Zabrinutost zbog ruskih investicija zasniva se na percepciji da su ta ulaganja neodvojivo povezana da lošom poslovnom praksom, priznaju neki ovdašnji kriti\u010dari.<\/p>\n
Pi\u0161e: Nikolas Vud\/New York Times<\/strong><\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Crna Gora nikad nije vidjela nešto sli\u010dno hotelu "Splendid". Na gotovo pola milje, ovaj kompleks apartmana, bazena i butika prostire se du\u017e jadranske obale, obezbje\u0111uju\u0107i jedinstveni luksuz onima koji ga mogu priuštiti.<\/p>\n Ali, kao i mnogi projekti potpomognuti ruskim investicionim sredstvima koja su se nedavno slila u ovu malu zemlju, hotel je zaradio ne tako glamuroznu reputaciju. Tri bombe su eksplodirale na njegovom gradilištu. Ubijen je policijski zvani\u010dnik koji je istra\u017eivao eksplozije. Kada je hotel otvoren u septembru, gosti su bili pod budnim okom naoru\u017eanih stra\u017eara.<\/p>\n U protekle dvije-tri godine, na stotine Rusa se sjatilo u Crnu Goru da bi kupili velike komade zemlje du\u017e sve modernije jadranske obale i da bi gradili mjesta za odmor kao što je hotel "Splendid". Dalje u unutrašnjosti, pokupovali su ve\u0107inu akcija u industrijskom sektoru zemlje. Njihov novac je pomogao da se potpiri bum u oblasti nekretnina i obezbijedio prijeko potrebni keš bolešljivim fabrikama.<\/p>\n Priliv ruskog kapitala mnoge ovdje navodi da se zapitaju o njegovom uticaju na naciju od 650 hiljada ljudi, koja ve\u0107 ima reputaciju jedne od dr\u017eava najoptere\u0107enijih korupcijom i kriminalom na Balkanu. Zabrinutost poti\u010de od tajnovite prirode mnogih ugovora, pitanja o porijeklu njihovog finansiranja i velikim sumama novca koje su u igri. Transakcije se \u010desto obavljaju gotovinom.<\/p>\n "Pitanje je ko zna šta se dešava" \u010cija su to sredstva?" rekao je predsjednik parlamenta Ranko Krivokapi\u0107, koji je ujedno lider SDP, jedne od stranaka koalicione vlade. "Ko zna?"<\/p>\n U svojoj zvani\u010dnoj politici, Crna Gora se deklariše kao prozapadna. Odredila je \u010dlanstvo u NATO i Evropskoj uniji kao najviše prioritete. Novi premijer \u017deljko Šturanovi\u0107, koji je u oktobru preuzeo du\u017enost od Mila \u0110ukanovi\u0107a, lidera sa najdu\u017eim sta\u017eom na Balkanu, ka\u017ee da \u017eeli da oslobodi zemlju od organizovanih kriminalnih grupa koje su njome dominirale tokom raspada Jugoslavije.<\/p>\n Me\u0111utim, vlada i opozicija sada brinu da bi ruski novac mogao usporiti jako potrebne ekonomske i politi\u010dke promjene i ko\u010diti te\u017enje Crne Gore ka tješnjim vezama sa Evropom i Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama.<\/p>\n Ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno je procijenio ruske investicije u Crnoj Gori na oko 2 milijarde dolara, što je, grubo re\u010deno, jednako godišnjem crnogorskom ekonomskom proizvodu. Ali, one bi mogle biti \u010dak više; vladini zvani\u010dnici ka\u017eu da se mnogi poslovi obavljaju preko kompanija u tre\u0107im zemljama. Neki ukazuju da se te kompanije tako\u0111e koriste da se u zemlju vrati novac tajno zara\u0111en u Crnoj Gori devedestih godina.<\/p>\n Od Bara do Tivta, u najcjenjenijem dijelu crnogorske obale, ruski glasovi se mogu \u010duti oko luka, na pla\u017eama i u kafeima. Obavještenja o prodaji nekretnina pišu se na ruskom i engleskom. Irski i britanski klijenti su brojniji od Rusa, ka\u017eu agenti za nekretnine, ali Rusi su ti – od kojih mnogi rade sa crnogorskim poslovnim partnerima – koji su donijeli najve\u0107e i najvrednije resurse.<\/p>\n "Interesantno je da mogu do\u0107i ovdje sa \u010detiri, pet ili šest miliona eura u kešu, o\u010digledno bez bilo kakvog dokumenta ili zvani\u010dne kontrole", ka\u017ee Marija Vukovi\u0107, koja je do prije godinu radila kao opštinski advokat u Budvi, u kojoj su Rusi ostvarili zna\u010dajna ulaganja.<\/p>\n Vukovi\u0107 sada ima svoj biznis, bavi se transakcijama sa nekretninama. "Svakodnevno \u010dujemo da Crna Gora \u017eeli da bude dio EU, ali ovakvi poslovi nijesu dokaz da idemo pravim putem," ocijenila je.<\/p>\n Dok ruske investicije u Crnoj Gori rastu, Moskva pokušava da izvrši dodatni politi\u010dki uticaj. U avgustu je ruski ministar za vanredne situacije Sergej Šojgu upozorio u intervjuu za jedan crnogorski list da \u0107e odnosi izme\u0111u dvije zemlje biti narušeni ako Crnogorci nastave da se zala\u017eu za \u010dlanstvo u NATO. Kasnije tog mjeseca, gospodin \u0110ukanovi\u0107 se sastao sa predsjednikom Putinom u So\u010diju, ruskom ljetovalištu na Crnom moru, kada su razgovarali o mogu\u0107nosti postizanja vojnotehni\u010dkog sporazuma.