U intervjuu Radiju Slobodna Evropa predsjednik Udru\u017eenja boraca ratova devedesetih Radan Nikoli\u0107 govori o pomirenju me\u0111u vojnicima koji su ne tako davno me\u0111usobno ratovali.<\/p>\n
Pi\u0161e: Sr\u0111an Jankovi\u0107\/RSE<\/strong><\/em><\/p>\n RSE: Gospodine Nikoli\u0107u, jedan od glavnih proklamovanih ciljeva Udru\u017eenja boraca ratova od devedesete godine je uticaj na me\u0111usobno pomirenje na tlu bivše Jugoslavije, dokle se po Vama stiglo u ovom procesu: <\/p>\n NIKOLI\u0106: Mi zajedno sa bora\u010dkim organizacijama iz Hrvatske, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Srbije radimo na jednom projektu ‘Istinom u budu\u0107nost’ ve\u0107 par godina. Imali smo niz me\u0111usobnih susreta, skoro smo bili i na nekim zajedni\u010dkim tribinama u Beogradu i Novom Sadu, planiramo ubrzo da \u0107e se to desiti i u Crnoj Gori i što se ti\u010de tog našeg projekta rada na pomirenju i obezbje\u0111enju stabilnosti u regionu mislim da smo potigli vrlo zna\u010dajne rezultate. Jedan od tih rezultata je i to što mi i danas potpuno mirno razgovaramo i dru\u017eimo se kao da se rat nije ni desio i upravo kroz to dru\u017eenje smo postali svjesni posljedica i besmislenosti svih tih naših proteklih sukoba.<\/p>\n RSE: Ono što u najve\u0107oj mjeri uti\u010de na vra\u0107anje me\u0111usobnog povjerenja i pomirenja me\u0111u narodima je svakako ka\u017enjavanje po\u010dinilaca ratnih zlo\u010dina i odgovornih za plja\u010dku i uništavanje imovine iz sopstvenih redova. Zašto, po Vama, do sada u Crnoj Gori nije došlo do istrage i sudskog procesuiranja u\u010desnika rata koji su po\u010dinili zlo\u010dine i plja\u010dku tokom sukoba u Dubrovniku?<\/p>\n NIKOLI\u0106: Razlog je uglavno isti kao i u republikama, odnosno dr\u017eavama u okru\u017eenju. Strukture koje su za to bile zadu\u017eene, koje su to trebale da urade, prije svega bivša JNA kada se radi o našoj strani i dr\u017eavni tu\u017eilac Crne Gore još za vrijeme oru\u017eanih sukoba i neposredno po njihovom završetku, bili su du\u017eni i trebali su obavezno da odrade svoj posao u smislu pokretanja istrage i pokretanja sudskih postupaka protiv lica koja su po\u010dinila krivi\u010dna djela u vezi sa ratom. U svim republikama je to veliki probem jer su u tim sukobima u\u010destvovale uglavnom i specijalne jedinice i jedinice za specijalne namjene tako da je, na \u017ealost, pri\u010da o ratnim zlo\u010dinima što se ti\u010de svih strana uglavnom zataškavana što nije dobro, konkretno po nas, jer zaista one koji su ukaljali obraz i nama, na taj na\u010din kao crnogorski gra\u0111ani u Crnoj Gori plja\u010dkaju\u0107i po Dubrovniku i koji su dolazili za vojskom, nanijelo je nama prije svega ogromnu štetu i mi zbog toga danas snosimo posljedice i ovo što se uglavnom na mnogim mjestima nazivamo sau\u010desnicima u zlo\u010dina\u010dkom poduhvatu. Nije ura\u0111eno ništa. Ja se nadam da \u0107e sad u sporazumima koji su potpisani izme\u0111u Hrvatske i Srbije, izme\u0111u Hrvatske i Crne Gore, izme\u0111u Bosne i Srbije i tako dalje, ti procesi zapo\u010deti i da \u0107e ti ljudi biti izvedeni pred lice pravde. Mislim da je to izuzetno bitno i da je ono što je od po\u010detka bio stav udru\u017eenja da upravo to rade nacionalni sudovi, sudovi dr\u017eava \u010diji su po\u010dinioci tih nedjela gra\u0111ani kako se ne bi dešavalo da jednostavno tim su\u0111enjem postigne suprotan efekat. Naše je mišljenje i mislim da je ono utemeljeno da dokle god nacionalni sudovi i dok se god gra\u0111ani ovih dr\u017eava koje su me\u0111usobno ratovale ne opredjele za istinsko suo\u010davanje sa ovim problemom nije ura\u0111eno dobro i nije ura\u0111eno prakti\u010dno ništa.