Jevrem Brkovi\u0107, crnogorski knji\u017eevnik i predsjednik DANU, govori o nedavnome atentatu i kriminalnoj "hobotnici" koja se širi u novoj dr\u017eavi. <\/p>\n
Pi\u0161e: Luko Brailo\/Feral Tribune<\/strong><\/em><\/p>\n Dubrova\u010dki ma\u010d mora biti još dugo nad glavom Crne Gore, a dokle se mo\u017ee i\u0107i u pokušaju relativiziranja tih zbivanja, svjedo\u010di i primjer vrhovne tu\u017eiteljice Crne Gore Vesne Medenice. Ona se u jesen 1991. sa svojim ocem i bratom u rodnom Kolašinu dobrovoljno prijavila i mjesec je dana provela na tzv. dubrova\u010dko-hercegova\u010dkom ratištu, u sastavu kolašinske brigade "Veljko Vlahovi\u0107". Danas ta ista osoba u ulozi vrhovne tu\u017eiteljice Crne Gore treba s Dr\u017eavnim odvjetništvom Hrvatske odre\u0111ivati protiv koga i ho\u0107e li se podizati optu\u017enice iz tog doba, ima li kaznenih elemenata za strahote koje su se doga\u0111ale na dubrova\u010dkom ratištu<\/em> <\/p>\n "Oporavio sam se, ali sam i dalje tu\u017ean i nespokojan", ka\u017ee za Feral <\/em>Jevrem Brkovi\u0107<\/strong>, crnogorski knji\u017eevnik i predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, kojega su prije skoro tri mjeseca ispred ku\u0107e u Podgorici pod okriljem no\u0107i pokušali ubiti pripadnici tamošnjeg podzemlja.<\/p>\n "Tu\u017ean sam jer je u toj no\u0107i poginuo moj dugogodišnji voza\u010d i prijatelj Sr\u0111an Voji\u010di\u0107<\/strong>, a nespokojan sam zato što od tada do danas istraga ne daje nikakve konkretne rezultate. Strašno je i to što su na mjestu pokušaja mog ubojstva prona\u0111ene dvije metalne šipke kojima su me tukli, prona\u0111ena je i rukavica jednog od napada\u010da, ispitani su susjedi i ljudi koji su se zatekli te ve\u010deri u Ulici obala Ribnice. Jevrem Brkovi\u0107, crnogorski knji\u017eevnik i predsjednik DANU, govori o nedavnome atentatu i kriminalnoj "hobotnici" koja se širi u novoj dr\u017eavi. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46245","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46245","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46245"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46245\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46245"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46245"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46245"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
Me\u0111utim, unato\u010d svemu tome i nadi da \u0107e se otkriti tko je naru\u010dio moje ubojstvo policija ne obavještava ni mene ni javnost dokle se stiglo u istrazi, osim što se stalno ponavlja fraza radi se, ste\u017ee se obru\u010d. Nakon ovoliko vremena koliko je prošlo imam pravo se pitati što se to toliko radi, tim više što moja obitelj i ja znamo da grad te no\u0107i nije bio blokiran, kako se govorilo javnosti", isti\u010de Brkovi\u0107<\/strong>. I dalje je uvjeren da je pokušaj njegova uklanjanja iz javnog \u017eivota Crne Gore djelo mafijaških nikogovi\u0107a i tzv. biznismena koji su se prepoznali u njegovu romanu "Ljubavnik Duklje", pa su mu stoga ti krugovi preko svojih pla\u0107enika poslali više nego krvavu poruku.
Novi bogataši<\/strong>
<\/strong>
– Vaš slu\u010daj još nije do\u017eivio razrješenje, kao i mnogi drugi u Crnoj Gori koji su se dogodili proteklih godina. Dok dr\u017eavni organi o tome šute, vode istrage i ste\u017eu obru\u010de, ispada da se opet vratilo vrijeme mraka kada se prijetilo, batinalo ili ginulo zbog druga\u010dijih rije\u010di i pogleda na crnogorsku stvarnost.<\/strong>
<\/strong>
– Sila mraka bilo je u svim postkomunisti\u010dkim zemljama, pa ni Crna Gora nije iznimka. No, ovdje postoji specifi\u010dnost koja se ogleda u tome što je mnogo toga bilo po strani, bilo je zapreteno borbom za povratak crnogorske dr\u017eavnosti, u \u010demu sam sudjelovao od po\u010detka 90-ih godina. O tim silama mraka dosta se znalo u crnogorskim suverenisti\u010dkim krugovima. Znali smo da neki ljudi preko no\u0107i postaju bogataši, znali smo da oni poput hobotnice prianjaju za vrhove vlasti i da su ti pipci prisutni i u dijelovima dr\u017eavnih organa. Ali smo mislili da \u0107e se \u010dinom vra\u0107anja dr\u017eavnosti Crne Gore mnogo što promijeniti, i da se mra\u010dnjaštvo više ne\u0107e doga\u0111ati u našoj sredini.
