{"id":46288,"date":"2007-03-14T09:00:00","date_gmt":"2007-03-14T09:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46288"},"modified":"2007-03-14T09:00:00","modified_gmt":"2007-03-14T09:00:00","slug":"nepoznati-churchill-otkriven-clanak-u-kojem-zidove-krivi-za-antisemitizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/03\/14\/nepoznati-churchill-otkriven-clanak-u-kojem-zidove-krivi-za-antisemitizam\/","title":{"rendered":"Nepoznati Churchill: Otkriven \u010dlanak u kojem \u017didove krivi za antisemitizam"},"content":{"rendered":"<p>Povjesni\u010dar otkrio &scaron;okantan tekst najpopularnijeg britanskog premijera<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e:  Merita Arslani\/Jutarnji list<\/strong><\/em><\/p>\n<p>\u017didovi su djelomice sami krivi za antagonizam koji vlada prema njima, re\u010denica je koju je napisao ni manje ni vi&scaron;e nego Sir Winston Churchill, britanski premijer u Drugom svjetskom ratu, u svom \u010dlanku koji je naslovio &quot;Kako se \u017didovi mogu boriti protiv progona?&quot;. \u010clanak je napisao 1937., tri godine prije nego &scaron;to je postao premijer, no nikada nije objavljen. <\/p>\n<p>Ovu, za Churchilla nevjerojatnu tezu objavila je ve\u0107ina svjetskih medija i to je prvi put da se taj dokument, u kojem je Churchill u jednom trenutku \u017didove proglasio &quot;krvopijama&quot;, pojavio u javnosti. Naravno da je taj njegov stav, koji mu se do sada te&scaron;ko mogao pripisati, izazvao velike rasprave, a Churchill je jo&scaron; nekim tvrdnjama u tom \u010dlanku zaprepastio povjesni\u010dare. Me\u0111u ostalim, naveo je da &quot;upitna moralnost \u017didova&quot; nije jedini razlog zbog kojega \u017didovi godinama trpe nepravde, te da bi se trebali vi&scaron;e potruditi kako bi se integrirali u dru&scaron;tvo, a ne biti na distanci od drugih. Churchill je podcrtao da je Europom zavladao novi val antisemitizma koji se posebno poja\u010dao tijekom holokausta, ali i nakon takve tvrdnje nastavio je s kontroverznim idejama o \u017didovima.<\/p>\n<p>Churchill je novinski \u010dlanak napisao 1937. godine, ali nikada nije bio objavljen. U njemu \u017eidovske bogata&scaron;e naziva &lsquo;krvopijama&#8217; i navodi kako je upitna njihova moralnost<\/p>\n<p>&quot;Antisemitizam postoji u Velikoj Britaniji i SAD-u, gdje su \u017didovi i doma\u0107e stanovni&scaron;tvo jednaki pred zakonom i gdje brojni \u017didovi nisu na&scaron;li samo uto\u010di&scaron;te, ve\u0107 su dobili i priliku. Me\u0111utim, oni pozivaju na progon. Glavna postavka koja dominira u vezi izme\u0111u \u017didova i onih koji to nisu jest ta da su \u017didovi druk\u010diji. Oni izgledaju druk\u010dije, razmi&scaron;ljaju druk\u010dije, imaju druk\u010diju tradiciju i povijest. \u017didovi odbijaju da ih se shvati&quot;, dio je Churchillovih teza.<\/p>\n<p>\u010clanak je otkrio dr. Richard Toye, povjesni\u010dar na sveu\u010dili&scaron;tu u Cambridgeu, gdje se tekst o\u010dito zagubio u moru Churchillove arhive i do sada nitko nije obra\u0107ao pa\u017enju na njega misle\u0107i da je nebitan.<\/p>\n<p>&#8211; Gotovo sam pao sa stolca kad sam prona&scaron;ao taj tekst. Evidentno je da su ga svi previdjeli. Mislim da je ve\u0107ina ljudi mislila da je taj \u010dlanak dio jednog dokumenta koji je ranije objavljen. <\/p>\n<p>Bio je poprili\u010dan &scaron;ok pro\u010ditati takve stvari o \u017didovima koje potpisuje Churchill jer se one dosta razlikuju od tradicionalnog i ve\u0107 prihva\u0107enog mi&scaron;ljenja kakvo imamo o Churchillu &#8211; istaknuo je dr. Toye.<\/p>\n<p>\u010clanak je navodno, kako se sada otkrilo, trebao biti objavljen u ameri\u010dkom \u010dasopisu Liberty, no kada je uredni&scaron;tvo jednog drugog \u010dasopisa za koji je Churchill pisao saznalo da \u0107e konkurencija objaviti njegov tekst, zabranili su Churchillu da im ustupi pravo na objavu, tako da je kontroverzni \u010dlanak do danas ostao u ladici. Tako je jedna uredni\u010dka procjena posve slu\u010dajno pridonijela tome da se Churchillovo neobi\u010dno mi&scaron;ljenje o \u017didovima dozna tek ovih dana. S druge strane, objavu \u010dlanka sprije\u010dio je Churchillov osobni tajnik koji mu je, nakon &scaron;to ga je pro\u010ditao, savjetovao da mo\u017eda ne bi bilo najpametnije da ga dade u novine.