Intervju s Linom Veljakom, sveu\u010dilišnim profesorom i aktivistom: Za razliku od naivnih rodoljuba i domoljuba, ratni profiteri i kriminalci su se davno ve\u0107 dogovorili o zajedni\u010dkim interesima.<\/p>\n
Pi\u0161e: Ivana Percl\/H-Alter<\/strong><\/em><\/p>\n Lino Veljak ro\u0111en je 1950. u Rijeci. Osnovno i gimnazijsko školovanje završio je u Rijeci, a studij filozofije i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1973., magistrirao 1976. ("Filozofijske osnove teorije odraza") i doktorirao 1982. ("Filozofija prakse A. Gramscija"). 1990.\/1991. bio je, kao stipendist Humboldtove zaklade, gostuju\u0107i istra\u017eiva\u010d na Sveu\u010dilištu u Frankfurtu\/M. Radio je najprije kao gimnazijski nastavnik (1974.) i kao asistent u Institutu za filozofiju Sveu\u010dilišta u Zagrebu (1976.), a od 1979. radi na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je danas redoviti profesor (ontologija i filozofija povijesti), predstojnik Katedre za ontologiju i pro\u010delnik Odsjeka. Gostuju\u0107i je profesor na filozofskim fakultetima u Rijeci i Splitu, te na više inozemnih sveu\u010dilišta.<\/p>\n Sudjelovao je na više desetaka me\u0111unarodnih znanstvenih skupova. Objavio je pet autorskih knjiga iz podru\u010dja filozofije: Marksizam i teorija odraza (1979.), Filozofija prakse Antonija Gramscija (1983.), Horizont metafizike (1988.), Raspu\u0107a epohe (1990.) i Od ontologije do filozofije povijesti (2004.), više stotina rasprava i \u010dlanaka u doma\u0107im i inozemnim \u010dasopisima i zbornicima, a uredio je i tri me\u0111unarodna zbornika. <\/p>\n U knjizi "Od ontologije do filozofije povijesti", objavljen je i Ogled o deratizaciji i vakcinaciji", na koji se referiramo tijekom razgovora. Taj tekst je jedan od najzna\u010dajnijih i nazanimljivijih doma\u0107ih pristupa problemu suo\u010davanja s nedavnom prošloš\u0107u, raš\u010diš\u0107avanja politi\u010dkih i ratnih zlo\u010dina te katarze nakon koje bi stanovnici ovih prostora trebali biti cijepljeni protiv ponavljanja krvave povijesti.<\/p>\n Veljak je jedan od utemeljitelja civilnog društva u Hrvatskoj, a od 1990. do 2000. bio je prisutan i na hrvatskoj strana\u010dkoj sceni, zastupaju\u0107i socijaldemokratsku opciju. Predsjednik je Foruma za slobodu odgoja. Aktivan je i u nekim drugim gra\u0111anskim organizacijama i inicijativama u Hrvatskoj i na prostoru bivše Jugoslavije. Me\u0111u ostalim, Lino Veljak je i \u017eena u crnom.<\/p>\n Kakve su sli\u010dnosti i razlike izme\u0111u politi\u010dke situacije u Hrvatskoj i Srbiji, pogotovo u svjetlu nedavnih srbijanskih i predstoje\u0107ih hrvatskih izbora?<\/p>\n Pokazalo se da je Srbija podijeljena na tri dijela: jedni gledaju u prošlost, drugi u budu\u0107nost, a tre\u0107i se kolebaju. Pokazalo se da su ovi tre\u0107i, koji ve\u0107 godinama upravljaju Srbijom, danas najmanja tre\u0107ina, manja od petine bira\u010dkoj tijela, i da je Srbija oštro podijeljena izme\u0111u zagovornika prošlosti (posebno one miloševi\u0107evsko-šešeljevske, to danas reprezentira u prvom redu Srpska radikalna stranka, te uz znatno manju podršku SPS, Miloševi\u0107eva stranka) i onih koji budu\u0107nost Srbije vide u demokratizaciji, normalizaciji i europeizaciji (u naj\u010diš\u0107em obliku to predstavlja koalicija koju predvodi Liberalno-demokratska stranka). Nema usporedbe s Hrvatskom utoliko što (osim u Slavoniji s Glavaševom strankom, te generalno s HSP-om) ovdje nema pandana radikalima, svakako ne u smislu koli\u010dine bira\u010dke podrške. <\/p>\n Kako to da je Srpska radikalna stranka trenutno najja\u010da stranka u Srbiji? <\/p>\n Ve\u0107ina tzv. tranzicijskih