{"id":46270,"date":"2007-02-19T10:56:48","date_gmt":"2007-02-19T10:56:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46270"},"modified":"2007-02-19T10:56:48","modified_gmt":"2007-02-19T10:56:48","slug":"rezervno-rjesenje-za-kosovo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/02\/19\/rezervno-rjesenje-za-kosovo\/","title":{"rendered":"Rezervno rje\u0161enje za Kosovo"},"content":{"rendered":"<p>Bosna i Hercegovina \u0107e, nema sumnje, platiti visoku cijenu ako Kosovo stekne samostalnost i ako Me\u0111unarodni sud pravde u Hagu presudi da je u BiH izvr&scaron;en genocid.<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Mirko \u0160agolj\/Oslobo\u0111enje<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Problemi oko reforme policije u BiH samo su jedan od o\u010diglednih dokaza da dejtonska Republika Srpska \u010dini sve kako bi &scaron;to du\u017ee zadr\u017eala status poludr\u017eave u dr\u017eavi &#8211; sve do kona\u010dnog rje&scaron;enja kosovskog pitanja. A to rje&scaron;enje se jo&scaron; i ne nazire. Me\u0111unarodni posrednik za Kosovo Marti Ahtisari je ponudio neku vrstu izlaska iz za\u010daranog kosovskog kruga, ali je veliko pitanje kakva \u0107e biti sudbina tog njegovog prijedloga. I u ovom slu\u010daju, kao i u brojnim drugim sli\u010dnim sporovima koje rje&scaron;ava &scaron;ira me\u0111unarodna zajednica, ponu\u0111ena je neka vrsta kompromisnog rje&scaron;enja koje ostavlja prostor za bezbrojne kombinacije i mogu\u0107e planove. Po njemu, Kosovo bi i bilo i ne bi bilo u sastavu Srbije. Formalno, Kosovo prema ovom prijedlogu ne bi imalo status nezavisnosti u punom smislu te rije\u010di, ali bi imalo neki polu-status me\u0111unarodnog subjekta i Srbija nad njim ne bi imala klasi\u010dne dr\u017eavne nadle\u017enosti. Izgleda da ni sam Ahtisari, a ni me\u0111unarodni subjekti u \u010dije ime on djeluje, (ni) u kosovskom slu\u010daju nisu na\u010disto koji princip primijeniti: nepovredivost granica ili pravo naroda na otcjepljenje. Primjena samo jednog od ova dva principa mo\u017ee predstavljati veoma opasnu poruku. S Ahtisarijevom ponudom nije zadovoljna ni jedna strana &#8211; ni kosovski Albanci, ni Srbi. Albanci zahtijevaju, i o\u010dekuju, potpunu samostalnost, a poslanici u Skup&scaron;tini Srbije, krajnje nezadovoljni ponu\u0111enim rje&scaron;enje, odbili su Ahtisarijev prijedlog ogromnom ve\u0107inom glasova, bez obzira na sve posljedice koje mogu uslijediti.<\/p>\n<p>&nbsp;Da s Kosovom nije ovako neizvjesna situacija, problemi u Bosni i Hercegovini vjerojatno bi se rje&scaron;avali ne&scaron;to br\u017ee i operativnije. Te&scaron;ko se oteti dojmu da politi\u010dke strukture u Republici Srpskoj i zate\u017eu oko rje&scaron;avanja nekih klju\u010dnih pitanja od kojih, u dobroj mjeri, zavisi sudbina cjelovite i multietni\u010dke dr\u017eave BiH upravo zbog Kosova. U \u010detvrtak su sve politi\u010dke partije ovog entiteta jednodu&scaron;no odbile ponu\u0111eni model ustroja policije. Politi\u010dki gospodar RS Milorad Dodik i dalje prkosi me\u0111unarodnoj zajednici koja insistira da se reforma policije provede po evropskim kriterijumima, i to bez odlaganja. I poru\u010duje: &quot;Sve reforme koje su do sada provedene odgovarale su samo Bo&scaron;njacima i Hrvatima. Kod reforme policije ne\u0107e biti tako. Ako