Alarmantna upozorenja stru\u010dnjaka o stanju šuma u Crnoj Gori<\/p>\n
Pi\u0161e: D. Peruni\u010di\u0107\/Vijesti<\/strong><\/em><\/p>\n Pri\u010de zvani\u010dnika o bogatstvu šuma u Crnoj Gori su mit, jer su se one decenijama sjekle ne vode\u0107i ra\u010duna o podmla\u0111ivanju. Sa stvarnim stanjem nemaju veze ni zahtjevi pojedinih gra\u0111ana za povra\u0107aj šumskih kompleksa na osnovu navodnih turskih tapija i šuma nekadašnjih komunica – kazao je "Vijestima" jedan od najboljih poznavalaca šumarstva u Crnoj Gori, in\u017eenjer Branko Šo\u0107. <\/p>\n On je kao neta\u010dnu ocijenio konstataciju više puta ponovljenu u medijima da "šume \u010dekaju svoju priliku" i naglasio da je "poštenije re\u0107i da su šume do\u010dekale svoju zlu uru". Šo\u0107 je kao primjer naveo neta\u010dne ocjene stanja šumarstva Crne Gore u Nacrtu prostornog plana.<\/p>\n – U tom dokumentu stoji da se "šumarstvo kao privredna grana oslanja na zna\u010dajnu prirodnu osnovu, što najbolje ilustruje apsolutna šumovitost od 40 odsto? i da "kao privredna grana, šumarstvo ostvaruje sve ve\u0107e u\u010deš\u0107e u bruto društvenom prihodu". Nadle\u017eni navode da se ukupne dr\u017eavne zalihe u šumama Crne Gore procjenjuju na više od 72 miliona kubnih metara drvne mase. Ako imamo 650.000 stanovnika u Crnoj Gori i da na svakog stanovnika, kako tvrde nadle\u017eni, dolazi 0,9 hektara po, to zna\u010di da Crna Gora sa 650.000 stanovnika raspola\u017ee sa ukupno 58,5 miliona kubnih metara drvne mase, a ne sa 72 miliona, ra\u010dunaju\u0107i, naravno, i drvnu masu u niskim izdana\u010dkim šumama koja slu\u017ee isklju\u010divo za ogrijev. Mit o našem šumskom bogatstvu treba zamijeniti odgovornoš\u0107u i preduzimanjem mjera da se zaustavi dalji regresivan tok u ovoj oblasti – tvrdi Šo\u0107.<\/p>\n Prema njegovim rije\u010dima, mnogo puta je na zna\u010dajnim skupovima šumarskih stru\u010dnjaka, re\u010deno da, i pored zna\u010dajnog šumskog bogatstva, ve\u0107 sada vlada kriza u snabdijevanju drvetom. <\/p>\n Šo\u0107 ka\u017ee da ljudi uglavnom tra\u017ee \u010detinarske šume koje su daleko od njihovih ku\u0107a, na šta ni njihovi preci nijesu imali pravo.<\/p>\n – Do Balkanskog rata, odnosno do oslobo\u0111enja navedenih krajeva od Turaka u Crnoj Gori nije bilo dr\u017eavnih šuma. Velike šume – Biogradska gora, Morakovo i Stoge, uz neke druge, manje, bile su svojina Dvora i koriš\u0107ene su samo za lov. Najve\u0107i dio šuma komunica i to najboljih, koristila se samo za ispašu i ogrijev plemena, sela i bratstva putem poslu\u017eja, što zna\u010di bez prava vlasništva. U svojini pojedinaca nalazile su se samo niske šume tj. lisni\u010dke šume i šume za ogrijev, i to kao mali šumski posjed. Sa tim šumama, i prije, a naro\u010dito odmah po oslobo\u0111enju tih podru\u010dja, ra\u0111ene su razne špekulacije i zloupotrebe. Posebno mjesto u špekulacijama šumama zauzimale su la\u017ene i falsifikovane "turske tapije" na šume, jer turske vlasti nijesu nikome izdvale tapije – tvrdi Šo\u0107.