{"id":46284,"date":"2007-03-09T10:47:21","date_gmt":"2007-03-09T10:47:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46284"},"modified":"2007-03-09T10:47:21","modified_gmt":"2007-03-09T10:47:21","slug":"iskasljavanje-rata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/03\/09\/iskasljavanje-rata\/","title":{"rendered":"Iska\u0161ljavanje rata"},"content":{"rendered":"<p>Eto i to smo do\u010dekali. Da se Hrvatska zaka\u010di s nekom visokom me\u0111unarodnom sudskom adresom oko pitanja ratnih zlo\u010dina u ex-yu ratovima, i da u pravu bude vi&scaron;e ona nego ta adresa.<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Marinko \u010culi\u0107\/Feral Tribune<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Presuda Me\u0111unarodnog suda pravde da Srbija nije kriva za genocid u Bosni i Hercegovini, a da ovoga nije ni bilo izvan Srebrenice, s pravom je nai&scaron;la na o&scaron;tre hrvatske kritike.<\/p>\n<p>S pravom zato &scaron;to je, s jedne strane, ta presuda zbilja lo&scaron;a, ili barem nedovoljno dobra (dobro je &scaron;to je izbjegnuta kolektivna odgovornost Srba i Srbije, a sasvim lo&scaron;e &scaron;to je zaobi\u0111ena i odgovornost Milo&scaron;evi\u0107a i cijelog dr\u017eavnog i vojnog vrha Srbije). S druge strane, opravdanosti tih kritika svakako je pomoglo i to &scaron;to je Hrvatska posljednjih godina prestala biti ru\u017eno pa\u010de u ovim stvarima, tj. napravila je zna\u010dajan napredak u ka\u017enjavanju ratnih zlo\u010dina (i po mi&scaron;ljenju istih tih me\u0111unarodnih adresa). Pa je to otvorilo prostor da i ona napokon o ovome ne&scaron;to smisleno i autoritativno rekne.<\/p>\n<p>Ali, budimo po&scaron;teni. Niti je taj prostor ba&scaron; velik kao slavonska ravnica, niti su svi prigovori koji su odavde oti&scaron;li u Haag ba&scaron; toliko utemeljeni i pametni da zaslu\u017euju Nobelovu nagradu. Nemamo namjeru ovdje raditi sveobuhvatnu analizu tih prigovora, i ovdje \u0107emo se ograni\u010diti samo na dvije fali\u010dnosti hrvatskih kritika. Prvi prigovor tim kritikama je da su podlegli euforiji velikih rije\u010di, zbog \u010dega ispada da je jedina sudska presuda vrijedna uva\u017eavanja ona za genocid, &scaron;to \u0107e re\u0107i da su zlo\u010dini protiv \u010dovje\u010dnosti, etni\u010dko \u010di&scaron;\u0107enje itd. &#8211; kojih je puna presuda protiv Srbije &#8211; nekakvi bezna\u010dajni prekr&scaron;aj\u010di\u0107i. Malone luk i voda.<\/p>\n<p>Na ovo se, naravno, odmah nadovezuje i pitanje je li pametno da kriterije za utvr\u0111ivanje genocida ru&scaron;i ba&scaron; Hrvatska, jer ona time di\u017ee preko razumne mjere i te\u017einu inkriminacija koje se njoj stavljaju na du&scaron;u. A to su, da istaknemo samo najva\u017enije, suodgovornost za otvaranje koncentracijskih logora i etni\u010dko \u010di&scaron;\u0107enje stotina tisu\u0107a ljudi, odgovornost za strijeljanje nedu\u017enih i neza&scaron;ti\u0107enih civila, ru&scaron;enje desetina tisu\u0107a ku\u0107a itd. Tko, dakle, ka\u017ee da u &quot;gumenim&quot; tuma\u010denjima genocida i ne&scaron;to od ovoga ne bi tu trebalo zavr&scaron;iti?