u0110ukanovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n
\n

Od ljeta ozbiljnije u biznisu<\/strong><\/p>\n

Vi li\u010dno namjeravate da koristite poslovno okru\u017eenje koje ste dijelom i sami napravili…<\/p>\n

– Ovih nekoliko mjeseci sam više bio posve\u0107en stvaranju infrastrukture za biznis, nego razvoju samog biznisa, zato što sam morao biti primarno posve\u0107en kvalitetnoj pripremi kongresa vladaju\u0107e stranke… Kapital invest je firma u kojoj sam osniva\u010d i jedini vlasnik, preko koje \u017eelim da razvijam svoj biznis. Još sam u procesu po\u010detne selekcije biznis ideja. Mnogo ih je, kao i potencijalnih biznis partnera iz zemlje i inostranstva. Do kraja maja ili po\u010detka juna \u0107u po\u010deti da se ozbiljnije bavim tim poslom. Za sada je opredme\u0107ena samo jedna biznis inicijativa (privatni Univerzitet), gdje sam odazivaju\u0107u se pozivu veoma renomiranih profesora i mojih prijatelja sa dr\u017eavnog Univerziteta prihvatio ideju da u\u010destvujem u jednom ambicioznom projektu. Nadam se da \u0107emo ve\u0107 na jesen ove godine obogatiti sistem školskog obrazovanja Crne Gore novom ponudom.<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Tender za prodaju TEP i 31 odsto akcija u Rudniku objavljen je dok je \u0110ukanovi\u0107 bio premijer. Nedavno su predstavnici SDP-a i dr\u017eavne Elektroprivrede ocijenili da TEP ne treba prodavati zbog njenog zna\u010daja za stabilnost crnogorskog sistema. Uskoro bi trebalo da bude odr\u017ean sastanak najviših predstavnika DPS-a, SDP-a, Elektroprivrede, Rudnika i tenderske komisije sa premijerom \u017deljkom Šturanovi\u0107em o tome. <\/p>\n

– Preliminarno mi je najavljeno da \u0107e se u završnoj fazi obaviti razgovor u širem krugu u\u010desnika, me\u0111u kojima \u0107e biti i predsjednici koalicionih partija – konstituenata Vlade. O\u010dekujem poziv od premijera za taj razgovor i pozitivnu klimu pred završnu fazu pregovora – rekao je \u0110ukanovi\u0107.<\/p>\n

Za koga je bolje da Termoelektrana bude privatna?<\/strong><\/p>\n

Definitivno to je bolje za interese svih u Crnoj Gori. Najprije, time se od stranog partnera obezbje\u0111uje novac za neophodne investicije u Rudnik i TE, što prema nekim prora\u010dunima tra\u017ei ne manje od 300 miliona eura. Nakon toga ova preduze\u0107a bi\u0107e pouzdaniji \u010dinioci energetskog sistema, što je interes svakog preduze\u0107a i gra\u0111anina Crne Gore. Tako\u0111e, time se isklju\u010duje potreba da se Vlada zadu\u017euje ili da u takvu investiciju ula\u017ee bud\u017eetska sredstva, a i jedno i drugo bi u krajnjem zna\u010dilo zadu\u017eivanje gra\u0111ana Crne Gore. I to je, vjerujem, u interesu gra\u0111ana. <\/p>\n

Privatni investitor \u0107e efikasnije biti prinu\u0111en da ispoštuje standarde zaštite \u017eivotne sredine. Pa \u0107e i od toga, posebno gra\u0111ani Pljevalja, imati koristi. Nadalje, privatizacijom sti\u010demo sredstva koja \u0107e biti korisno upotrijebljena za dalji razvoj elektroenergetskog sistema. Jednako va\u017eno, preduze\u0107a dobijaju novog vlasnika, koji \u0107e, to pokazuje iskustvo, mnogo efikasnije gazdovati nego dr\u017eava. Dobijamo i konkurenciju u sektoru, a znamo da je svaki monopol, posebno u ekonomiji, poguban. Zato ne treba da eksperimentišemo, nego da prihvatimo opštepoznatu \u010dinjenicu da privatno preduzetništvo obezbje\u0111uje prosperitet gra\u0111anima i dr\u017eavi, a da, na\u017ealost, dr\u017eavna svojina jedino pove\u0107ava potrebu da je štitimo od onih kojima navodno pripada. Naše iskustvo je da je dr\u017eavna, odnosno društvena svojina sistematski obezvrje\u0111ivana do kona\u010dnog ugro\u017eavanja supstance. <\/p>\n