<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n – Ostvaruje se, na\u017ealost, i na našu štetu, vakuum u podmirivanju potreba u korisnom drvetu, jer \u0107e u šumama, slikovito re\u010deno, biti najviše novogodišnjih jelki. Izgradnja megalomanskih i predimenzioniranih kapaciteta za preradu drveta još više je potencirala disproporciju izme\u0111u kapaciteta našega šumskoga fonda i kapaciteta drvne industrije. To navodi na zaklju\u010dak da smo po površini bogati šumama, ali sa veoma niskim drvnim zalihama i prirastom. Tendencija daljeg opadanja proizvodnog potencijala naših visokih ekonomskih šuma mo\u017ee se o\u010dekivati i ubudu\u0107e, sve dok se ne napusti dosadašnje šumarstvo koje se zasniva na konceptu "automatizma" prirodnog podmla\u0111ivanja. Ako su se naše šume prirodno podmla\u0111ivale, tj. ako se posje\u010deno drvo moglo reprodukovati bez naših intervencija, postavlja se pitanje, zašto je došlo do pada drvnih zaliha u njima? Jasno je da je do toga došlo zato što smo loše gazdovali šumama – smatra Šo\u0107. <\/p>\n On smatra da je o\u010digledno da se u vremenu zna\u010dajnih sirovinskih i ekoloških kriza, pa i krize u snabdijevanju drvetom, ne mo\u017ee nastaviti sa konceptom gazdovanju da samo priroda radi za nas. <\/p>\n – Sredstva za reprodukciju u šumarstvu moraju biti stavljena pod potpunu kontrolu dr\u017eave, odnosno društva. Ta sredstva, u cjelini, moraju biti u Fondu za šume. Neke naše šumske uprave ne mogu odgovoriti svojoj ulozi. Ve\u0107 sada, i ako bismo htjeli da nešto i radimo, jednostavno nemamo drveta u ve\u0107em dijelu naših šumskih uprava – Mojkovac, Nikši\u0107, Danilovgrad su za sada takav dokaz. To se mo\u017ee o\u010dekivati i sa šumskim upravama u Šavniku, Bijelom Polju, Beranama, Kolašinu i Podgorici. Dio sredstava Fonda za šume, koji bi se formirao van podru\u010dja ekonomskih šuma usmjeriti na zaštitu šuma od po\u017eara, umjesto naj\u010deš\u0107e uzaludnog i veoma skupog pošumljavanja krša na kojem se uo\u010davaju vidljivi znaci zadovoljavaju\u0107e spontane obnove šumske vegetacije – kazao je Šo\u0107.<\/p>\n On kategori\u010dki demantuje \u010destu konstatciju da se šume mogu obnoviti za 15 do 20 godina.<\/p>\n – \u010cetinarsko drve\u0107e, na primjer, dosti\u017ee zrelost za sje\u010du tek za 80 godina. Zato, ako se ovako nastavi, mi više uopšte ne\u0107emo imati šume- zaklju\u010dio je Šo\u0107.<\/p>\n Posebnu opasnost, po njemu, predstavljaju sve u\u010destaliji zahtjevi, pa \u010dak i sudske presude, za povra\u0107aj šuma gra\u0111anima, koje ni po kom osnovu ne mogu biti vra\u0107ene. <\/p>\n Poklon "Vektri"<\/strong><\/p>\n – Ono što "Vektra" radi u Pljevljima izaziva ozbiljno podozrenje. To preduze\u0107e dobilo je koncesiju na 140.000 kubika za 1,6 miliona eura godišnje, odnosno za samo 11,5 eura po kubiku prvoklasnog tehni\u010dkog drveta. Pored toga, cifra od 140.000 je nerealna, jer se najviše mo\u017ee iskoristiti 70.000 kubika – smatra Šo\u0107. <\/p>\n On je istakao da "nema te evropske zemlje u kojoj dr\u017eava ne gazduje dr\u017eavnim šumama i to prodajom izra\u0111enih drvnih sortimenata putem javne licitacije". <\/p>\n – U ovom slu\u010daju radi se o vra\u0107anju našega šumarstva na davno prevazi\u0111eno rentovno gazdovanje šumama uz pretvaranje šumskih uprava u rentijere koji treba da \u017eive od šumske takse. Kada se radi o procjeni vrijednosti drveta na panju, o šumskoj taksi, logi\u010dno je da se mora ra\u010dunati i sa troškovima podmla\u0111ivanja posje\u010denih drvnih masa. To se u slu\u010daju sa "Vektrom" ne ra\u010duna. <\/p>\n "Vektri" su pljevaljske šume date pod koncesijom na 30 godina, što je sa navedenim obimom sje\u010da apsolutno nerealno i nemogu\u0107e – smatra Šo\u0107.