<\/p>\n<p>Churchill se nadalje u svom tekstu obru&scaron;io na \u017eidovske poslodavce u tekstilnoj industriji i njihove radnike. S obzirom na to da su izbjegli \u017didovi, koji su pobjegli od nacisti\u010dkog re\u017eima u Njema\u010dkoj, bili voljni raditi i za ni\u017ee pla\u0107e od tada&scaron;njeg prosjeka, to je u Churchillovim o\u010dima bilo lo&scaron;e rodoljublje, jer su zbog toga Englezi ostajali bez posla. To je ujedno, napisao je Churchill, bila lo&scaron;a politika jer je poticala antisemitizam. <\/p>\n<table style=\"height: 300px; background-color: #ccffff\" width=\"200\" align=\"right\" border=\"0\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><strong>Biograf: Tekst je napisao ghostwriter<\/strong> <\/p>\n<p>U Churchillovu obranu stao je Sir Martin Gilbert, njegov biograf koji tvrdi da postoji razlog za ovakve antisemitske stavove u spomenutom tekstu. On tvrdi da je Churchill oko sebe imao ljude koji su pisali tekstove u njegovo ime, tzv. ghostwritere, a jedan od njih je bio Adam Marshall Diston, \u010dlan Britanske unije fa&scaron;ista Oswalda Mosleyja. Me\u0111utim, prili\u010dno je nejasno zbog \u010dega je Churchill takvoj osobi uop\u0107e rekao da napi&scaron;e tekst u njegovo ime.<\/p>\n<p>&#8211; To je bio jedini ozbiljan tekst za koji je Churchill zamolio Distona da ga napi&scaron;e. Diston je, kao &scaron;to se vidi, pretjerao jer iznesene teze nimalo ne odgovaraju Churchillovim pravim stavovima &#8211; tvrdi Gilbert. No, povjesni\u010dari ve\u0107 sada tvrde da se Churchill 1937., kada je tekst napisan, nije ba&scaron; protivio njegovoj objavi.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Sir Winston nije stao samo na poslodavcima, nego je dobar dio \u010dlanka posvetio \u017eidovskim bogata&scaron;ima, odnosno onima koji su naveliko posu\u0111ivali novce drugima. Usporedio ih je s likom \u017didova Shylocka iz Shakespeareove drame &quot;Mleta\u010dki trgovac&quot;, koji je posudio novce Antoniju, ali je zauzvrat tra\u017eio mogu\u0107nost da odre\u017ee dio Antonijeva tijela u slu\u010daju da ne vrati novac na vrijeme.<\/p>\n<p>&quot;Svaki \u017didov koji posu\u0111uje novce podsje\u0107a na Shylocka i stvara ideju o \u017didovima kao onima koji samo poku&scaron;avaju iz ne\u010dega izvu\u0107i korist. Ne mo\u017ee se nikako o\u010dekivati od slu\u017ebenika ili trgovca koji grca u dugovima a mora sa 50 posto kamate vra\u0107ati dug &lsquo;\u017eidovskim krvopijama&#8217; da o \u017didovima ima bilo kakvo drugo mi&scaron;ljenje osim ovakvog&quot;, jo&scaron; je jedna u nizu skandaloznih Churchillovih re\u010denica u otkrivenom dokumentu.<\/p>\n<p>No, on u \u010dlanku i suosje\u0107a sa \u017didovima te je prili\u010dno jasno istaknuo da se protivi njihovu progonu. &quot;\u017didovi su dobri gra\u0111ani. Trezveni, vrijedni i po&scaron;tuju zakone. \u017didovi su \u017ertve okrutnog i bespo&scaron;tednog progona&quot;, napisao je Churchill. Dr. Toye je nakon objave teksta protuma\u010dio Churchillove teze kao niz nespretnih okolnosti u kojima se britanski premijer nije najbolje sna&scaron;ao.<\/p>\n<p>&#8211; Unato\u010d tome &scaron;to se Churchill o ovome tekstu zapleo u niz potpuno nesretnih stereotipa, on je to u\u010dinio u poku&scaron;ajima da im na neki na\u010din pomogne; poku&scaron;ao je pomo\u0107i \u017didovima da izbjegnu progon. No, na\u017ealost, nespretno ih je na neki na\u010din same proglasio donekle odgovornima za ono &scaron;to im se doga\u0111alo &#8211; tvrdi dr. Toye. Churchillove optu\u017ebe na ra\u010dun \u017didova neshvatljive su i zbog toga jer je i on sam dijelom bio \u017didov. Njegova majka je ameri\u010dka \u017didovka Jenny Jacobson, \u010diji je otac prezime Jacobson promijenio u Jerome.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura_i_zivot\/panorama\/clanak\/art-2007,3,13,Churchill_clanak,66318.jl\">Jutarnji.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Povjesni\u010dar otkrio &scaron;okantan tekst najpopularnijeg britanskog premijera<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46288","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46288","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46288"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46288\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46288"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46288"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46288"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}