gubitnika i marginaliziranih slojeva vidi u \u017eestokoj radikalskoj retorici povod za nadu da bi moglo biti bolje. S druge strane, radikali samo glasno izri\u010du ono što Koštuni\u010din DSS iskazuje u ugla\u0111enu obliku, samo prevode na obi\u010dan jezik ono što je grupacija etnocentri\u010dnih akademika zamislila kao nacionalnu strategiju. Tu ideologiju promi\u010de prakti\u010dno ve\u0107ina medija, a prihva\u0107a je, ili joj se bar javno ne protivi, ne denuncira je, gotovo \u010ditav politi\u010dki spektar Srbije. Stoga je politi\u010dka kultura u Srbiji, na\u017ealost, na vrlo niskoj razini.<\/p>\n Kakav odnos imaju Tadi\u0107eva i Koštuni\u010dina stranka prema srpskim nacionalnim interesima kako ih je predstavljao Slobodan Miloševi\u0107? <\/p>\n Postoji zna\u010dajna razlika izme\u0111u tih dviju stranaka: dok DSS (podsje\u0107aju\u0107i otprilike na onaj izvorni HDZ s Tu\u0111manom, Šuškom, Boljkovcem i Manoli\u0107em, ali bez rata i bez neposredne ratne opasnosti) inzistira na legalisti\u010dkom kontinuitetu s Miloševi\u0107evim re\u017eimom, dotle se Tadi\u0107ev DS više ponaša poput hrvatskog SDP-a. Na rije\u010dima je izrazito proeuropski, ali na djelu bez odlu\u010dnih iskoraka u smjeru osloba\u0111anja od utega prošlosti.<\/p>\n S obzirom na vaš Ogled o deratizaciji i vakcinaciji, zanima me što je s procesom denacifikacije na ovim prostorima? Gdje su Srbija i Hrvatska danas u odnosu na fašistoidne trendove koji su postojali u devedesetima? Kakav je doseg koncepta suo\u010davanja s prošloš\u0107u i kolike su šanse za promjenu odnosa prema toj nedavnoj prošlosti u Srbiji i Hrvatskoj? Mo\u017eete li usporediti odnos glavnih struja u javnosti Srbije i Hrvatske prema optu\u017eenima\/osu\u0111enima za ratne zlo\u010dine i prema tim zlodjelima koja su po\u010dinjena u ime Hrvata odnosno Srba?<\/p>\n Sporo, vrlo sporo ide taj proces osloba\u0111anja od prošlosti, dapa\u010de, ponekad se \u010dini da \u010dak i nazaduje. A bez ozbiljnog suo\u010davanja nema perspektive opstanka, svim demografskim i pronatalitetnim politikama unato\u010d. Nema tu neke velike razlike izme\u0111u Srbije i Hrvatske, osim što je za jedne Haaški sud antisrpski, a za druge antihrvatski. A ratni profiteri i kriminalci su se, za razliku od naivnih rodoljuba i domoljuba, davno ve\u0107 dogovorili o zajedni\u010dkim interesima. Jedan od tih interesa je svakako i taj da se izbjegne suo\u010davanje s prošloš\u0107u, kako ih nitko ne bi pitao o njihovoj ulozi u prvobitnoj akumulaciji kapitala na balkanski na\u010din. <\/p>\n Što u Hrvatskoj zna\u010di pojam detu\u0111manizacije i kako to da HDZ, koji se navodno detu\u0111manizirao, zapo\u010dinje izbornu kampanju s pitanjem gdje treba postaviti spomenik Franji Tu\u0111manu? Kakav odnos spram Tu\u0111mana imaju druge stranke, recimo SDP koji tako\u0111er u Zagrebu dr\u017ei pitanje spomenika me\u0111u prioritetima?<\/p>\n To je tu\u017ena pri\u010da s obo\u017eavanjem velikana i la\u017enih velikana, i jasno je da umjesto detu\u0111manizacije, koja bi u pozitivnom smislu imala zna\u010diti definitivno osloba\u0111anje od opsjednutosti o\u010devima nacije i od nekriti\u010dkog veli\u010danja svega što je u nedavnoj prošlosti tu bilo na djelu (a bilo je i stvari koje nisu baš najbolji suputnici u procesu civiliziranja i re-europeizacije Hrvatske), postoji konsensus svih vode\u0107ih politi\u010dkih snaga da se prihvati uljepšana slika recentne prošlosti. Ta slika je posebno problemati\u010dna utoliko što ostavlja otvoren prostor za reafirmaciju autoritarnih (pa i zlo\u010dina\u010dkih) ideologija totalitarne prošlosti 20. stolje\u0107a, ako ne i za definitivnu legalizaciju razli\u010ditih formi socijalnog i politi\u010dkog autizma i kretenizma. Netko ide za svojim interesima, a netko ne gleda dalje od nosa. No, zajedni\u010dko je jedno: nema tu mnogo povijesne odgovornosti.