Analize u planu B ukazuju da bi scenario da se Termoelektrana ne proda bio bolji za dr\u017eavu i gra\u0111ane, naro\u010dito poslije 2010. godine…<\/strong><\/p>\n

Uprkos veoma pa\u017eljivom \u010ditanju i apsolutnoj otvorenosti da \u010dujem protiv-argumente onima koje zastupam, u tom materijalu nijesam prepoznao dovoljno ozbiljne garancije za to što se \u010ditaocu pokušava sugerisati. Prethodno pitanje koje mi se name\u0107e: gdje se do sada bilo sa tim kalkulacijama? <\/p>\n\n\n\n
Laska povjerenje stranaca<\/strong> <\/p>\n

Investitori u Crnoj Gori apostrofiraju Vas li\u010dno kao nekoga ko je zaslu\u017ean za njihov dolazak. Prema mojoj statistici, doveli ste ih više nego i sama Agencija za promociju investicija. Kako to tuma\u010dite?<\/p>\n

Tome je svakako doprinijela okolnost da sam veoma dugo imao zapa\u017eenu ulogu na crnogorskoj dr\u017eavno-politi\u010dkoj sceni… Tokom svih ovih godina bio sam u prilici da, osim sa politi\u010darima, razgovaram sa mnogo ljudi iz me\u0111unarodne investicione javnosti, iz biznisa.<\/p>\n

O\u010digledno, stekao sam kod njih ugled i povjerenje, na\u010dinom na koji sam zastupao interese svoje dr\u017eave i pokušajima da ih ubijedim da dio svojih operacija usmjere u Crnu Goru. Moram da priznam da mi to veoma laska i da sam zadovoljan zbog toga. Kada ozbiljni investitori danas dolaze u region zapadnog Balkana, Crnu Goru vide kao svoju bazu, kao platformu na koju pouzdano mogu stati i sa koje mogu dalje razvijati biznis u \u010ditavom regionu. <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Dr\u017eava koja se premišlja ho\u0107e li privatizovati imovinu koju je prethodno oglasila na me\u0111unarodnom tenderu rizikuje, i to ozbiljno, atribut neozbiljnog partnera prema me\u0111unarodnoj investicionoj javnosti. I zato sugerišem da bi po\u010detu privatizaciju trebalo privesti kraju i efektuirati kvalitetnim ugovorom. \u010citaju\u0107i plan B prepoznao sam, doduše suptilnije obnovljenu dilemu, koliko je dobar kupoprodajni aran\u017eman sa KAP-om u dijelu isporuke elektri\u010dne energije, pa sve do vjerovatno vje\u010dite i vje\u010dito jalove nedoumice, da li bi bilo bolje za proizvo\u0111a\u010de elektri\u010dne energije da KAP-a nema. Ka\u017eem jalove, bespotrebne, jer o izgradnji KAP-a nije odlu\u010divala ova, nego generacija naših predaka, a KAP je danas tu pa meditiranje šta bi bilo kad bilo, zna\u010di najobi\u010dnije dokoli\u010darenje. Ipak, valja podsjetiti da proizvodnja aluminijuma generiše oko petine BDP-a, a da je KAP ubjedljivo najva\u017eniji izvoznik i faktor koliko-tolikog balansiranja spoljnotrgovinskih odnosa Crne Gore, da zapošljava oko 3.000 ljudi i garantuje egzistenciju njihovih porodica. On je, kako se vidi i u planu B, vrlo va\u017ean faktor stabilnosti poslovanja Elektroprivrede kao najve\u0107i konstantni potroša\u010d.<\/p>\n