Imali smo utisak da su ti moderni crnogorski poduzetnici takvi jer se na neki svoj na\u010din bore za dr\u017eavu. I to smo, po\u010dev od mene, tolerirali, misle\u0107i da \u0107e se oni druga\u010dije ponašati u suverenoj i samostalnoj zemlji, da \u0107e odbaciti loše obi\u010daje i ru\u017enu praksu svojih kolega tranzicijskih mafijaša, da se jednostavno ne\u0107e toliko baviti crnim poslovima i štititi ih kao što su to \u010dinili posljednjih petnaestak godina. O\u010dito, prevarili smo se. Do\u017eivjeli smo da se ti krugovi na razne na\u010dine ušeme i postanu bliski s vrhovima vlasti, što je, zapravo, Crnu Goru odvajkad i pratilo, još od dana bogatih serdara i vojvoda, poput Marka Miljanova<\/strong>, Lazara So\u010dice Pivljanina <\/strong>itd.
– Dio analiti\u010dara crnogorske zbilje smatra da je tome pripomogao i krug ljudi koji je na razne na\u010dine bio blizak donedavnom premijeru Milu \u0110ukanovi\u0107u i vrhovima vlasti DPS-a, koji Crnom Gorom vlada još od 90-ih godina.<\/strong>
<\/strong>
– Gospodin \u0110ukanovi\u0107 <\/strong>je izuzetno vispren politi\u010dar i on je to proteklih godina dokazao, i na unutarnjoj i na vanjskopoliti\u010dkoj sceni, pa bi bilo nepravedno i neto\u010dno samo i isklju\u010divo njega stavljati u kontekst loših tranzicijskih zbivanja u Crnoj Gori. No, isto tako je nemogu\u0107e da \u0110ukanovi\u0107 <\/strong>nije znao za te pipke, ali ih je on na neki na\u010din kontrolirao i njihov kapital usmjeravao za veoma va\u017ene akcije u procesu povratka dr\u017eavnosti koje nisu mogle na\u0107i mjesta u bud\u017eetu. U svemu tome veoma je problemati\u010dno da je u slobodnoj Crnoj Gori ubijen moj voza\u010d, i da su mene htjeli lišiti \u017eivota. U proteklih petnaestak godina bilo je nekoliko pokušaja moje likvidacije, ali su oni u odnosu na onaj od prije tri mjeseca bili gotovo bezazleni, i to je ono što me najviše \u017ealosti.
<\/a>P<\/strong>rivatna dr\u017eava<\/strong>
<\/strong>
– O\u010dito ste vašim romanom "Ljubavnik Duklje" predobro oslikali te mafijaške, kriminalne i sumnjive poduzetni\u010dke krugove kad su spremni i na fizi\u010dku likvidaciju.<\/strong>
<\/strong>
– Kao pisac morao sam stati pred sebe i upitati se smijem li prešutjeti sve ono što znam o njima, sve ono što sam vidio u tim novokomponiranim tajkunsko-kriminalnim krugovima. U tom romanu našao sam kop\u010du sa sadašnjim vremenima i s tim ljudima, i tvrdim vam, to su ljudi koji su nanijeli najve\u0107e poni\u017eenje Crnoj Gori otkad ona postoji. Nitko Crnu Goru do te mjere nije podcijenio kao što to radi ta mafijaška oligarhija tobo\u017enjih biznismena, a u mom romanu su pokazani beskrupuloznima, kakvi i jesu. Oni Crnu Goru do\u017eivljavaju kao svoje poduze\u0107e, kao svoju privatnu tvrtku, i plašim se da njih doista samo zanima pravljenje privatne dr\u017eave u budu\u0107nosti.
– Pogoduje li tim htijenjima postreferendumsko stanje u Crnoj Gori, gdje se ponovno otvaraju beskrajne rasprave o Ustavu, crnogorskom ili srpskom jeziku, Srpskoj i Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, starim i novim ekonomskim slu\u010dajevima…<\/strong>
<\/strong>
– Da, svakako. Pa\u017enja javnosti se preusmjerava na spomenute i sli\u010dne rasprave, a ono što je bitno u Crnoj Gori, kao što je bitka protiv korupcije i kriminala, to ostaje netaknuto. No, sve \u0107e njihove velike i male igre oko šverca duhana, droge, oru\u017eja itd. jednoga dana iza\u0107i na vidjelo. Crnogorcima su sada nakon me\u0111unarodnog priznanja dr\u017eave uspješno bacili kosti da se ljudi sva\u0111aju oko himne, zastave, dr\u017eavnih simbola, Ustava, jezika… što je nedopustivo.
