{"id":46298,"date":"2007-03-27T09:30:50","date_gmt":"2007-03-27T09:30:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46298"},"modified":"2007-03-27T09:30:50","modified_gmt":"2007-03-27T09:30:50","slug":"crna-gora-pokusava-u-zapecak-staviti-sopstvenu-odgovornost-za-pocinjene-zlocine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/03\/27\/crna-gora-pokusava-u-zapecak-staviti-sopstvenu-odgovornost-za-pocinjene-zlocine\/","title":{"rendered":"Crna Gora poku\u0161ava u zape\u0107ak staviti sopstvenu odgovornost za po\u010dinjene zlo\u010dine"},"content":{"rendered":"

Komentar na pisanje podgori\u010dke Republike<\/em> o sporazumu Karad\u017ei\u0107 – Holbruk<\/p>\n

Pi\u0161e: Sonja Rado\u0161evi\u0107\/Bosnjaci.net<\/strong><\/em><\/p>\n

Sasvim je sigurno da su Radovan Karad\u017ei\u0107 i Ratko Mladi\u0107 do sada mogli biti uhapšeni da je to htjela me\u0111unardona zajednica ali i da su htjele Srbija i Crna Gora. Jer, opšte je poznato da se Ratko Mladi\u0107 odmarao na Crngorskom primorju godinama nakon raspisivanja haške optu\u017enice za njim kao i da je Radovan Karad\u017ei\u0107 bio rado vi\u0111en gost "u dvorima" poglavara Srpske pravoslavane crkve u Crnoj Gori mitropolita Amfilohija Radovi\u0107a. <\/p>\n

I sve to i uz znanje crnogorskih zvani\u010dnika i njihovih ratnih istomišljenika – Mila \u0110ukanovi\u0107a i Setozara Marovi\u0107a, do 1997. godine. Jer, bez znanja policije "ove opštepozante li\u010dnosti nijesu mogli u\u0107i u Crnu Goru".<\/p>\n

Izvjesno je da nijesu uhapšeni i zbog toga što to ne odgovara ni sadašnjoj radikalnoj Srbiji a ni Crnoj Gori u kojoj je ista klika na vlasti od po\u010detka ratova u bivšoj SFR Jugolsaviji.<\/p>\n

Interesantno je i za analizu zbog \u010dega je crnogorski dnevni list "Republika" pokrenuo ovu pri\u010du upravo sada – nakon "osoba\u0111aju\u0107e presude od strane Me\u0111unardnog suda pravde u Hagu", onima koji su po\u010dinili ovaj nadplanetarni zlo\u010din".<\/p>\n

Pri\u010dom o odgovornosti drugih, Crna Gora pokušava "u zape\u0107ak staviti ili skinuti sopstvenu odgovornost za po\u010dinjene zlo\u010dine".<\/p>\n

Jer, sticanjem nezavisnoti ona nije priznala nadle\u017enost tog suda – time je formalno sa sebe skinula odgovornost ali suštinski nosi na "duši" posljednje vapaje ubijeh dje\u010daka, \u017eena, civila, nosi na sebi "kletvu ranjenih i nezalije\u010denih srca majki Srebrenice".<\/p>\n

Mislim da je pravedno da svako nosi svoj teret za po\u010dinjena nedjela. Crnogorska vrhuška, ovu pri\u010du \u017eeli ostaviti "vremenu i pepelu zaborava" kao i ostali dio svijeta – od Ujedinjenih nacija preko Holandskog bataljona, preko Srbije i nebeskog naroda pa sve do genocidne tvorevine – takozvane "republike srpske". <\/p>\n

Zbog toga osje\u0107am obavezu kao i zbog onih generacija koje \u0107e \u017eivjeti u Crnoj Gori poslije nas koji pamtimo šta se sve deševalo, da napišem jedno svjedo\u010dastvo o ulozi Crne Gore i crngorskog rukovodstva u tragediji Bosne podsje\u0107amo samo na iskaz crnogorskog ministra inostranih poslova Nikole Samard\u017ei\u0107a, koji je ovu funkciju vršio u vrijeme po\u010detak raspada bivše Jugoslavije.<\/p>\n

