Zašto je predsjednik hrvatskog sabora uvelike amnestirao Crnu Goru za ratni pohod na dubrova\u010dko podru\u010dje?<\/p>\n
Pi\u0161e: Luko Brailo\/Feral Tribune<\/strong><\/em><\/p>\n "Imam puno razumijevanje za stav kolege Krivokapi\u0107a da je u velikosrpskoj agresiji na Republiku Hrvatsku Crna Gora u velikoj mjeri bila zloupotrijebljena", rekao je Šeks na zajedni\u010dkoj "presici". \u017dele\u0107i vjerojatno nazna\u010diti razliku izme\u0111u Beograda i Podgorice i njihovih uloga u vrijeme rata protiv Hrvatske, Šeks to ipak nije u\u010dinio. Dapa\u010de, izrekao je neto\u010dnu, zbunjuju\u0107u i iritiraju\u0107u re\u010denicu koja ima posebnu te\u017einu u dubrova\u010dkom kraju<\/p>\n Vladimir u Podgorici, Šeks iz Podgorice: odnosi izme\u0111u Hrvatske i Crne Gore su izvrsni, dok su manji problemi poput djelomi\u010dne naknade ratne štete i granica tek otvorena pitanja koja smireno trebaju riješiti dvije vlade… To su ukratko odjeci ovotjednog posjeta predsjednika Hrvatskog sabora Podgorici gdje mu je doma\u0107in bio \u010delnik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapi\u0107 u \u010dijoj je prisutnosti Šeks neoprezno i posve nepotrebno ušao u opasan sukob s povijesnim \u010dinjenicama.<\/p>\n – Re\u017eim Slobodana Miloševi\u0107a i JNA zloupotrijebili su Crnu Goru u vrijeme vojnog pohoda na Dubrovnik. Imam puno razumijevanje za stav kolege Krivokapi\u0107a da je u velikosrpskoj agresiji na Republiku Hrvatsku Crna Gora u velikoj mjeri bila zloupotrijebljena; da je bila pod Miloševi\u0107evom \u010dizmom i da je bila pod bitnim utjecajem vodstva i Generalštaba Jugoslavenske armije – rekao je Šeks na zajedni\u010dkoj konferenciji za novinare.<\/p>\n Mogu se razumjeti okviri prvog protokolarno-radnog podgori\u010dkog susreta šefova dvaju parlamenata nakon stjecanja crnogorske neovisnosti, kao i iskazano Šeksovo zauzimanje za dijalogom i razvojem dobrosusjedskih odnosa s novonastalom dr\u017eavom na prostorima bivše SFRJ. Me\u0111utim, iako je i "put u pakao poplo\u010dan dobrim namjerama", nitko, pa ni najviši du\u017enosnici bilo koje dr\u017eave, u konkretnom slu\u010daju Šeks – ne mogu i ne smiju se baviti zamagljivanjem povijesnih istina i izvrtanjem \u010dinjenica.<\/p>\n \u017dele\u0107i vjerojatno nazna\u010diti razliku izme\u0111u Beograda i Podgorice i njihovih uloga u vrijeme agresivno-osvaja\u010dkog rata protiv Hrvatske, Šeks to ipak nije u\u010dinio. Dapa\u010de, izrekao je neto\u010dnu, zbunjuju\u0107u i iritiraju\u0107u re\u010denicu koja ima posebnu te\u017einu u dubrova\u010dkom kraju.<\/p>\n Sje\u0107anja na logore<\/p>\n I to prije svega zbog nepobitnih \u010dinjenica koje kazuju da je s prostora Crne Gore i isto\u010dne Hercegovine u jesen 1991. godine povedena bezobzirna agresija na jug Hrvatske, \u010dije se posljedice, osobito u obiteljima poginulih branitelja, me\u0111u zato\u010denicima tzv. sabirnih centara, odnosno logora u Morinju i Bile\u0107i, uništenim doma\u0107instvima u Konavlima, Rijeci i \u017dupi dubrova\u010dkoj i Dubrova\u010dkom primorju, štetama u Gradu i okolici itd. – još itekako osje\u0107aju.