<\/p>\n<p>Drugi prigovor hrvatskim kritikama ti\u010de se personalnog sastava kriti\u010dara. Kritike iz Hrvatske do&scaron;le su s najrazli\u010ditijih strana, i nema dvojbe da njihovu ozbiljnost jako di\u017ee to &scaron;to ih potpisuju neki od najistaknutijih ljudi civilnog dru&scaron;tva i medijske scene. Njihova je nepristranost dovoljno puta provjerena. Ali, vrijedi i obratno, ozbiljnost tih kritika ru&scaron;i to &scaron;to ih potpisuju i jedan &Scaron;eks ili \u0110api\u0107, koji su u ovoj stvari itekako pristrani. I to je dovoljno puta provjereno.<\/p>\n<p>I to provjereno na na\u010din koji te&scaron;ko mo\u017ee biti gori i zlosretniji. I za jednog i za drugog, naime, ima dosta razloga re\u0107i da su tokom devedesetih bili me\u0111u najistaknutijim protagonistima pijanog sna da se nezavisna hrvatska dr\u017eava stvori kao ubla\u017eena replika NDH. Sre\u0107om, to pijanstvo nije do kraja trajalo, prekinuto je prije zavr&scaron;nog lomljenja \u010da&scaron;a i pobjedni\u010dkog plesa po sr\u010di, ali \u010dinjenica da su njih dvojica i dalje visoko u hijerarhiji dr\u017eavne politike baca mutno svjetlo na aktualnu politiku sankcioniranja ratnih zlo\u010dinaca.<\/p>\n<p>O da, ta je politika danas ipak druk\u010dija nego devedesetih, \u010dak toliko da se, kako rekosmo, Hrvatska prvi put mo\u017ee upu&scaron;tati u ravnopravni dijalog s me\u0111unarodnim pravosudnim adresama. Ali, znamo s koliko je vanjskih pritisaka ona iznu\u0111ivana i koliko joj jo&scaron; ostaje nezavr&scaron;enih poslova (veliki paket procesa pred doma\u0107im sudovima). Zato izgleda prili\u010dno glupo gurati glavu u osinje gnijezdo rasprava u kojima Hrvatska i dalje nije sasvim \u010distih ga\u0107a i koje joj na kraju mogu donijeti i veliku &scaron;tetu.<\/p>\n<p>Prije svega, jasno je da hrvatska tu\u017eba protiv Srbije za genocid stoji na sasvim rahiti\u010dnim nogama, jer je hrvatsko-srpski rat odnio barem pet puta manje \u017ertava nego onaj u BiH. Usto, odluka o tome donesena je u vrijeme kada se oboljeli Tu\u0111man, u stanju su\u017eene svijesti i naivno vjeruju\u0107i da \u0107e to zaustaviti haa&scaron;ke optu\u017enice protiv hrvatskih generala i njega osobno, dao uvjeriti da se ta tu\u017eba uop\u0107e pi&scaron;e. Danas je jasno da se nju ne mo\u017ee dobiti, i po svemu sude\u0107i Sanader bi je i povukao da se ne boji ljutitih reakcija nepotrebno potpaljene javnosti.<\/p>\n<p>Bezizlaznost situacije podcrtava i to &scaron;to je i Srbija odavno zaprijetila protutu\u017ebom, koju dodu&scaron;e tako\u0111er nema nikakvih izgleda dobiti, ali sve to vodi u krkljanac u kojem \u0107e i Hrvatska i Srbija sasvim sigurno zaraditi reputaciju svadljivaca koji umjesto da preuzmu svoj dio odgovornosti izvode bijesne gliste i prave kraval gdje mu nije mjesto. Uostalom, takvu reputaciju Hrvatska bi mogla dobiti \u010dak i nakon kritika koje je uputila na presudu za genocid u BiH.<\/p>\n<p>Jest da je ta presuda duboko fali\u010dna, zato jer u njoj nema, kako rekosmo, Milo&scaron;evi\u0107a, &scaron;to je otprilike isto kao kada je u nekim procesima Slavka Lozine &quot;izgubljen&quot; pi&scaron;tolj. U oba slu\u010daja nema klju\u010dnog rekvizita ubojstava. Ali, ni u slu\u017ebenim hrvatskim verzijama zlo\u010dina u Hrvatskoj i BiH nema Tu\u0111mana, pa ako u prvom slu\u010daju nema nikakvog zlo\u010dina\u010dkog plana u Beogradu, u drugome ga nema ni u Zagrebu.