{"id":46231,"date":"2006-12-23T09:04:39","date_gmt":"2006-12-23T09:04:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46231"},"modified":"2006-12-23T09:04:39","modified_gmt":"2006-12-23T09:04:39","slug":"nepozeljna-biografija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2006\/12\/23\/nepozeljna-biografija\/","title":{"rendered":"Nepo\u017eeljna biografija"},"content":{"rendered":"<p>Skenderbeg po drugi put me\u0111u Albancima i Srbima<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Slavomir Kosti\u0107\/Danas<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Pre nekoliko godina, usred Pri&scaron;tine, Albanci su podigli spomenik \u0110ur\u0111u Kastriotu Skenderbegu, bez sumnje najkrupnijoj li\u010dnosti njihove istorijske pro&scaron;losti, \u010doveku koji se \u010detvrt veka, gotovo sve do svoje smrti 1468. godine u Lje&scaron;u na jadranskoj obali, uporno borio protiv turskog zavojeva\u010da, a za slobodu svog i drugih balkanskih naroda. Nedavno je i Gimnaziji u Pre&scaron;evu vra\u0107eno staro ime &quot;Skenderbeg&quot;, \u010dime je ispravljena gre&scaron;ka od pre dve decenije, kada je Milo&scaron;evi\u0107eva vlast, nekriti\u010dki i antiistorijski, promenila naziv najelitnijoj srednjoj &scaron;koli u ovom gradu.<\/p>\n<p>Dobro je &scaron;to je to ura\u0111eno i u Pre&scaron;evu i na Kosovu, ali nije u redu &scaron;to na Skenderbegovom spomeniku nije ispisana njegova biografija, makar i u kra\u0107oj verziji, koja bi snagom istine o toj znamenitoj li\u010dnosti i istorijskoj veli\u010dini doprinela ubla\u017eavanju me\u0111uetni\u010dkih tenzija na prostoru Zapadnog Balkana. Izme\u0111u ostalog, makar koliko to bilo neprihvatjivo javnosti u Pri&scaron;tini i na Kosovu, na spomeniku moraju biti ispisani stihovi crnogorskog vladike Petra Drugog Petrovi\u0107a Njego&scaron;a u njegovom najboljem knji\u017eevnom delu, &quot;Gorskom vijencu&quot;, gde on \u017eali zbog Skenderbegove smrti. &quot;Skenderbeg je srca Obili\u0107a, al umrije tu\u017enim izgnanikom&quot;, zakukao je zbog njegove smrti Njego&scaron;, budu\u0107i da je Skenderbeg umro u Lje&scaron;u, 1468. godine, koji se tada nalazio pod okupacijom Mleta\u010dke Republike.<\/p>\n<p>Dakle, i pre dvadesetak godina, kada je Skenderbeg bio nepo\u017eeljan, i danas, kada su mu podigli spomenik u Pri&scaron;tini i vra\u0107eno njegovo ime Gimnaziji u Pre&scaron;evu, &scaron;to je sasvim u redu, podjednako je nepo\u017eeljna njegova biografija. A na pitanje za&scaron;to je to tako, odgovor valja potra\u017eiti u samoj biografiji, ta\u010dnije u onim njenim detaljima koji govore o srpsko-albanskim odnosima u vremenu prodora Turaka na Balkansko poluostrvo i zajedni\u010dke borbe balkanskih naroda protiv osmanlijskog zavojeva\u010da.<\/p>\n<p>Ko je bio \u0110ura\u0111 Kastriot Skenderbeg kazuju sve istorije sveta, na svim jezicima. Sin Ivana Kastriota, istaknutog plemi\u0107a, &quot;albanske gospode&quot;, koji je osim \u0110ura\u0111a imao jo&scaron; trojicu sinova, Repo&scaron;a, Stani&scaron;u i Konstantina. Majka mu je bila Vojislava, k\u0107i uglednog srpskog vlastelina iz Pologa. \u010cestito ga nije ni pomilovala, jer je za taoca i jemca odveden jo&scaron; kao de\u010dak na dvor sultana Sulejmana Prvog, gde je primio islam i dobio ime &quot; Skenderbeg&quot;. Istorija kazuje da je ime dobio po ugledu na &quot;Iskandera&quot;, Grka Aleksandra Velikog, kojeg su isto\u010dnja\u010dke pri\u010de u\u010dinile popularnim i kod Turaka.<\/p>\n<p>Skenderbeg je u &quot;hrvanju, borenju i d\u017eilitanju&quot; nadmudrio suparnike, pa mu je sultan Murat Drugi, kao osamnaestogodi&scaron;njaku, podario &quot;konji\u010dki kor&quot; sa pet hiljada ratnika i nagradio ga \u010dinom sand\u017eak-bega. Njegova potonja sudbina da odbegne sa &quot;konji\u010dkim korom&quot; na hri&scaron;\u0107ansku stranu i potom da \u010detvrt veka ratuje protiv sultanove vojske, zajedno sa srpskim despotima, poljskim kraljem Vladislavom i erdeljskim plemi\u0107em Jano&scaron;em Hunjadijem, odvela ga je u katoli\u010danstvo. Ucenjen od pape Pija Drugog, koga su vi&scaron;e uzbu\u0111ivali pravoslavni &quot;&scaron;izmatici&quot; od turskih najezda i pusto&scaron;enja, Skenderbeg je svesno pristao na tu \u017ertvu. Ipak, kada je 1468. godine umro od &quot;jake groznice&quot; nije sahranjen u Hilandaru, pored oca i brata, u &quot;arbana&scaron;kom pirgu&quot;, gde i danas po\u010divaju zemni ostaci Ivana i Repo&scaron;a Kastriota, ve\u0107 mu je telo polo\u017eeno u pravoslavnoj crkvi Svetog Nikole, povi&scaron;e gradi\u0107a Lje&scaron;a.<\/p>\n<p>Skenderbeg je osim bra\u0107e, imao i pet sestara. Najstarija Mara udala se za Stefana Crnojevi\u0107a, Vlajica za Stefana Bal&scaron;i\u0107a, dok se Skenderbegov sin jedinac Ivan, jo&scaron; za o\u010deva \u017eivota, o\u017eenio Irinom, \u0107erkom Lazara Brankovi\u0107a i unukom jo&scaron; slavnijeg dede &#8211; \u0110ura\u0111a Brankovi\u0107a, despota srpskog. Svest o pravoslavnom poreklu \u0110ur\u0111a Kastriota Skenderbega najvi&scaron;e se odr\u017eala u Crnoj Gori. Najve\u0107e bratstvo u crnogorskom plemenu Ku\u010di, Drekalovi\u0107i, neguje predanje o Skenderbegu kao svom praocu, po \u010dijem je unuku Drekalu proisteklo \u010ditavo bratsvo. Ali ni istinu da je Skenderbegov deda, Pavle Kastriot, \u010diji je porodi\u010dni feud obuhvatao sela u slivu reke Mate u srednjoj Albaniji, sa 50 florina darovao srpsku mitropoliju u Bogorodici Ljevi&scaron;koj u Prizrenu kojoj je kralj Milutin darovao mnoga imanja u Metohiji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Skenderbeg po drugi put me\u0111u Albancima i Srbima<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46231","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46231","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46231"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46231\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46231"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46231"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46231"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}