<\/p>\n RSE: Da li je i u kojoj mjeri Vaše udru\u017eenje insistiralo kod dr\u017eavnih organa Crne Gore, recimo tu\u017eilaštva, da budu procesuirani po\u010dinioci tih djela, odnosno u\u010desnici ratova iz devedesetih na toj crnogorskoj strani?<\/p>\n NIKOLI\u0106: Apsolutno. Mi smo nekoliko puta… bilo je to na kraju krajeva, objavili su to i mediji, svojevremeno prozvali javno jednog od bivših dr\u017eavnih tu\u017eilaca Crne Gore zato što nije procesuirao, ukoliko je bilo, istrage o po\u010dinjenim ratnim zlo\u010dinima i zbog nekih drugih stvari u odnosu prema nama na šta je on prakti\u010dno rekao kao da nije to o\u010dekivao od nas, s obzirom da je on u\u010dinio sve da se neki „naši" koji su po\u010dinjeli neke ne\u010dasne stvari ne iza\u0111u pred lice pravde. Mi nekoliko puta i sada uporno ponavljamo da je Crna Gora mogla i trebala više da u\u010dini na tom planu. Ono što zaista odobravamo je zaista potez koji je prije godinu ili nešto više uradio crnogorski predsjednik i crnogorska Vlada, što su sjeli zajedno sa Hrvatima i oko štete koja je napravljena u Konavlima, pominje se ona farma krava, da su se dogovorili da se to na jedan na\u010din i ljudi \u010dija je to bila imovina obeštete.<\/p>\n RSE: Ju\u010de je objavljen podatak da je samo u toku prošle godine na su\u0111enjima za ratne zlo\u010dine u Hrvatskoj me\u0111u optu\u017eenima bilo 16 pripadnika hrvatskih jedinica. To je još uvijek više od nijednog optu\u017eenog u Crnoj Gori. Kako to komentarišete?<\/p>\n NIKOLI\u0106: Nemam komentar. To je vrlo teško komentarisati. Evo, sad ja se nadam da \u0107e pošto je ovaj sporazum potpisan i kako izjavljuje dr\u017eavni tu\u017eilac Crne Gore i dr\u017eavni tu\u017eilac Hrvatske, u proceduri je istraga za neke ratne zlo\u010dine, mada moram re\u0107i i ovo da što se ti\u010de ratnih zlo\u010dina prema civilima i prema zarobljenicima na dubrova\u010dko hercegova\u010dkom ratištu,vjerujte, meni li\u010dno nije poznat nijedan slu\u010daj. Ipak ima ono kada se govori o toj vrsti krivi\u010dnih djela, ne\u0107u da pominjem imovinu to je nešto drugo, ali o takvoj vrsti krivi\u010dnih djela meni nije poznat li\u010dno nijedan slu\u010daj.<\/p>\n RSE: U Crnoj Gori imamo dva opre\u010dna mišljenja kada je rije\u010d o u\u010deš\u0107u gra\u0111ana Crne Gore na dubrova\u010dkom ratištu i ta dva opre\u010dna mišljenja smo imali prilike da \u010dujemo i prethodnih dana. Jedno je da su mnogi iz Crne Gore otišli na ratište u Hrvatsku i Bosnu \u010dasno i \u010dasno se vratili, a drugo mišljenje i stav je da se nije moglo ni oti\u0107i ni vratiti \u010dasno iz Dubrovnika i sa drugih ratišta jer to nijesu bili \u010dasni ratovi. Šta Vi mislite kao u\u010desnik?<\/p>\n NIKOLI\u0106: Tu je \u010dinjenica samo jedna. 1991 na poziv tadašnje dr\u017eave SFRJ, \u010dije su \u010dlanice bile i Crna Gora i Hrvatska, mi smo se odazvali i pošli na dubrova\u010dko-hercegova\u010dko ratište. Bila je to prakti\u010dno naša prije svega zakonska obaveza, a podsje\u0107am da je u Crnoj Gori poziv na mobilizaciju bio skoro stopostotan. Šta je to, tu je uzroka bilo više i vjerujte i motiva više. Mislim da su \u010dasno pošli i \u010dasno se vratili svi oni koji nijesu na ratištu u\u010destvovali u prljavim stvarima, mislim konkretno na plja\u010dku, mislim ako je bilo zarobljavanja i maltretiranja civilnih lica ili zarobljenih pripadnika, kako da ka\u017eem, tada smo ih nazivali paravojske Hrvatske u to vrijeme. Tu je istina samo jedna. Crna Gora je po tome vrlo specifi\u010dna. Prvo, mi smo na tom nesretnom ratištu bili najkra\u0107e vrijeme u odnosu na druge, recimo u odnosu na odre\u0111ene grupe koje su