U procesu protiv Slobodana Miloševi\u0107a u Hagu Samard\u017ei\u0107 je kao svjedok optu\u017ebe kazao da je "u ljeto 1991. godine u Bar stiglo pet ili šest velikih brodova krcatim oru\u017ejem. Rekao je da je "li\u010dno vidio brodove a da je u njima oru\u017eje potvrdili su mu direktor luke i crnogorsko rukovodstvo… Odatle je, kazao je Samard\u017ei\u0107, oru\u017eje za pripremu rata transportovano u Bosnu i Hrvatsku. <\/p>\n

Ovim je, sada ve\u0107 pokojni ministar inostranih poslova Crne Gore Nikola Samard\u017ei\u0107 potvrdio da je rat u Bosni i Hrvatskoj logisti\u010dki pripreman u Crnoj Gori što nije bilo dobro po tadašnje i sadašnje crnogorsko rukovodstvo.<\/p>\n

Obzirom da se svjedo\u010denje Samard\u017ei\u0107a u Haškom tribunalu odvijalo u vrijeme pred republi\u010dke izbore u Crnoj Gori, u oktobru 2002. godine, Haško tu\u017eilaštvo je zatvorilo za javnost ovo svjedo\u010denje kako ono navodno "ne bi uticalo na izborni proces u Crnoj Gori".<\/p>\n

U dijelu svjedo\u010denja koje je uspjelo do\u0107i do javnosti, Samard\u017ei\u0107 je iznio podatke koji su, da je bilo volje i \u017eelje u Hagu, moglo dovesti pred ovaj sud pravde kompletno crnogorsko rukovodstvo – Momira Bulatovi\u0107a, Svetozara Marovi\u0107a i Mila \u0110ukanovi\u0107a. Ali o\u010dito, bili su ja\u010di, nama nepoznati razlozi protiv privo\u0111enja pravdi ove crnogorske vode\u0107e trojke.<\/p>\n

O ulozi Crne Gore u pripremi rata u Bosni i Hercegovini pisao je u novembru 1991. godine i podgori\u010dki nedjeljnik "Monitor" <\/p>\n

-Tih dana u sarajveskom naselju Bistrik, blokirana je kolona šlepera iz Bara. Sve je po\u010delo zaustavljanjem kamiona barskog "Rumijatransa" u kojem su policajci pronašli tone i tone raketa za ru\u010den i ostale baca\u010de. Niko te kamione nije najavio vlastima u Bosni i Hercegovini, niti u Sarajevu. Niko te šlepere nije pratio, ni vojna ni civilna policija. U šleperima je bilo ukupno 75 tona raketa i municije – pisao je "Monitor"<\/p>\n

Tim raketama rasapame\u0107ivali su "ludi psihijatri", sarajevsku raju, iz tih snajpera su prekidane tek zapo\u010dete dje\u010dje igre na travnjacima i plo\u010dnicima širom Sarajeva i Bosne. <\/p>\n

Da li se koga doti\u010du prekinuti \u017eivotni putevi na stotine hiljada ljudi koji su samo \u017eeljeli da normalno \u017eive u svojim domovima, da gledaju svoju djecu kako rastu, da igraju nogomet, košarku, da se vole, raduju.<\/p>\n

Da li se to doti\u010de onih koji misle da ih je, za \u010ditav svijet sramna presuda Medjunardnog suda pravde u Hagu, oslobodila svake odgovornosti. <\/p>\n

Da li znaju svi oni koji sada slave "osloba\u0111aju\u0107u presudu da je na logoru Dahau zapisano: Onaj ko pori\u010de Aušvic je isti onaj koji je spreman da ga ponovi".<\/p>\n

Poruka je jasna – još uvijek svi oni koji su na raznorazne na\u010dine – bilo politi\u010dkom ili vojnim odlukama bilo direktno u\u010destvovali u ovom genocidu, ne priznaju\u0107i ga, spremni su ga ponoviti – oni ili njihovi potomci za koje \u0107e njihovi o\u010devi ostati opisani kao "junaci geoncida u Bosni".<\/p>\n