Problemati\u010dna je i ideja da se prodajom akcija dr\u017eave u Elektroprivredi obezbijedi oko 400 miliona eura i da se iz dr\u017eavnog kapitala investira. Ne ulazim u to da li je realno da se prodajom 16-17 odsto dr\u017eavnog kapitala obezbijedi taj novac, a prema autorima obezbijedio bi ga partner koji ne bi imao pravo odlu\u010divanja u EPCG. Ni koliko bi vremena trebalo za to. Ponavljam, pod uslovom da je realna. Jer koliko znam, ni TE, a Rudnik pogotovo, ne mogu više da \u010dekaju na investicije. Vlada ne treba da novac poreskih obveznika ula\u017ee u biznis. Njime treba da se bave privatnici, a novac poreskih obveznika, uklju\u010duju\u0107i i kredite koje \u0107e gra\u0111ani tako\u0111e vra\u0107ati, trebalo bi ulo\u017eiti u infrastrukturu koja \u0107e unaprijediti kvalitet \u017eivota svakog pojedinca. U autoput prema sjeveru, recimo. Jer, to odavno nije samo pitanje komfora putovanja, nego bezbjednosti. <\/p>\n

Podsjeti\u0107u da je ranije dr\u017eava bila klju\u010dni investitor u energetskom sistemu, decenijama je pokrivala mnoge neracionalnosti, a 2006. godine je Vlada preuzela nešto iznad 80 miliona eura dugova Elektroprivrede i time još jednom zadu\u017eila poreske obveznike Crne Gore. I sad nam se nudi da nastavimo sa dr\u017eavnim investiranjem i menad\u017ementom nad monopolom, vjerovatno sa nekim novim "garancijama" da \u0107e se ovog puta doma\u0107inski bolje gazdovati. Nemam povjerenja u to i predla\u017eem da se nastavi zapo\u010deti proces privatizacije u Elektroprivredi, a da se regulatornim okvirom obezbijedi da svi subjekti u sektoru posluju poštuju\u0107i interese dr\u017eave koje propišu nadle\u017ene institucije. Pristupanjem regionalnom energetskom tr\u017eištu preuzeli smo obaveze da izme\u0111u 2008. i 2015. godine uvedemo potroša\u010de u jedinstveno regulisan regionalni sistem.<\/p>\n

Nedavno je profesor Milan Popovi\u0107 ocijenio da je glavni problem Crne Gore vaša ekstraustavna mo\u0107, kao i da najviši predstavnici me\u0111unarodnog biznisa i politike idu kod vas…<\/strong> <\/p>\n

Za mene je, vjerujem kao i za svakog \u010dovjeka, kompliment to što relevantni ljudi iz me\u0111unarodne politi\u010dke i investicione javnosti \u017eele da zadr\u017ee komunikaciju sa mnom, nezavisno od toga na kojoj sam funkciji. Smatram uva\u017eavanjem to što su zainteresovani za moje stavove o procesima koji se odvijaju u Crnoj Gori i regionu. Vjerujem da sam takav stepen pa\u017enje i poštovanja zavrijedio odgovornim odnosom prema me\u0111unarodnoj zajednici tokom svih godina obavljanja odgovornih dr\u017eavnih poslova u Crnoj Gori. <\/p>\n

No, gospodin Popovi\u0107, svakako, nije imao namjeru da mi komplimentira, što je jasno iz njegovog napadnog nastojanja da uspostavi paralelu sa praksom tokom 90-tih godina kada su strani zvani\u010dnici posje\u0107ivali tadašnjeg predsjednika Srbije, Slobodana Miloševi\u0107a. On je, uvjeren sam, lišen tendencioznosti, mo\u017eda samo previše optere\u0107en globalnim demokratskim procesima, previdio, suštinsku, lako uo\u010dljivu razliku. Sa Miloševi\u0107em je tada razgovarano iz nu\u017ede – o saniranju krize koja se rasplamsala na podru\u010dju nekadašnje Jugoslavije. On je kao sagovornik izabran zbog procjene da je upravo sam generator krize, time i potencijalni faktor njenog smirivanja. U Crnoj Gori sre\u0107om danas nema krize. Me\u0111unarodni zvani\u010dnici nas posje\u0107uju uva\u017eavaju\u0107i Crnu Goru kao partnera, kao društvo koje se stabilno demokratski, ekonomski razvija i koje mo\u017ee biti pozitivan primjer za region. Nijesam u saznanju da im neko name\u0107e izbor sagovornika. Izuzmemo li, ove, svakako dobronamjerne opservacije profesora Popovi\u0107a.<\/p>\n