<\/p>\n Dugogodišnji ste aktivni \u010dlan \u017dena u crnom – Beograd. Kako izgleda sudar tih dvaju svjetova – politi\u010dkog mainstreama u Srbiji i djelovanja kroz \u017dene u crnom, koje predstavlja opreku svim androcentri\u010dnim i militaristi\u010dkim politikama? Mo\u017eete li, u smislu politi\u010dkog statementa, definirati sebe kao \u017eenu u crnom?<\/p>\n Da, svakako! \u017dene u crnom su u Srbiji izravna, naj\u010diš\u0107a antiteza onom mainstreamu koji ne \u017eeli radikalan raskid sa zlo\u010dina\u010dkom prošloš\u0107u i koji \u010dini razne kompromise s protagonistima autoizolacije i politi\u010dkog kretenizma.<\/p>\n Deklarirate li se kao feminist? <\/p>\n Ne volim se deklarirati nikako, pa ni kao feminist. Pod feminizmom se podrazumijevaju razli\u010dite koncepcije. Ali, ako biti feminist zna\u010di zalagati se za jednakopravnost (uklju\u010duju\u0107i i pozitivnu diskriminaciju u mjeri u kojoj ona poma\u017ee prevladavanju naslje\u0111enih neravnote\u017ea u raspodjeli mo\u0107i), istovremeno i za pravo na razliku, istovremeno i za teorijsku kritiku i prakti\u010dko ukidanje autoritarno-patrijarhalnog modela, ako biti feminist zna\u010di odbacivati svaku metafiziku i svaku ideologiju (uklju\u010duju\u0107i i one koje sebe razumiju kao feministi\u010dku metafiziku ili feministi\u010dku ideologiju), onda je feminizam bitan sastavni dio mojega pluralnog identiteta. Biti u feministi\u010dkom pokretu za muškarce mo\u017ee zna\u010diti, a naj\u010deš\u0107e i zna\u010di, djelatno davanje doprinosa vlastitoj emancipaciji od naslje\u0111enih porobljuju\u0107ih duhovnih struktura patrijarhata: ne zavaravajmo se, patijarhat tla\u010di sve, ne samo \u017ertve, nego i vlastite nositelje, tako da antiteza patrijarhalnoj svijesti, odnosima i praksi i za muškarce zna\u010di put u ukidanje robovanja sveop\u0107em tla\u010denju. <\/p>\n Kakve su aktivisti\u010dke feministi\u010dke scene Srbije i Hrvatske? Gdje se one nalaze u usporedbi sa istim scenama u svijetu? <\/p>\n Specifi\u010dna razlika sastoji se u nedavnoj prošlosti. Zahvaljuju\u0107i \u010dinjenici da je Srbija u svim ratovima koje je vodila bila agresor, antiratna i antimilitaristi\u010dka dimenzija izra\u017eenija je u Srbiji nego u Hrvatskoj, koja je devedesetih godina dobrim dijelom bila u ulozi \u017ertve. Mo\u017eda je stanje na feministi\u010dkoj sceni u Srbiji usporedivije sa stanjem u Izraelu, a stanje u Hrvatskoj s tendencijama u anglosaksonskim zemljama, no to su tek paušalne usporedbe.<\/p>\n S obzirom na to da ste predsjednik Foruma za slobodu odgoja, mo\u017eete li komentirati aktualnu situaciju s razli\u010ditim programima seksualne edukacije u hrvatskim školama? Kako bi to pitanje trebalo biti riješeno, odnosno kakva seksualna edukacija je potrebna djeci i mladima danas? <\/p>\n Jasno je da se neokonzervativizam nastoji afirmirati u u školstvu, uklju\u010duju\u0107i posebno tu, danas akutnu, dimenziju seksualne edukacije. Sasvim je sigurno da su konzervativni i restriktivni programi te edukacije apsolutno prikladni ukoliko \u017eelimo oblikovati poslušnu, domoljubnu omladinu, koja \u0107e bez mnogo pitanja davati svoj doprinos demografskoj i duhovnoj obnovi domovine. Ako, me\u0111utim, ne dijelimo obo\u017eavanje Nacije i Dr\u017eave i ako ne \u017eelimo fetišisti\u010dke i tupoglave generacije porobljenih muškaraca i \u017eena, onda edukaciju, pa i seksualnu edukaciju, valja utemeljiti na idejama samosvijesti i odgovornog gra\u0111anstva – a u tom slu\u010daju za Grozdove i sli\u010dne širitelje konzervativnih pogleda na \u017eivot i svijet ne bi trebalo biti mjesta u javnom školstvu.