i pripadnike, gra\u0111ane Srbije koje je mobilisala JNA, u odnosu na kasniju hrvatsku vojsku Federacije Bosne i Hecegovine i Republike Srpske, mi smo bili tamo po par mjeseci i sukobi na dubrova\u010dko-hercegova\u010dkom ratištu su prakti\u010dno završeni ‘91. do negdje najkasnije marta, aprila ‘92. godine. Što se ti\u010de crnogorske vojske da nije bilo pojedinaca i pojedinih grupa koje su nepotrebno rušile i plja\u010dkale mislim da od tolike pri\u010de o našem u\u010deš\u0107u na dubrova\u010dko hercegova\u010dkom ratištu ne bi bilo, bar sa ovog aspekta jer smo mi u to vrijeme ve\u0107ina nas vjerovala da se brani ona velika Jugoslavija, da ispunjavamo jednu gra\u0111ansku obavezu, a kakva je bila ukupna atmosfera u to vrijeme to se mo\u017ee vrlo lako saznati ako bi se poslušali, pregledali naši i hrvatski mediji. Bilo je obostranog satanizovanja, obostranih optu\u017ebi i obostranog nazivanja rije\u010dima \u010detnici, ustaše. Bilo je jedno vrijeme, jedno uzavrelo vrijeme, jedno vrijeme poja\u010danih emocija u kojemu nije prevladavao razum i mislim da smo tim emocijama podlegli i jedna i druga strana.<\/p>\n RSE: Vi ste ispred udru\u017eenja demantovali da je dr\u017eavni tu\u017eilac Vesna Medenica bila na dubrova\u010dko-hercegova\u010dkom ratištu i da je predsjednik parlamenta Ranko Krivokapi\u0107 tako\u0111e bio mobilisan. To govori da ste detaljno upoznati i sa sastavom tadašnjih jedinica. Ono što bi interesovalo javnost je da li imate podatak koliki je broj ili procenat gra\u0111ana Crne Gore prisilno mobilisan u to vrijeme?<\/p>\n NIKOLI\u0106: Ne. Ne, jer mislim da je taj broj izuzetno mali, bar ono koliko ja znam i koliko sam vidio, a vidio sam puno toga i ovdje bar na teritoriji Crne Gore postoje odre\u0111eni podaci i to se moglo saznati tada iz medija i bili smo danima i mjesecima prije izbijanja ratnih sukoba pozvani kao rezerva na neke pripreme gdje se vidjelo i gdje je vladalo neko rapolo\u017eenje da se brani, kako se tada govorilo, ona bivša Socijalisti\u010dka Federativna Republika Jugoslavija i taj broj je sigurno u Crnoj Gori bio izuzetno mali. Jedan drugi broj je sigurno mnogo ve\u0107i, a to je broj onih koji su se ipak odlu\u010dili da se odazovu zbog toga što bi bili izlo\u017eeni oni i njihove porodice sramoti okoline jer Crna Gora je uvijek prema vojnoj obavezi i prema odbrani dr\u017eave imala neki tradicionalni odnos i onaj ko se ne bi odazvao na jedan na\u010din je što bi rekli kaštigan.<\/p>\n RSE: U nedavnom saopštenju ste rekli da oni koji imaju ambiciju da sprovode lustraciju moraju imati potvr\u0111en demokratski kapacitet. Ono što je pitanje je da li se Vi protivite lustraciji, donošenju zakona kojim bi bilo ograni\u010deno ili zabranjeno javno djelovanje onima koji su devedesetih godina podsticali na rat i drugo pitanje koje ide uz to je- zar one društvene snage koje su su prije petnaestak godina protivile upotrebi vojne sile za razriješenje problema nijesu pokazale da imaju neophodan demokratski kapacitet za donošenje Zakona o lustraciji?<\/p>\n NIKOLI\u0106: Apsolutno nijesam protiv lustracije, jer je lustracija sredstvo za saniranje posljedica politi\u010dkog revanšizma i vladavine totalitarnih re\u017eima. To ne dolazi u obzir. Ja sam samo protiv ne\u010dega, odnosno borim se protiv toga da bi se lustracije, ukoliko bi se donio zakon u Crnoj Gori, da se sprovo\u0111enje lustracije ne pretvori u svoju suprotnost i onoga što je ovih dana izjavila Grupa za promjene, što je izjavila Narodna stranka ja sam upravo vidio da pojedine politi\u010dke stranke to vide kao šansu za politi\u010dki revanšizam i za neke obra\u010dune, pa \u0107e se ovi obra\u010dunati sa