Postoje ocjene da svega nekoliko porodica, Vama bliskih gospodare sa 70-90 odsto nacionalnog bogatstva. Da li je \u010dinjenica da u Vašem bliskom okru\u017eenju ima dosta ljudi koji uspješno posluju puka koincidencija?<\/strong><\/p>\n

Ako je prije koju godinu, ili, \u010dak, prije samo neki mjesec bilo mogu\u0107e i povjerovati u takve apokalipti\u010dne slike, danas one zaista izgledaju, ili sasvim neupu\u0107eno, ili tako o\u010digledno manipulativno. Saopštavaju ih ljudi koji naj\u010deš\u0107e frustrirani vlastitom neostvarenoš\u0107u, a opet ne \u017eele\u0107i da se odreknu li\u010dne predstave o svojoj veli\u010dini i zna\u010daju, nastavljaju da analiziraju i sude o svemu i sva\u010demu. Naj\u010deš\u0107e i najupornije o onome o \u010demu ništa ne znaju. Podsjeti\u0107u, ti isti ljudi su do pred kraj prošle godine tvrdili da je Crna Gora pred bankrotom. A u toj godini Crna Gora je prvi put u svojoj istoriji ostvarila bud\u017eetski suficit. Uz to, smanjila poreze, uredno servisirala ino i doma\u0107e dugove, uklju\u010duju\u0107i i staru deviznu štednju. Istovremeno, ovi analiti\u010dari su, budu\u0107i jednako upu\u0107eni u politi\u010dka, kao i ekonomska pitanja, tvrdili kako je zalaganje DPS-a i Vlade za obnovu nezavisnosti inspirisano namjerom Mila \u0110ukanovi\u0107a da od Crne Gore napravi privatnu dr\u017eavu. Par mjeseci nakon pobjede na referendumu i parlamentarnim i lokalnim izborima, kako sam i najavljivao, ja sam se povukao sa dr\u017eavnih funkcija. I umjesto da ih danas neko pita – šta bi sa bankrotom, ili \u0111e se \u0111ede dr\u017eavni feud Mila \u0110ukanovi\u0107a, oni nastavljaju da galame, kao da im je vrijeme dalo za pravo. Takva papazjanija je vjerovatno neminovna u društvima koja karakteriše nedovoljno kompetentna javnost. Pa pošto je rije\u010d o tako "ozbiljnim", i stru\u010dno i politi\u010dki, "argumentovanim" kritikama, primjeri\u0107u im i preporuku. Neka prošetaju samo do Budve i provjere u razgovoru sa bilo kojim mještaninom koliko je u posljednjih pola godine registrovano novih milionera u toj opštini. Neka vide koliko je nekretnina promijenilo vlasnika, toliko ili pribli\u017eno je i novih bogataša. Da li, zaista, još neko vjeruje u pri\u010du o tome da u Crnoj Gori ima deset do 15 bogataša bliskih vlasti, dok ostali gladuju. I dozvolite jednu malu neskromnost. Da li neko misli da je rast cijena nekretnina i svih vrijednosti u Crnoj Gori slu\u010dajnost? Ne, nego direktna posljedica politike mira, stabilnosti, nezavisnosti i integracije koju smo vodili, a koju su oni, koji nas i danas kritikuju, opstruirali iz petnih \u017eila. Umjesto da se danas, kada je i njima tako o\u010digledno bolje u Crnoj Gori, postide svojih nedjela: molbi stranim investitorima da ne ula\u017eu u Crnu Goru, zahtjeva EU da ne dozvoli referendum, a da njima u me\u0111uvremenu povjeri vršenje vlasti, sve do poziva nekih od njih NATO-u da nas bombarduje, da se "ne bi brukali pred Srbijom" – oni i dalje pametuju. <\/p>\n

