Historija nije u\u010diteljica \u017eivota – jer nitko ne vjeruje tu\u0111em ili prethodnom iskustvu, a iz prošlosti uvijek se izvla\u010de krive pouke.<\/p>\n
Pi\u0161e: Denis Kulji\u0161\/Nezavisne Novine<\/strong><\/em><\/p>\n Na povratku iz Banjaluke vozio sam u skladu s ograni\u010denjima brzine – nema više jurnjave kao neko\u0107 dok nije bilo presreta\u010da – klizim, dakle, kroz no\u0107 i slušam radio, neku stanicu koja drma narodnjake, islamisti\u010dki turbo folk po \u017eeljama, onda drugu, gdje Srbe uz zurle vape i zavijaju iz kafane, pa Tre\u0107i program Radio Zagreba, gdje Pavarotti dere "Normu" do pono\u0107i… <\/p>\n Onda opet stanica iz Republike Srpske, s vijestima: objavili su da je proglašen novi dr\u017eavni praznik – dan Prvog srpskog ustanka. To je ono kad su se Srbi okupili na vije\u0107anje (ameri\u010dki: caucus) kod sela Orašac, u Mari\u0107evi\u0107a jaruzi, i stali ozbiljno razgovarati o tome da pomlate Turke po kasabama. Izabrali su nekoga \u0110or\u0111a Petrovi\u0107a, pravim imenom \u017divkovi\u0107, koji se istakao kao austrijski vojnik u ratu što ga je Josip II bio zapo\u010deo zapovijedaju\u0107i osobno trupama koje su 1789. zauzele Beograd. Odlikovan zlatnom medaljom, postigao je \u010din podoficira u austrijskoj vojsci. Taj \u0110or\u0111e, kojega su zvali na turski nadimkom Crni, Kara, izabran je petnaestog velja\u010de, što se sad uzima kao datum po\u010detka slavne revolucije. <\/p>\n Što se danas mo\u017ee nau\u010diti iz te povijesti, koju \u0107e od sada sve\u010dano obilje\u017eavati i u Republici Srpskoj? Ništa, rekao bih, historija nije u\u010diteljica \u017eivota – jer nitko ne vjeruje tu\u0111em ili prethodnom iskustvu, a iz prošlosti uvijek se izvla\u010de krive pouke. Nije pritom loše da se slavi godišnjica pothvata s kojim se Srbija po\u010dela odvajati od retrogradnog Istoka – i sam Kara\u0111or\u0111e, predratni šumar u austrijskom Sremu, carski dragovoljac, optirao je za Zapad. Slikoviti brko s dvije pozla\u0107ene pištolj\u010dine za ki\u0107enim pojasom, on je zapravo bio moderna pojava: na kraju osamnaestog stolje\u0107a odabrao je instiktivno politi\u010dki program obnove svojske srpske dr\u017eave koju je na po\u010detku stolje\u0107a bio stvorio princ Eugen – i potrajala je du\u017ee od Kraljevine Jugoslavije. Kara\u0111or\u0111e nije bio vladar, nego prvi srpski predsjednik vlade (praviteljstvujuš\u010deg sovjeta), a na prijestolje htio je dovesti nekog njema\u010dkog princa. I Kara\u0111or\u0111ev potomak, princ Aleksandar, današnji srpski pretendent, napominje prilikom obilje\u017eavanja 101. godišnjice ustanka: "To je bio po\u010detak moderne Srbije!" Govore\u0107i u zaostalom Orašcu, ispred osnovne škole gdje stoji spomenik njegovu pretku, dodaje: "…a sada su pred nama veliki izazovi – Kosovo, budu\u0107nost zajedni\u010dke dr\u017eave, naše obaveze prema me\u0111unarodnoj zajednici, i naš udeo u Evroatlantskim integracijama…" No, u me\u0111uvremenu, "zajedni\u010dke dr\u017eave" s Crnom Gorom više nema, a i Kosovo je na izlasku iz nje, ostaju samo me\u0111unarodna zajednica i eurointegracije. <\/p>\n Zna\u010di li uvo\u0111enje novog dr\u017eavnog praznika u Republiku Srpsku korak u smjeru balkanske modernizacije? Bošnjaci u Sarajevu praznik sigurno ne\u0107e slaviti – toga je dana, naime, po\u010deo osvetni\u010dki pohod na "Turke kasabalije", od kojih ni jedan nije opstao u oslobo\u0111enoj Srbiji. Svi su protjerani, te njihove d\u017eamije spaljene – valjda predzadnja otišla je u dim u Beogradu prije dvije-tri godine… Tako je riješen problem muslimana u Srbiji, otprilike na na\u010din kako je Tu\u0111man riješio srpski problem u Hrvatskoj, a Tito talijanski u Istri, odakle je, prema poimeni\u010dnom popisu, protjerano 201.000 ezula, \u010dime su Hrvati postali u Istri ve\u0107ina. Obilje\u017eavanje Prvog srpskog ustanka u Republici Srpskoj bit \u0107e izazov za Bošnjake ne zato što najavljuje neki novi nastavak etni\u010dkog \u010diš\u0107enja, nego puno odvajanje – mi slavimo svoj nacionalni praznik, a vi mo\u017eete nešto drugo… Valjda se oni ne\u0107e previše uvrijediti, pa uvesti, primjerice, proslavu sjajne pobjede turskog oru\u017eja na Kosovu polju 1389. godine! <\/p>\n Od mitologizirane historije nemaš ništa, samo digneš na noge zadnje primitivce – vrativši se u Zagreb, gotovo sam ih susreo pred Sheratonom, odakle su se tek bili razišli poslije demonstracija protiv Carle del Ponte, velike \u017eene koja je u zatvor potrpala razne balkanske ratne zlo\u010dince. Giovanni Falcone, Paolo Borsellino i ona, razbili su sicilijansku mafiju. Jedina pre\u017eivjela, deset je narednih godina neumorno progonila zlotvore iz proteklih balkanskih ratova te umjesto da postane najomiljeniji lik u zemljama gdje se onemogu\u0107eno, kukavno pravosu\u0111e ne usu\u0111uje poslu\u017eiti ni dokazima koje ima u rukama – primjerice, gangsterskim popisom za likvidaciju i reketiranje – postala je op\u0107i predmet omrze. Imam sto šema kako da joj se revanširamo. No, kad sam stigao u Sheraton, i ona je ve\u0107 bila otišla, vidio sam jedino \u010ci\u010dka kako se mota, a ja sam pak ve\u010derao s prijateljem, izvanrednim dalmatinskim Amerikancem, koji radi neke genijalne stvari u biznisu i znanosti, pa iako nije puno mla\u0111i od mene, ove godine sudjeluje u zna\u010dajnoj proslavi u San Franciscu – sa sinom šesnaestgodišnjakom plivat \u0107e na jubilarnom maratonu do otoka Alcatraz! More je odvratno hladno – 11 stupnjeva – struje iznimno jake, ali upravo to je ono što, kako nala\u017ee bušido, \u010dini plemeniti mu\u017e – ne te\u017ei ugodi, ne ide linijom manjeg otpora i ne udvara se raji – jer raja je fukara – nego pliva protiv struje, uzdaju\u0107i se u svoju snagu i sre\u0107u… kao Kara\u0111or\u0111e.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Historija nije u\u010diteljica \u017eivota – jer nitko ne vjeruje tu\u0111em ili prethodnom iskustvu, a iz prošlosti uvijek se izvla\u010de krive pouke.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46266","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46266","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46266"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46266\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46266"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46266"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46266"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}