<\/p>\n "Kakva \u0107e biti cijena našeg partnerstva sa Rusijom?", ka\u017ee Nebojša Medojevi\u0107, opozicioni lider. Crnogorci, ka\u017ee on, vjeruju da ruski bisnismeni nijesu puno zainteresovani za vladavinu zakona u dr\u017eavi koja je još veoma slaba. "Nemam ništa protiv Rusa, samo me zanimaju njihove cijene, uloga njihove policije, ilegalno finansiranje, miješanje dr\u017eave u rad medija i tako dalje", rekao je.<\/p>\n Ovdašnji istori\u010dari ukazuju da je Crna Gora stotinama godina balansirala izme\u0111u Istoka i Zapada. Tokom ve\u0107eg dijela 18. i 19. vijeka, Crna Gora – koja je prvi put dobila nezavisnost 1878. i izgubila je krajem I svjetskog rata – bila je saveznik austro-ugarske monarhije. Tokom tog perioda, ova mala knja\u017eevina se okrenula Rusiji za finansiranje njenog duga i kupovinu oru\u017eja.<\/p>\n \u010clanovi kraljevskih porodica Crne Gore i Rusije tako\u0111e su me\u0111usobno sklapali brakove.<\/p>\n Sada, nakon višegodišnje stagnacije izazvane ratom i sankcijama devedesetih godina, mnogi vladini zvani\u010dnici ka\u017eu da su ruske investicije vema va\u017ene za ekonomski oporavak.<\/p>\n Gospodin Krivokapi\u0107 ka\u017ee da su ruske kompanije daleko voljnije od zapadnih da investiraju ovdje, zbog promjenljivog politi\u010dkog statusa zemlje. On ka\u017ee da kroz istoriju ima puno primjera zavisnosti drugih zemalja od ruskog novca.<\/p>\n "Iznenadio sam se kad sam vidio da su Nica, Kan, Monte Karlo – svi izgra\u0111eni uz pomo\u0107 ruskog novca," izjavio je. Osim obale, Rusi su dominirali i kupovinom dr\u017eavnih industrijskih preduze\u0107a od vlade, sa ugovorima koje je opozicija kritikovala.<\/p>\n Rusal, drugi najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d aluminijuma u svijetu, sa sjedištem u Rusiji, 2005. je postao ve\u0107inski vlasnik Kombinata aluminijuma Podgorica, kao i povezane termoelektrane, rudnika boksita i uglja, koji zajedno vrijede oko polovine crnogorskog prihoda od izvoza. Rusal je bio jedina kompanija koja je pregovarala sa vladom, koja je ugovor klasifikovala kao poslovnu tajnu.<\/p>\n Nikši\u0107ka \u017deljezara je 2004. prodata firmi Midland Risorsis, koja je u vlasništvu Rusa, ali je registrovana u Britaniji. I taj ugovor je proglašen za tajni. (\u017deljezaru je potom ponovo preuzela vlada, a onda prodala jednoj britanskoj kompaniji).<\/p>\n Kriti\u010dari ruskih investicija ka\u017eu da \u0107e uticaj ruskih grupa koje su ve\u0107 ovdje biti teško izbje\u0107i u ovoj još krhkoj zemlji.<\/p>\n "Ne bih imala ništa protiv dolaska Rusa da imamo jake institucije", kazala je Vanja \u0106alovi\u0107, koordinator MANS – mre\u017ee za afirmaciju nevladinog sektora – koja vodi kampanju protiv korupcije. Ali, dodala je, "bi\u0107e toliko mo\u0107ni da bi ih vlada kontrolisala".<\/p>\n <\/p>\n Malim sistemom je lakše manipulisati<\/em><\/p>\n Zabrinutost zbog ruskih investicija zasniva se na percepciji da su ta ulaganja neodvojivo povezana da lošom poslovnom praksom, priznaju neki ovdašnji kriti\u010dari.<\/p>\n Bilo da su takvi stavovi opravdani ili ne, visoki zvani\u010dnici iz vlade ka\u017eu da bi \u017eeljeli da smanje ruski komercijalni uticaj.<\/p>\n "Svjesni smo \u010dinjenice da smo mali ekonomski sistem kojim je lakše dominirati i manipulisati nego ve\u0107im", rekao je bivši crnogorski šef diploamtije Miodrag Vlahovi\u0107 u intervjuu prije napuštanja funkcije jesenas. "Ali, vjerujemo da \u0107e se sa novim investicijama koje dolaze iz zapadnih zemalja, sa jednim ili dva strateška igra\u010da, situacija izbalansirati". <\/p>\n Vijesti<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Zabrinutost zbog ruskih investicija zasniva se na percepciji da su ta ulaganja neodvojivo povezana da lošom poslovnom praksom, priznaju neki ovdašnji kriti\u010dari.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46234","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46234","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46234"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46234\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46234"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46234"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46234"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}