Pravda je va\u017ena ne samo \u017ertvama, ve\u0107 i kao na\u010din da se sprije\u010de budu\u0107i genocidi i zlo\u010dini protiv \u010dovje\u010dnosti – napisao je sudija Ri\u010dard Goldston, prvi glavni tu\u017eilac UN-ovog Tribunala za ratne zlo\u010dine po\u010dinjene u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi u knjizi pod nazivom "Grobnica" koja se temelji na istra\u017eivanjima provednim od me\u0111unardonih forenzi\u010dara na grobnicama širom Bosne i Hrvatske.<\/p>\n

Goldston je napisao u uvodu knjige, koja je štampana 2000. godine i zabranjena za širu javnost, da se "iskreno nada da \u0107e ova knjiga ‘Grobnica’ doprinijeti odluci da se osnuje jedan stalni Me\u0111unarodni kriv\u010dni sud, jer bez takvog suda, ne mo\u017eemo se nadati da \u0107e XXI stolje\u0107e biti manje krvavo od ovog koje se primi\u010de kraju".<\/p>\n

A evo svjedoci smo da je Goldston imao razloga za sumnju i strepnju nad sudbinom XXI vijeka te da pravda nije pobijedila na krvavom blakanskom prosotoru. <\/p>\n

U Crnoj Gori su uspjela opstati pam\u0107enja na sva u\u017easna dešavanja u Bosni samo kod male grupe slobodoumnih, onih koji su prije po\u010detka krvorpoli\u0107a pitali tadašnju i na \u017ealost i sadašnju vlastelu, znaju li šta \u010dine.<\/p>\n

A evo šta ih je – Mila \u0110ukanovi\u0107a, Svetozara Marovi\u0107a i Momira Bulatovi\u0107a, po\u010detkom tih najsramnijih godina crnogorske istorije pitao lider Liberalnog saveza Slavko Perovi\u0107 – one koji sada dobijaju nagarde za "mirotvorstvo" upravo iz Sarajeva koje su ubijali zajedno sa Karadzi\u0107evim i Mladi\u0107evim bojovnicima.<\/p>\n

-Moramo ih pitati – dok su ašikovali sa \u0111evojkama, \u010duše li ikada pjesmu Kemala Montena, \u010duše li ikada Indekse, \u010duše li ikada "Crvenu jabuku", "Sje\u0107aju li se one – Selma, ne naginji se kroz prozor".<\/p>\n

Pro\u010ditaše li ti nesretnici Ivu Andri\u0107a, Mešu Selimovi\u0107a, kazaše li ikada ikome i jedan jedini stih Alekse Šanti\u0107a ili Maka Dizdara. Moraju odgovoriti na pitanje – prošetaše li se ikada slavnom Mostarskom \u0107uprijom, sjetiše li se ikad "\u017dutih dunja, aman". Moramo ih pitati kako umjesto "Mosta na \u017depi" izabraše "Prokletu avliju".<\/p>\n

Pitali su crnogorski liberali koji su i danas u Crnoj Gori proganjani zbog "pam\u0107enja". <\/p>\n

A u brisanju i mijenjanju crnogorske prošlosti \u0110ukanovi\u0107evoj i Marovi\u0107evoj vladaju\u0107oj Demokratskoj partiji socijalista zdušno danas poma\u017ee nekada antiratna Socijademokratska partija. <\/p>\n

Odbijanjem da se suo\u010di sa sobom i svojom mra\u010dnom prošloš\u0107u, crnogorska vlast štiti i dobar dio crnogorskog stanovništva – prosrpske orjetancije kojima su i dalje glavni heroji Radovan Karad\u017ei\u0107 i Ratko Mladi\u0107 i koji negiraju genocid po\u010dinje u Bosni.<\/p>\n

Zato su bitna podsje\u0107anja i zapisi. I zato je posebno pitanje koji mediji, pod \u010dijom kontrolom i kada "pri\u010daju neke pri\u010de. Da li ih iznose na svjetlo dana onda kada to "naru\u010de odre\u0111eni krugovi". A "koje krugove opslu\u017euje podgori\u010dka "Republika " ili bivša "Publika", kako se zvala jedno vrijeme."<\/p>\n

bosnjaci.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Komentar na pisanje podgori\u010dke Republike<\/em> o sporazumu Karad\u017ei\u0107 – Holbruk<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46298","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46298","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46298"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46298\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46298"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46298"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46298"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}