– Sa strane promatraju\u0107i \u010dini se da tim raspravama pogoduju i nemušti istupi, primjerice, crnogorskog predsjednika Filipa Vujanovi\u0107a i mo\u0107nog DPS-ova \u010dovjeka Svetozara Marovi\u0107a koji nekim svojim izjavama zbunjuju javnost.<\/strong>
<\/strong>
– Odgovorno ka\u017eem da su nosioci ideje Crne Gore kao druge srpske dr\u017eave upravo Svetozar Marovi\u0107 <\/strong>i Filip Vujanovi\u0107 <\/strong>koji bi voljeli imati nezavisnu dr\u017eavu, ali sa svim atribucijama srpstva. Na primjer, Marovi\u0107 <\/strong>je 90-ih godina rekao kako je crnogorstvo nezamislivo bez srpstva. Nikad se do te mjere nije jasno zauzeo za dr\u017eavu Crnu Goru, njezin jezik, njezine dr\u017eavne simbole. Njegova je retorika, ina\u010de, puna besmislica, pa tako on ka\u017ee da je malo va\u017eno kakva je zastava, da zastava mo\u017ee biti dr\u017eavna, da mo\u017ee biti sve\u010dana i sl. I Filip Vujanovi\u0107 <\/strong>relativizira ta ozbiljna pitanja pa, primjerice, odlazi na sjever Crne Gore u Mojkovac, i pristaje biti gostom na sve\u010danoj sjednici tamošnje Op\u0107inske skupštine bez izvo\u0111enja himne, bez dr\u017eavnih simbola… a sve zato što, kako on ka\u017ee, nema potrebe dizati tenzije. Nevjerojatno je da se tako ponaša predsjednik Crne Gore u samostalnoj dr\u017eavi, a tek \u0107e se vidjeti kako \u0107e sud presuditi u slu\u010daju njegove navodne umiješanosti u prodaju vojnog materijala iz vremena zajednice Srbije i Crne Gore.
Kadrovska baza<\/strong>
<\/strong>
– Dojam je da su se stvari u Crnoj Gori br\u017ee odvijale kad je prijetila neposredna opasnost od Beograda, kad je Europska Unija bila izrazito neraspolo\u017eena prema samostalnosti.<\/strong>
– Sada su na površinu izašle naše bolesti, tenzije, praznine, sve mogu\u0107e i nemogu\u0107e oblande kojima se to uvijalo. Središnje je pitanje kako imati dr\u017eavu, kako se ponašati u takvoj dr\u017eavi, tko su crnogorski predstavnici u inozemstvu. Uzmite samo primjere imenovanja diplomatsko-konzularnih predstavnika u susjednim i europskim dr\u017eavama. Tragi\u010dno je što na tom popisu nema nikoga od nezavisnih intelektualaca ili \u010dlanova Liberalnog saveza, koji su po\u010detkom 90-ih godina pokrenuli bitku za nezavisnu Crnu Goru, nego se u ta predstavništva upu\u0107uju ljudi koji su od godine 1997. i kasnije otkrili da su za samostalnu dr\u017eavu. Vladaju\u0107i DPS i SDP su stvorili kadrovsku bazu od samih sebe i za same sebe što je, ponavljam, tragi\u010dno.
<\/a>–<\/strong> Razgovaramo u trenucima dok se priprema posjet hrvatskog premijera Sanadera Podgorici, prvi nakon stjecanja crnogorske samostalnosti. S tim u vezi opet se vode rasprave o tzv. operaciji Dubrovnik i ulozi Crne Gore u tome.<\/strong>
<\/strong>
– Dubrova\u010dki ma\u010d mora biti još dugo nad glavom Crne Gore, zato što ni ova suverena Crna Gora nije napravila rez i kazala da je dubrova\u010dka operacija jugovojske, gdje je Crna Gora bila vojni temelj pohoda, bila historijski promašaj, i da je to bio okupatorski, razbojni\u010dki, plja\u010dkaški i imperijalni napad na jug Hrvatske. To mogu s punom odgovornoš\u0107u re\u0107i jer sam protiv agresije ustao u jesen 1991. godine. Polako se provla\u010di teza pa bilo je grešaka na jednoj i na drugoj strani, što je strašno. Ponavljam, nije rije\u010d o grešci nego o prljavom ratu s ogromnim \u017ertvama i velikim razaranjima. Dokle se mo\u017ee i\u0107i u pokušaju relativiziranja tih zbivanja, svjedo\u010di i primjer vrhovne tu\u017eiteljice Crne Gore Vesne Medenice<\/strong>.
Ona se u jesen 1991. godine sa svojim ocem i bratom u rodnom Kolašinu dobrovoljno prijavila i mjesec je dana provela na tzv. dubrova\u010dko-hercegova\u010dkom ratištu, u sastavu kolašinske brigade "Veljko Vlahovi\u0107". Dakle, tadašnja sutkinja iz Kolašina, majka dvoje djece odlazi na ratište s ocem i bratom koji nisu mobilizirani, ve\u0107 su i oni dobrovoljci. Danas ta ista osoba u ulozi vrhovne tu\u017eiteljice Crne Gore treba s Dr\u017eavnim odvjetništvom Hrvatske odre\u0111ivati protiv koga i ho\u0107e li se podizati optu\u017enice iz tog doba, ima li kaznenih elemenata za strahote koje su se doga\u0111ale na dubrova\u010dkom ratištu. Dr\u017eim da ona na to nema pravo i da s tom svojom hipotekom nije smjela nikud izvan Kolašina.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"