"Sre\u0107ni praznici! Sre\u0107ni praznici!" ka\u017eu svi, osim namrgo\u0111enih brigada protivnika Bo\u017ei\u0107a a \u010dak i oni su ponekad spremni da ka\u017eu "sre\u0107ni praznici". <\/p>\n
Pi\u0161e: Sunday Times\/ Minet Marin<\/strong><\/em><\/p>\n Sre\u0107a je gotovo obavezna u ovo doba godine u tolikoj mjeri gdje nesre\u0107nost djeluje puno gore nego obi\u010dno. Ipak je prili\u010dno \u010dudno, da iako smo uglavnom bogatiji nego ranije i mo\u017eemo potrošiti daleko više novca za Novu godinu i u potrazi za sre\u0107om, nijesmo nimalo sre\u0107niji nego što smo bili prije nekoliko generacija, kada je takvo bogatstvo izgledalo nezamislivo.<\/p>\n Ekonomija se smatrala "sumornom naukom", ali postoji jedna nova nauka koju do\u017eivljavam kao još sumorniju – nauka o sre\u0107i. Prema toj modernoj disciplini, bogate zemlje nijesu postale puno sre\u0107nije od kako su se obogatile u proteklih 50 godina. Studije o sre\u0107i barem priznaju da su bogati sre\u0107niji od siromašnih. Drago mi je da je ta o\u010digledna \u010dinjenica kona\u010dno priznata. Godinama se pri\u010dalo da sre\u0107a nema veze sa novcem, što je jasno neistina, bar ako to ka\u017eemo na druga\u010diji na\u010din; nedostatak novca \u010desto je povezan sa nedostatkom sre\u0107e. <\/p>\n Ako, na primjer, ne mo\u017eete priuštiti da platite njegu svojoj oboljeloj staroj majci, i ona i vi \u0107ete biti mnogo manje sre\u0107ni nego da ste to u stanju. Novac vam ne\u0107e eliminisati teško\u0107e ali \u0107e u\u010diniti da ih lakše podnosite.<\/p>\n Sa druge strane, ako ste u stanju da platite novogodišnje poklone bi\u0107ete puno sre\u0107niji nego da je vaša bo\u017ei\u0107na ušte\u0111evina nestala bez traga i da ne mo\u017eete priuštiti ni bo\u017ei\u0107nu ve\u010deru. Skrud\u017e je usre\u0107io malog Tima i njegovu siromašnu porodicu tako što im je kupio ogromnu \u0107urku i druge lijepe stvari.<\/p>\n Novac je zaista va\u017ean za sre\u0107u, do jedne mjere – neophodan je ali ne dovoljan. Me\u0111utim, i tu\u017eno je i \u010dudno da usljed stanja mira i rastu\u0107eg bogatstva, bogatije zemlje i bogatiji ljudi nijesu sre\u0107niji.<\/p>\n Objašnjenje koje obi\u010dno nude novi eksperti za sre\u0107u je da ljudi brzo uzimaju zdravo za gotovo ono što je nekad bio luksuz i da tako\u0111e mjere svoju sre\u0107u u pore\u0111enju sa luksuzom drugih ljudi i njihovog statusa. U rastu\u0107oj ekonomiji, uvijek \u0107e se na\u0107i neko sa više najnovijih statusnih drangulija. Nemogu\u0107e je takmi\u010diti se sa svima. Još jedan od najva\u017enijih sastojaka sre\u0107e je osje\u0107aj kontrole nad sopstvenim \u017eivotom, a tako\u0111e i osje\u0107aj nade.<\/p>\n Nasuprot tome, gubitak tih osje\u0107aja je opšteprisutan u depresiji. Ipak, ne samo kada se bavi humanitarnim radom, ve\u0107 u gotovo svemu drugom, pojedinac gubi taj osje\u0107aj kontrole ili nade za budu\u0107nost. \u017divimo u demokratiji, a ipak sve više ljudi osje\u0107a da nijesu dovoljno zastupljeni, njihove \u017eelje se ignorišu i ne mogu u\u010diniti apsolutno ništa povodom toga. Pra\u0107enje vijesti dovodi ljude do stanja bespomo\u0107nog gnjeva.<\/p>\n Jedan vojnik je ubijen zato što mu Ministarstvo odbrane nije obezbijedilo ratnu opremu. Ilegalni i kriminalni imigranti prolaze neka\u017enjeno a istovremeno se podrivaju gra\u0111anske slobode obi\u010dnog naroda. Dr\u017eavne bolnice su u lošem stanju i zatrpane dugovima. Preskupe šeme laburista za zaposlenje omladine bile su totalni promašaj. Penzioneri se dovode do o\u010daja porezima i nemarom. Policija sjedi u udobnim stanicama pod gomilama papirologije, itd.<\/p>\n Od svega je najgore što niko nema osje\u0107aj da bilo šta mo\u017ee biti ura\u0111eno, jer politi\u010dka kultura na sve na\u010dine podriva naš osje\u0107aj autonomije. U me\u0111uvremenu, vlada pere ruke od odgovornosti ili krije loše vijesti, opozicija \u0107uti, lokalne vlasti imaju malo prave mo\u0107i, a na ono malo što imaju uglavnom se ne mo\u017eete osloniti.<\/p>\n Na pitanje o sre\u0107i, mnogi ljudi pri\u010daju o promjenama; a promjena je ta\u010dno ono što ne mo\u017eete napraviti u neodgovornoj kulturi našeg doba, koja je pri tom prepuna pravila, i taj osje\u0107aj li\u010dne i politi\u010dke nemo\u0107i je uzrok opšteg osje\u0107aja nezadovoljstva. On \u010dini da se \u010dovjek osje\u0107a kao nepla\u0107eni statista u \u017eivotnoj drami.<\/p>\n Bilo koja politi\u010dka stranka koja pokuša da vrati vlast ne narodu nego pojedincu, tako\u0111e \u0107e u\u010diniti puno za nacionalni indeks sre\u0107e. U me\u0111uvremenu, sre\u0107na Nova godina.<\/p>\n Dobro\u010dinstvo nije poni\u017eavaju\u0107e<\/em><\/p>\n Svakako je za sre\u0107u va\u017eno voljeti i biti voljen i biti potreban drugim ljudima. Ne postoji niko ko je tako nesre\u0107an za Bo\u017ei\u0107 kao osoba koja nije ni voljena ni potrebna. Veliko je zadovoljstvo raditi nešto korisno ne samo za bliske osobe ve\u0107 i za strance. To se zove dobro\u010dinstvo i daje ogromnu utjehu unesre\u0107enim ljudima.<\/p>\n Narodne kuhinje su preplavljene volonterima koji imaju potrebu da budu korisni na dan kada je posebno teško biti nepotreban; oni dobijaju isto koliko i pru\u017eaju sirotinji ili hendikepiranim ljudima sa kojima provedu dan, zbog \u010dega nema ni\u010deg poni\u017eavaju\u0107eg u dobrotvornom radu. To je jedan oblik ljubavi, tra\u017eenja koliko i pru\u017eanja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" "Sre\u0107ni praznici! Sre\u0107ni praznici!" ka\u017eu svi, osim namrgo\u0111enih brigada protivnika Bo\u017ei\u0107a a \u010dak i oni su ponekad spremni da ka\u017eu "sre\u0107ni praznici". <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46237","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46237","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46237"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46237\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46237"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46237"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46237"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}