Naravno, kao raniji predsjednik vlade, po prirodi posla bio sam u kontaktu sa ljudima koji su iskazivali preduzetni\u010dki potencijal i bili "motor" ekonomskog razvoja Crne Gore zasnovasnog na privatnoj svojini. Taj "motor" se u svim tranzicionim društvima posmatra sa skepsom i animozitetom, jer nije u ljudskoj prirodi da lako prihvati saznanje o vlastitoj nespremnosti ili sporosti da se uhvati u koštac sa izazovima novog vremena. Umjesto toga, lakše je podnijeti objašnjenje da oni koji su br\u017ei, odlu\u010dniji, pametniji, ili samo skloniji riziku, uspijevaju zato što imaju neku tajnu podršku ili vezu u vlasti. Neizbje\u017eno raslojavanje društava u tranziciji je samo logi\u010dna posljedica \u010dinjenice da svi ne posjedujemo identi\u010dan potencijal. Dakle, logi\u010dno je da su ljudi iz biznisa imali, i da imaju komunikaciju sa Vladom. Ne sporim da sa nekima od njih imam i dobre li\u010dne relacije. Ali, kao i uvijek, kategori\u010dno tvrdim da nikada niko od njih nije imao moju nezakonitu ili neprincipijelnu pomo\u0107 u sticanju imetka. Isto tako, da sa bilo kim od ljudi iz biznisa nijesam imao zajedni\u010dke poslovne interese.<\/p>\n

Ipak, istovremeno, brojni gra\u0111ani su pogo\u0111eni visinom ra\u010duna za struju. Kad iza\u0111ete na ulicu, vidite li da Crna Gora ima oko deset odsto siromašnih i još 30 odsto na ivici siromaštva?<\/strong><\/p>\n

– Naravno. Mo\u017eda je taj procenat i ve\u0107i, jer uprkos zna\u010dajnim pomacima, nikako ne bismo mogli zaklju\u010diti da ovdje samo cvjetaju ru\u017ee. Ne. Crna Gora je društvo u tranziciji. A društva u tranziciji neminovno prolaze kroz ekonomsko-socijalne tegobe da bi tek nakon uspješno sprovedenih reformi stvorili uslove za dinami\u010dan ekonomski razvoj i rast standarda gra\u0111ana. I to je faza na po\u010detku koje se Crna Gora danas nalazi. Prethodna Vlada je u\u010dvrstila stabilnost i obnovila dr\u017eavu, a ova sadašnja treba da obezbijedi razvoj, rast \u017eivotnog standarda i integracije. Mislim da se ti procesi u Crnoj Gori doga\u0111aju br\u017ee nego u drugim dr\u017eavama, mo\u017eda i zato jer smo mi manji i podobniji sistem za efikasno upravljanje. Ipak, imamo i ne baš malobrojan dio stanovništva koji nije prilagodljiv novim uslovima. Teško je, recimo, o\u010dekivati od \u010dovjeka u 60-tim godinama, koji je cio radni vijek proveo u Vunarskom kombinatu u Bijelom Polju, da se prekvalifikuje da bi posljednjih nekoliko godina radnog vijeka bio, kuvar ili recepcioner u hotelu "Splendid". To su procesi koji su pogodili sva društva u tranziciji, ali ne mislim da je ispravno samo na bazi tih iskustava suditi o kvalitetu tranzicije. Prije bih sudio na osnovu sve brojnijih pozitivnih primjera koji su ohrabruju\u0107i. Sla\u017eem se da je crnogorsko društvo i dalje, i bi\u0107e još izvjesno vrijeme, socijalno raslojeno. I dalje \u0107e se suditi o uspjesima tranzicione politike zavisno od toga da li našu \u010dašu gledamo kao dopola punu ili dopola praznu. Ipak, ako objektivno analiziramo, moramo primijetiti da se \u010daša iz dana u dan sve više puni.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Milo \u0110ukanovi\u0107 za Vijesti<\/em> kazao da dr\u017eava nema šta da tra\u017ei u energetskom sektoru<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46304","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46304","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46304"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46304\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46304"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46304"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46304"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}