<\/p>\n Kako neoliberalisti\u010dki kapitalizam utje\u010de na modele studiranja i zainteresiranost studentica i studenata za studiranje te za izvanstudijski, društveni anga\u017eman? <\/p>\n Nije jednostavno odr\u017eavati razinu visokog školstva u uvjetima tehniciziranja obrazovnog procesa. Što se mo\u017ee nau\u010diti u jednosemestralnom kursu? Dodiplomski studij pomalo se pretvara u produ\u017eenu gimnaziju, a više razine znanstvenog obrazovanja dostupne su samo rijetkim sretnicima\/ama, koji imaju ili dobru financijsku podlogu ili su pak, s pravom ili ne, ušli u sustav znanstveno-nastavne visokoškolske djelatnosti. Interes u studiju je, bojim se, sve više pragmati\u010dke naravi, a sve je manje vezan uz ono što je Platon nazivao erosom. Ukratko, ne zavidim mladima – a s druge strane, divim se onima koji\/koje su unato\u010d svemu našli motive za društveni anga\u017eman. <\/p>\n Što danas zna\u010di biti sveu\u010dilišni profesor u Hrvatskoj? Ima li neke razlike u tome u odnosu na vrijeme od prije dvadesetak godina? Kakva je zastupljenost i polo\u017eaj \u017eena u znanosti i na sveu\u010dilištu?<\/p>\n Ima sve više \u017eena na sveu\u010dilištu, polo\u017eaj se postupno poboljšava, iako je vidljivo da je na vode\u0107im sveu\u010dilišnim pozicijama ipak manje \u017eena nego što ih ima u ukupnom broju zaposlenih na visokoškolskim ustanovama. No, ta feminizacija se mo\u017ee promatrati i iz pesimisti\u010dkog kuta: kao znak marginalizacije uloge i ugleda sveu\u010dilišnog profesora, usporedivo sa svojedobnom marginalizacijom u\u010diteljskog, a potom i lije\u010dni\u010dkog zvanja – mislim, dakako, na lije\u010dnike op\u0107e prakse, te na kraju i suda\u010dkog zvanja – mislim, dakako na op\u0107inske sudove, ne na Vrhovni sud u kojemu dominiraju muškarci, što bi pesimist interpretirao kao pokazatelj \u010dinjenice da taj sud nije marginaliziran ili još uvijek nije marginaliziran.<\/p>\n Što biste poru\u010dili studenticama i studentima u Hrvatskoj? <\/p>\n Budite hrabri, nemojte se, ako baš ne morate, ugledati na poruke holivudskih filmova i besmislenih \u017eenskih i muških revija posve\u0107enih glamouru i sli\u010dnim ispraznostima, nije u \u017eivotu sve u zabavi, novcu i trošenju. Pokušajte \u017eivjeti tako da vaš \u017eivot ne bude besmislen i da jednog dana mo\u017eete pogledati za sobom i re\u0107i: ne kajem se što nisam izabrala\/izabrao privid blagostanja niti la\u017enu sre\u0107u besmislenog rasipanja vremena i energije, nije bilo uvijek lako, ali da još jednom \u017eivim ne bih se mijenjala\/mijenjao, ne bih imala\/imao druga\u010dije odabire \u017eivotnog stila i \u017eivotnog puta od onih koje sam u\u010dinila\/u\u010dinio. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Intervju s Linom Veljakom, sveu\u010dilišnim profesorom i aktivistom: Za razliku od naivnih rodoljuba i domoljuba, ratni profiteri i kriminalci su se davno ve\u0107 dogovorili o zajedni\u010dkim interesima.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46268","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46268","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46268"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46268\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46268"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46268"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46268"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}