<\/p>\n Vjerojatno je da se takav "punorazumijevaju\u0107i" pristup mo\u017ee nazvati i nastavkom pragmati\u010dne politike razvoja odnosa izme\u0111u Zagreba i Podgorice utemeljene ranijim susretima najviših predstavnika dr\u017eavnih vrhova Hrvatske i Crne Gore. Vjerojatno da, ali teško se oteti dojmu da je onakvom reinterpretacijom nedavnih povijesnih zbivanja Crna Gora zna\u010dajnim dijelom amnestirana za doga\u0111anja iz doba "rata za mir", a da je pritom dubrova\u010dko podru\u010dje postalo nekom vrstom kolateralne štete "\u010dizmenih" odnosa izme\u0111u Beograda i Podgorice. Takav Šeksov istup je teško razumljiv budu\u0107i da su predsjedniku RH Mesi\u0107u upravo zbog vo\u0111enja agresivno-osvaja\u010dkog rata izraze \u017ealjenja i isprike hrvatskom narodu uputili današnji reformisti, tj. nekadašnji podgori\u010dko-beogradski \u010delnici Milo \u0110ukanovi\u0107 i Svetozar Marovi\u0107, svojedobni Miloševi\u0107evi poslušnici iz vremena oru\u017eanih pokušaja "spašavanja Jugoslavije".<\/p>\n Me\u0111u ostalim, i zato je pomalo trpak okus spomenutog susreta i njegovih rezultata, iako su "odnosi izvrsni", dok \u0107e "Hrvatska zajedno u dijalogu s Crnom Gorom" pokušati rasje\u0107i \u010dvor vezan i za mogu\u0107i ishod tu\u017ebe Hrvatske protiv SiCG pred Me\u0111unarodnim sudom pravde u Haagu. Naravno, treba razgovarati, valja unaprije\u0111ivati ratom i poratnim posljedicama odnose dviju susjednih zemalja, ali u tom dugotrajnom i mukotrpnom procesu nisu problem relacije slu\u017ebenog Zagreba i Podgorice. Htjelo se to priznati ili ne, problem su odnosi Crne Gore s dubrova\u010dkim krajem gdje se vodio osvaja\u010dki rat. Zato nestvarno zvu\u010di \u010dinjenica da ni ovog puta u sastavu hrvatskog izaslanstva nije bilo mjesta za \u010delnike s juga Hrvatske, jer tek kad se koliko-toliko sanira "dubrova\u010dki \u010dir", mo\u0107i \u0107e se govoriti o poboljšanju slu\u017ebeno ocijenjenih "izvrsnih odnosa".<\/p>\n "Dobra volja"<\/p>\n U takvom raspletu susreta Šeks-Krivokapi\u0107 vrlo dvojbenom se, osim na razini politi\u010dke retorike, doimlje "dobra volja Podgorice" za naknadom dijela ratne štete koja objektivno jest problem. Ali, to je problem koji ne treba ome\u0111iti rokom, jer je stvar prošlosti i ne \u017eelimo da nam rasprava o prošlosti ome\u0111i raspravu u budu\u0107nosti, kako je to formulirao Ranko Krivokapi\u0107 dodaju\u0107i kako nema "preciznog roka da Crna Gora Hrvatskoj pru\u017ei punu satisfakciju". Dok ne stigne kakva-takva zadovoljština, valja se podsjetiti kako se prije dvije godine u Podgorici na ime "dobre volje" spominjao iznos od 1,3 milijuna eura, ali je od tih novaca u Konavle stiglo samo 375.000 eura za uništeni sto\u010dni fond na farmi nedaleko Grude. Mogu\u0107i hrvatsko-kompenzacijski ulaz u vlasni\u010dke udjele tvrtki poput "Aerodroma Crne Gore" ili dio hotela tada je glatko odbijen.<\/p>\n Sli\u010dno se dogodilo i uo\u010di Šeksova posjeta Podgorici kada je ministar prometa i pomorstva u Vladi CG Andrija Lompar istovrsnu odbijenicu uputio prijedlozima da se na ime nadoknade ratne štete razmotri ulazak hrvatskih tvrtki u "Aerodrom Tivat" i Brodogradilište u Bijeloj. Ta slu\u017ebena odbijenica nije naišla na širi medijski odjek, iako je vrlo znakovita. Jednako kao što je znakovito i da se od ljeta 2005. godine govori o dobroj volji za nadoknadu, pri \u010demu i jedna i druga strana izbjegavaju re\u0107i o kolikom se zapravo iznosu radi, te koliko, što, kada i na koji na\u010din bi se dio od tih ogromnih ratnih šteta s crnogorske strane eventualno mogao kompenzirati. Jer, podsje\u0107amo, samo gole fizi\u010dke štete u Dubrova\u010dko-neretvanskoj \u017eupaniji procijenjene su na 321,5 milijuna eura, što bi i daleko bogatijim i razvijenijim zemljama od Crne Gore predstavljao iznimno krupan i financijski teško odr\u017eiv teret.