Mnogi smatraju da je otrovanje vodom glupost, no iskustva pokazuju da u odre\u0111enoj koli\u010dini sve mo\u017ee biti otrov<\/p>\n
Pi\u0161e: Ignac Kulier\/Vjesnik<\/strong><\/em><\/p>\n U svijetu ima mnogo bizarnih doga\u0111anja i natjecanja kojima je jedina svrha okupiti ljude i diviti se glupostima pojedinaca. Postoje natjecanja u jedenju hrenovki i hamburgera, pijenju piva, ali i vode. <\/p>\n Potonje se svake godine odr\u017eava u Kaliforniji, a ostat \u0107e zapam\u0107eno po smrtnom slu\u010daju 2006. Nagrada za osvojeno prvo mjesto bio je Nintendo. Pobjednica Jennifer Strange umrla je ubrzo nakon što je došla ku\u0107i. Taj primjer pokazuje da i voda za pi\u0107e mo\u017ee biti opasna.<\/p>\n Na vodu gledamo kao na bezazlenu teku\u0107inu pa mnogi preporu\u010duju, osobito ako \u017eelimo smršavjeti, pijenje dvije, tri litre dnevno. No, zaboravlja se da se voda za pi\u0107e podvrgava procesu klorinacije, bromizacije i ozonizacije. Jedino ti postupci jam\u010de sigurnost za zdravlje korisnika, ali to ima i svoje posljedice. <\/p>\n Kao vrlo reaktivni halogeni elementi, klor i brom te manje ozon, ve\u017eu se za organske \u010destice u vodi, a takvi spojevi mogu biti toksi\u010dni i karcinogeni. Epidemiološke studije jasno su ukazale na vezu izme\u0111u klorirane vode i raka pojedinih lokacija. Što je koli\u010dina klora i broma ve\u0107a po kubiku vode, to je dugotrajno konzumiranje takve vode štetnije. Od karcinogenih spojeva svakako je najopasnija haloaceti\u010dna kiselina, odnosno dibromaceti\u010dna kiselina (DBA).<\/p>\n Voda ulazi u tijelo gdje sudjeluje u metaboli\u010dkim procesima, slu\u017ei kao rashladno sredstvo i »razrje\u0111iva\u010d« krvi, a potom se izlu\u010duje putem mokra\u0107e i znoja. Koli\u010dina vode koja se zadr\u017eava u tijelu ovisi o soli, odnosno elektrolitima i fizi\u010dkoj aktivnosti kojom se bavite. Dakle, postoji ravnote\u017ea koja se relativno lako poremeti: ako popijete mnogo vode, bubrezi ne\u0107e mo\u0107i svladati golemi pritok, voda \u0107e razrijediti krv, a koncentracija soli naglo \u0107e pasti. Pad koncentracije soli u krvi dovodi do pada koncentracije soli u stanicama pa voda iz krvi ulazi u stanice i organe gdje ina\u010de ima manje vode. Ulazi i u mozak te se njegov volumen pove\u0107ava, ali budu\u0107i da je u koštanom oklopu ne mo\u017ee dugo trpjeti pove\u0107anje tlaka pa se javlja jaka glavobolja kao prvi znak da nešto nije u redu. Ukratko, naglo pove\u0107anje teku\u0107ine u tijelu svakako nije dobro. Pobjednica kalifornijskog natjecanja umrla je upravo od prevelike koli\u010dine vode u kratko vrijeme, odnosno intoksikacije vodom. <\/p>\n Nitko ne zna s vodom kao vrhunski sportaši. Najmanja greška i pla\u0107a se visoka cijena. Stoga oni paze na ravnote\u017eu teku\u0107ina i kod sebe uvijek imaju poneku bocu vode. Voda je va\u017ean medij za uklanjanje tjelesnog otpada i uvijek mora biti prisutna. Mnogi koji se podvrgavaju raznim dijetnim re\u017eimima na tu \u010dinjenicu zaboravljaju, što tako\u0111er ima svoje posljedice. Vodu stalno gubimo i nadokna\u0111ujemo, i u tom procesu treba postojati ravnote\u017ea. Mnogi smatraju da je otrovanje vodom obi\u010dna glupost, no iskustva pokazuju da u odre\u0111enoj koli\u010dini sve mo\u017ee biti otrov.<\/p>\n Maratonci, primjerice, znaju da moraju piti vodu prije natjecanja, za vrijeme utrke samo nekoliko gutljaja, dok je poslije utrke voda zabranjena najmanje sat vremena. Naime, za vrijeme maratona nije problem razina vode u tijelu nego razina soli, jer se zbog intenzivnog znojenja gubi sol. Zato maratonci piju otopine s elektrolitima (natrij, magnezij, kalij). <\/p>\n Mediji griješe kad preporu\u010duju konzumiranje velikih koli\u010dina vode kao ljekovito sredstvo. Naime, ne postoji konsenzus znanstvenika o tome koliko vode dnevno treba popiti, no postoje razli\u010dite preporuke. <\/p>\n Dr. Fear iz Heidelberga smatra da je tragi\u010dno da netko mo\u017ee olako preporu\u010diti dnevno konzumiranje \u010detiri litre vode. Dr\u017ei da nema sumnje da takve nebuloze vješto u tisak ubacuju proizvo\u0111a\u010di mineralne i izvorske vode da bi pove\u0107ali potrošnju i br\u017ee ispraznili svoja skladišta. Sli\u010dnu metodu stimuliranja potrošnje provodila je duhanska industrija koja je više od 20 godina sustavno koristila dodatke koji stvaraju ovisnost. Na\u017ealost, ti isti dodaci pokazali su se karcinogenim. Iz svega toga tako\u0111er bi se moglo zaklju\u010diti da je naše tijelo nesavršeno i da ne zna izbalansirati teku\u0107inu pa mu trebamo dodavati. Naprotiv, tijelo ima savršene zaštitne mehanizme pa je svaka ljudska korekcija suvišna.<\/p>\n Brojne dezinformacije koje su prisutne kad je rije\u010d o prehrani, nastale namjerno ili slu\u010dajno, preplavile su SAD, ali se isti trendovi sve više šire i Europom. Panika nastala zbog virusa pti\u010dje gripe, strah od manjka vode, strah od debljine… <\/p>\n Svi su \u010duli da dnevno treba popiti osam \u010daša vode i zaista broje koliko popiju. Zanimljivo je ponašanje ljudi: netko pronese vijest da treba piti osam \u010daša vode dnevno i ljudi to prihvate, ali ne prihva\u0107aju, primjerice, znak zabrane za prelazak preko pruge, iako znaju da mogu poginuti.<\/p>\n Ako se redovito jedu teku\u0107a hrana, vo\u0107e i salate, dovoljno je nekoliko \u010daša vode dnevno. U suprotnom nešto više, ali nikako tri ili \u010detiri litre dnevno. Još je jedna neobi\u010dna predrasuda, a to je da se gazirani napici koji sadr\u017ee kofein ne ubrajaju u dnevno popijenu teku\u0107inu. Istina, takve teku\u0107ine imaju blagi diureti\u010dki u\u010dinak, no u koli, \u010dajevima i kavi je ipak voda.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Mnogi smatraju da je otrovanje vodom glupost, no iskustva pokazuju da u odre\u0111enoj koli\u010dini sve mo\u017ee biti otrov<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46262","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46262","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46262"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46262\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46262"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46262"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46262"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}