<\/p>\n<p>I ne samo &scaron;to ga nema. Na izri\u010ditoj tvrdnji kako s hrvatske strane nije bilo nikakvog zlo\u010dina\u010dkog plana ni zlo\u010dina\u010dkog poduhvata izgra\u0111ena je i cijela slu\u017ebena doktrina (dogma), koja je \u010dak izglasana u Saboru, tako da samo rijetki imaju petlje tu dogmu ne po&scaron;tovati (Vesna Pusi\u0107 i, djelomi\u010dno, Stipe Mesi\u0107). Tu dogmu du\u017eni su slijediti \u010dak i odvjetnici Hrvata optu\u017eenih pred Haa&scaron;kim sudom, iako to ima malo veze s odvjetni\u010dkom etikom, ali se njih obavezalo na poslu&scaron;nost ne&scaron;to visokim honorarima, ne&scaron;to lojalno&scaron;\u0107u prema dr\u017eavi kao poslodavcu.<\/p>\n<p>Drugim rije\u010dima, oni se pojavljuju pred Tribunalom kao obi\u010dni dr\u017eavni \u010dinovnici, koji su u obavezi braniti prvenstveno spomenutu dogmu o nepostojanju planiranog i sistematskog zlo\u010dina, a tek zadnjim ostacima svojih odvjetni\u010dkih vje&scaron;tina i svoje branjenike. I to je dosad funkcioniralo najvi&scaron;e zato &scaron;to se radilo mahom o hrvatskim advokatima, iako je ve\u0107 Anto Nobilo prvi pokazivao da se tome nema namjeru do kraja pokoriti.<\/p>\n<p>Ali, sada kada se Ante Gotovina prvi pojavio s, u osnovi stranim, ameri\u010dkim odvjetni\u010dkim timom, ta obrambena doktrina nametana iz Zagreba po\u010dela se raspadati. Dodu&scaron;e, na\u010din na koji Gotovinini odvjetnici poku&scaron;avaju, a vjerojatno \u0107e i uspjeti, izgurati Marka\u010devog branitelja (&Scaron;eparovi\u0107), a mo\u017eda i \u010cermakovog (Prodanovi\u0107), ne izgleda nimalo simpati\u010dno, nego prije odbojno. Ali, ako je vjerovati iskusnom Nobilu, obrana Gotovine zapravo ne puca samo na &Scaron;eparovi\u0107a, nego pokazuje znakove da bi to mogao biti prvi braniteljski tim koji \u0107e otvoreno odbaciti dogmu o nepostojanju zlo\u010dina\u010dkog plana.<\/p>\n<p>A time stvari dobivaju sasvim novu boju. Odvjetnici optu\u017eenih Hrvata o\u010dito sve manje \u017eele biti sve\u0107enici obavezne istine koju \u0107e im diktirati &quot;papa&quot; iz Zagreba. To ne zna\u010di, da se razumijemo, da je optu\u017eba na hrvatski ra\u010dun za zlo\u010dina\u010dki plan i poduhvat u svemu prihvatljiva (naprotiv, previ&scaron;e je &scaron;iroka i objektivno ide prema kolektivizaciji krivice). Ali, i hrvatski dr\u017eavni vrh morao bi se zapitati kakvu poruku &scaron;alje dogmom o nepostojanju zlo\u010dina\u010dkog poduhvata (&scaron;to je u osnovi ubla\u017eena ina\u010dica poznatog &quot;pou\u010dka&quot; Milana Vukovi\u0107a) ako dokazanog ubojicu neza&scaron;ti\u0107enih civila Mirka Norca i dalje do\u010dekuju na vikend-dopustu skvadre odanih i nabru&scaron;enih obo\u017eavatelja. Ili ako na film o Lori kidi&scaron;e HVIDRA, koju, znamo, kontrolira HDZ.<\/p>\n<p>O tome vi guknite, gornjogradska gospodo, a vrisku protiv Me\u0111unarodnog suda pravde prepustite pozvanijima od sebe.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Eto i to smo do\u010dekali. Da se Hrvatska zaka\u010di s nekom visokom me\u0111unarodnom sudskom adresom oko pitanja ratnih zlo\u010dina u ex-yu ratovima, i da u pravu bude vi&scaron;e ona nego ta adresa.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46284","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46284","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46284"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46284\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46284"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46284"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46284"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}