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n – U "Vijestima" je skoro objavljeno da je u Pljevljima podnijeto 1.600 zahtjeva za vra\u0107anje oduzete imovine, od \u010dega se nešto manje od polovine odnosi na vra\u0107anje šuma. Tako je komisija za restituciju 2005.godine u jednom slu\u010daju odlu\u010dila da se u selu Pobla\u0107e, opština Pljevlja "vrati" 69 hektara vrijedne \u010detinarske šume nasljednicama Uroša Milinkovi\u0107a, koji \u017eive u Beogradu. Oni su imali uredne tapije od koga su kupili zemljište i šumu. Ako se radi o turskim tapijama na šumu, treba znati da su la\u017ene, jer šume u Otomanskoj carevini nijesu mogle biti u privatnom vlasništvu, niti su turske vlasti, prije svega Carska tefterhana u Skoplju, ikome izdavala tapije na šume, jer su sve šume u turskoj carevini tretirane kao dr\u017eavna svojina, takozvani ?begluk mali?. U drugom slu\u010daju, radi se o odluci Komisije o vra\u0107anju oko 20 hektara šume nasljednicima Joksima Vojinovi\u0107a iz sela Vaškovo. Radi se o pokušaju prisvajanja dijela šume u kompleksu dr\u017eavne šume, "Vaškovske šume", površine 1.113 hektara. Sli\u010dno je i sa zahtjevom za povratak 5,35 hektara šume u pljevaljskom selu Pra\u010dica Ismetu Dizdaru, koja je navodno oduzeta njegovom ocu Smailu – kazao je Šo\u0107.<\/p>\n Sli\u010dan probelme je i sa pokušajem prisvajanja bivših plemenskih, seoskih i bratstveni\u010dkih šuma – komunica, kao što je slu\u010daj u Nikši\u0107u, Zeti, Lješkopolju, \u0106emovskom polju…<\/p>\n – U sporu Vukadina Joki\u0107a sa Šumskom upravom Nikši\u0107, odnosno dr\u017eavom Crnom Gorom, predsjednik nikši\u0107kog Osnovnog suda Rade Periši\u0107 naduga\u010dko objašnjava kako je u pitanju uskra\u0107ivanje ljudskih prava od Vrhovnog i Višeg suda Crne Gore poništavanjem tri presude koje je donio Osnovni sud Nikši\u0107. Radi se o šumi u \u017dupi nikši\u0107koj, nekadašnji Danilovgradski srez, na bezimenom brdu kod sela Du\u010dice. Ne radi se o nekoj malovrijednoj, izdana\u010dkoj liš\u0107anskoj šumi, kakve su obi\u010dno u neposrednoj blizini mnogih naših sela, ve\u0107 o kompleksu vrlo vrijednih, visokih, prete\u017eno \u010detinarskih šuma u slivu Gra\u010danice koji se, na karti velikih kompleksa nekadašnjih plemenskih, seoskih i bratstveni\u010dkih komuna i komunica šuma u svojini dr\u017eave Crne Gore, vodi pod rednim brojem 32 pod nazivom "Morakovo". <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Alarmantna upozorenja stru\u010dnjaka o stanju šuma u Crnoj Gori<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46296","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46296","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46296"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46296\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46296"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46296"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46296"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}\n\n
\n Turske tapije su falsifikat<\/strong> <\/p>\n \n\n
\n \n