komunisti\u010dkim periodom, ovi \u0107e se obra\u010dunavati sa ovima koji su pohodili agresorima iz Konavla, ovi \u0107e se obra\u010dunavati sa nekim tre\u0107im. Mislim da naša ukupna politi\u010dka scena nije spremna za sprovo\u0111enje tako osjetljivog posla. Treba re\u0107i da sam zbog toga rekao da treba imati potvr\u0111en demokratski kapacitet, a što se ti\u010de onih snaga koje su se i tada zalagale protiv Zakona o lustraciji s tim da opet budu umjereni i kada o ne\u010demu govore da imaju pred sobom odre\u0111ene jasne \u010dinjenice, jer lustracija upravo podrazumijeva da se potpuno jasan cilj, da se jasna osnova, jasna baza na koju se postavlja neki problem i da se onome, odnosno pojedincu, grupi koja bi trebala da snosi posljedice zbog nekog \u010dinjenja omogu\u0107i da se brani. Jedan demokraska atmosfera. Bojim se da smo mi u Crnoj Gori još uvijek \u017eestoko Balkanci i kako su najavili, na \u017ealost, mislim da su politi\u010dari jedan gori dio crnogorskog društva.<\/p>\n RSE: Kada pogledate današnji sastav parlamenta koliki je procenat onih poslanika i politi\u010dkih organizacija koji su se prije petnaest godina otvoreno suprotstavljali ratnoj politici tadašnje vlasti i opozicije, ako izuzmemo danas predstavnike nacionalnih manjina?<\/p>\n NIKOLI\u0106: Prakti\u010dno u parlamentu sem predstavnika nacionalnih manjina i Liberalne partije i Socijaldemokratske partije, sve ostalo Grupa za promjene je prakti\u010dno na politi\u010dkoj sceni je od ju\u010de. Ja ne\u0107u da ka\u017eem da pojedinci koji \u010dine iz te Grupe za promjene, pa ima pojedinaca i u svim drugim politi\u010dkim strankama koji se nijesu u to vrijeme gladali na to druga\u010dije, mada moram re\u0107i u pojedinim manje u pojedinim više. Me\u0111utim, meni je vrlo \u017eao nekadašnji Liberalni savez, \u010diji je lider bio Slavko Perovi\u0107, nije i dalje u crnogorskom parlamentu jer bi oni imali puno pravo da neke stvari govore i da budu pokreta\u010di i predlaga\u010di toga Zakona o lustraciji.<\/p>\n RSE: Za kraj intervjua zajedni\u010dki mo\u017eemo da konstatujemo da su izuzetno male šanse da se donese Zakon o lustraciji na osnovu sastava u parlamentu ?<\/p>\n NIKOLI\u0106: Na osnovu sastava u parlamentu pravo da vam ka\u017eem nijesam siguran, jer bez obzira na sastav parlamenta evidentno je da svi politi\u010dkari, prakti\u010dno svima su puna usta Evrope i tako dalje, tako da oni vjerovatno, bez ozbzira šta intimno o tome misli, više \u0107e gledati šta \u0107e re\u0107i Evropa, nego o tome koja su njihova ubje\u0111enja. Tako da taj zakon vjerovatno i mo\u017ee da pro\u0111e, ali ja se više bojim onoga kako bi se to poslije, ukoliko oni zaista u me\u0111uvremenu ne bi malo revidirali neke svoje stavove, kako bi se to sve u praksi sprovelo i bi li to sprovo\u0111enje lustracije izrodilo u nove podjele, nove sukobe i otvaranje nekih tema na kojima smo se ranije dijelili, partizani, \u010detnici, bjelaši, zelenaši…<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U intervjuu Radiju Slobodna Evropa predsjednik Udru\u017eenja boraca ratova devedesetih Radan Nikoli\u0107 govori o pomirenju me\u0111u vojnicima koji su ne tako davno me\u0111usobno ratovali.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46260","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46260","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46260"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46260\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46260"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46260"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46260"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}