to nekom nije jasno, sa\u010deka\u0107emo da bude. Policija mora imati nadle\u017enost na teritoriji RS&quot;. <\/p>\n<p>On uporno ponavlja da njega uop\u0107e ne zanima kako \u0107e na to reagirati me\u0111unarodna zajednica i da li \u0107e se Bosna i Hercegovina uop\u0107e mo\u0107i uklju\u010diti u proces evropskih integracija. Da bi se &scaron;to vi&scaron;e oslobodio utjecaja me\u0111unarodnog faktora i da bi mogao raditi &scaron;ta ho\u0107e, Dodik uporno ponavlja da OHR treba da ode iz ove zemlje.<\/p>\n<p>&nbsp;Nije &quot;Ve\u010dernji list&quot; &#8211; izdanje za BiH &#8211; slu\u010dajno proglasio Milorada Dodika za li\u010dnost godine. Odgovor na pitanje za&scaron;to ba&scaron; Dodik, vjerojatno treba tra\u017eiti u \u010dinjenici da (i) Dodik zagovara tre\u0107i entitet, pa ti sad vidi kakva je to me\u0111usobna ljubav. Jer, tre\u0107i entitet bi zna\u010dio samo jo&scaron; jedan korak do kona\u010dne podjele BiH na tri dijela, a nije te&scaron;ko pretpostaviti na koju stranu bi se koji od tih entiteta okrenuo i gdje bi zavr&scaron;io. I srpski i hrvatski nacional-separatisti, svakako, pri tome ra\u010dunaju i na bo&scaron;nja\u010dke nacionaliste sklone podjeli BiH kojima, u posljednje vrijeme, agresivni vehabizam sna\u017eno pu&scaron;e u le\u0111a.<\/p>\n<p>Da je u RS otcjepljenje ovog dijela BiH de\u017eurno pitanje i da se RS vi&scaron;e osje\u0107a dijelom Srbije nego BiH potvr\u0111uje i Dodikova stalna prijetnja referendumom o otcjepljenju RS od Bosne i Hercegovine, ali i najnovije prijetnje sa sli\u010dnom porukom vezane za presudu Suda u Hagu protiv Srbije i Crne Gore za genocid. Obudsman za BiH Vitomir Popovi\u0107, koji je kao sudija Ustavnog suda BiH 2000. godine bio protiv odluke o konstitutivnosti naroda i gra\u0111ana, \u010dak najavljuje i mogu\u0107nost raspada BiH ukoliko bi Sud u Hagu uva\u017eio njenu tu\u017ebu. <\/p>\n<p>Koliko je Dodik spreman prkositi me\u0111unarodnoj zajednici oko reforme policije, uskoro \u0107e biti izvjesno. Njegove stalne prijetnje referendumom su, vjerojatno, presudno utjecale na me\u0111unarodnu zajednicu da produ\u017ei mandat OHR. Sad iz OHR poru\u010duju da \u0107e se Bosni i Hercegovini rok za stabilizaciju i pridru\u017eivanje jo&scaron; produ\u017eiti ukoliko se &scaron;to prije policija u BiH ne reformira po evropskim standardima. Ostaje, jo&scaron;, da se vidi da li \u0107e Dodik i ostali politi\u010dki \u010delnici RS podle\u0107i prijetnjama me\u0111unarodne zajednice, ili \u0107e i dalje dr\u017eati cijelu Bosnu i Hercegovinu kao taoca, a RS kao rezervno rje&scaron;enje za Kosovo.&nbsp; <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Bosna i Hercegovina \u0107e, nema sumnje, platiti visoku cijenu ako Kosovo stekne samostalnost i ako Me\u0111unarodni sud pravde u Hagu presudi da je u BiH izvr&scaron;en genocid.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46270","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46270","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46270"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46270\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46270"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46270"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46270"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}