<\/p>\n No, te \u0107e, kao i probleme s granicama u podru\u010dju Prevlake, "smireno razmotriti obje vlade", uvjereni su Šeks i Krivokapi\u0107, iako su – kad je rije\u010d o granici na moru – dosad poznati stavovi Zagreba i Podgorice poprili\u010dno udaljeni. Problema na tom podru\u010dju, zasad, nema s obzirom na to da se privremeni sporazum o granicama postignut krajem 2002. godine poštuje. Prema odredbama tog dokumenta poluotokom Prevlakom raspola\u017ee Hrvatska, dok je Crna Gora u potpunosti zadr\u017eala kontrolu nad morem i ulazom u Boku kotorsku. No, dio akvatorija uz isto\u010dni dio tog podru\u010dja (podno Konfina) proglašen je tzv. ni\u010dijim morem kojim patrolira mješovita crnogorsko-hrvatska policija bez dr\u017eavnih obilje\u017eja. Takvim je rješenjem Hrvatska postala jedna od rijetkih obalnih dr\u017eava u svijetu koja ne raspola\u017ee svojim dijelom akvatorija, što \u0107e za budu\u0107e pregovara\u010de biti itekako prijeporno pitanje.<\/p>\n Neobjašnjiv kompromis<\/p>\n Tom teško objašnjivom kompromisu prema kojemu unutarnje vode Hrvatske kontrolira mješovita policija, dok to ni u privremenom obliku nije mogu\u0107e na drugoj strani zaljeva, ponajviše se obradovala slu\u017ebena Ljubljana zbog sporova na moru u Savudrijskoj uvali, odnosno Piranskom zaljevu. "Ako Hrvatska pristane na zahtjev Podgorice i odrekne se nadzora do crte po sredini u prvom bazenu u zaljevu Boke kotorske, nastao bi presedan koji bi mogao biti poticaj za razmišljanje o slovensko-hrvatskom razgrani\u010denju (mjerodavnosti) u pograni\u010dnom pojasu na moru", pisalo je, podsje\u0107amo, ljubljansko Delo nekoliko dana uo\u010di potpisa o neoro\u010denom "privremenom" protokolu za Prevlaku.<\/p>\n Takav stav je slu\u017ebena Ljubljana u Piranskom zaljevu zadr\u017eala do danas, a ni Podgorica ga na podru\u010dju Prevlake nije voljna mijenjati, pa su se ve\u0107 pojavile teze da cijelim morskim prostorom na ulazu u Boku kotorsku treba upravljati iz Lu\u010dke kapetanije u Kotoru. Uza sve to, u odre\u0111ivanju granice na moru valja o\u010dekivati i razli\u010dite poglede u odnosu na zadnjih dana iznova aktualizirana podsje\u0107anja kako su u širem akvatoriju Prevlake preliminarna istra\u017eivanja iz 70-ih i 90-ih godina prošlog stolje\u0107a pokazala da se to podru\u010dje mo\u017ee tretirati kao mogu\u0107e nalazište nafte i plina, sli\u010dna onima nedaleko Ulcinja.<\/p>\n Slijedi li u, ina\u010de, izvrsnim odnosima izme\u0111u Zagreba i Podgorice nakon prekrajanja bliske me\u0111ususjedske povijesti i piranski scenarij na jugu Hrvatske?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Zašto je predsjednik hrvatskog sabora uvelike amnestirao Crnu Goru za ratni pohod na dubrova\u010dko podru\u010dje?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46274","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46274","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46274"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46274\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46274"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46274"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46274"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}