Crna Gora je novi magnet za ljude koji tra\u017ee slikovite vile na Mediteranu. Nekretnine su jeftine, ali treba biti oprezan.<\/p>\n
Pi\u0161e: Forbes<\/strong><\/em><\/p>\n Prvo, carinici su pretresli Marka Birta tra\u017ee\u0107i cigarete prije nego što su ga pustili da pre\u0111e granicu. Sljede\u0107e, kupio je automobil – za koji se ispostavilo da je ukraden. Zatim, šest njegovih novih susjeda ga je prevarilo kada su odbili da zajedno plate cijev koja bi dovela teku\u0107u vodu do njihovog brdovitog komšiluka. Kada je on sam postavio cijev oni su se radosno priklju\u010dili.<\/p>\n Dobrodošli u Crnu Goru, najnoviji magnet za strance koji tra\u017ee rusti\u010dni šarm, lijep pogled na more i jeftine nekretnine. "Rusti\u010dno" tako\u0111e podrazumijeva i nositi se sa problemima. Sirov i siromašan, za ovaj komad brdovite zemlje niko ne\u0107e pomisliti da je Azurna obala. Struja \u010desto nestaje, praistorijski sistem kanalizacije smrdi, a slavine u kuhinji su \u010desto suve, pod uslovom da su uopšte priklju\u010dene na vodovod.<\/p>\n Ipak, Birtu, penzioneru iz Belgije, sve je vrijedjelo truda jer on sada posjeduje kameno zdanje sa 14 soba sa pogledom na Jadran. A platio je samo 90 000 dolara. Štaviše, \u010dovjek malo ni\u017ee niz ulicu pravi prokleto dobru rakiju. Jednog jutra, dok je išao u grad po hljeb, Birt je naišao na \u010dovjeka koji je stajao nasred prljave ulice, blokiraju\u0107i mu prolaz dok ne proba svje\u017ee napravljeno pi\u0107e. Sat i nekoliko probanja kasnije, Birt je kona\u010dno stigao do pekare.<\/p>\n "Kada jednom upoznate ljude, ne mo\u017eete se naljutiti na njih", ka\u017ee Birt.<\/p>\n Crna Gora je postala nova rusti\u010dna mediteranska meka za drugi dom stranaca, što je prethodno bila Hrvatska malo gore uz jadransku obalu. Crna Gora, koju su vjekovima posje\u0107ivali venecijanski trgovci, sada privla\u010di hiljade Britanaca, Norve\u017eana i Rusa. I elita je tako\u0111e po\u010dela da pristi\u017ee. Pri\u010da se da su glumac D\u017eeremi Ajrons i rokerka Krisi Hajnd nedavno kupili nekretnine. Majkl Daglas i Ketrin Zita D\u017eouns tra\u017eili su ku\u0107u u Perastu, ali su otišli ne kupivši je. Nema paparaca – još.<\/p>\n Od juna nezavisna od Jugoslavije, ova zemlja ima jedini fjord na Mediteranu, brda \u010dije su strane obrasle maslinovim drve\u0107em pored azurnih voda i planine koje se uzdi\u017eu do 6 000 stopa. \u017divot nije u\u017eurban. U Perastu \u010dovjek nag do pojasa jednog popodneva slika usidreni \u010damac. Te no\u0107i, pod ogromnom zvjezdanim svodom, ne \u010duje se ništa osim mora. \u010cim svane, pijetao kukuri\u010de sa napuštene kamene ruševine.<\/p>\n Mada cijene u Crnoj Gori rastu, nijesu ni blizu onima u drugim primorskim hit mjestima. Stranci, uglavnom Britanci, kupili su tri \u010detvrtine vjekovima starih kamenih stanova u kotorskom lavirintu. Renovirani stan od 500 kvadratnih metara sa pogledom na more košta\u0107e vas 500 000, što je trostruko više nego prije dvije godine, mada je povoljno u odnosu na 900 000 dolara za isti prostor u Dubrovniku, u Hrvatskoj. \u010cak i Tivat, prili\u010dno veliki crnogorski grad sa brojnim betonskim stambenim ku\u0107ama u sovjetskom stilu ima pro\u0111u. Kanadski tajkun Piter Mank tamo gradi marinu.<\/p>\n Iznena\u0111enje: Porezi u ovoj bivšoj komunisti\u010dkoj zemlji su veoma niski. Neki kupci pla\u0107aju porez na prenos od 2% vrijednosti kupovine i do 25 dolara po kvadratnoj stopi gra\u0111evine. Me\u0111utim, ovo drugo zavisi od toga da li gradite na nekoj od brojnih kamenih ruševina du\u017e obale. Porez na zaradu u zemlji je 9%. Kapitalna dobit je tako\u0111e 9% – ako pla\u0107ate. Agent nekretnina u Kotoru ka\u017ee da ne poznaje nikoga ko to pla\u0107a.<\/p>\n Avaj, vlada lijena da prikupi porez nije previše a\u017eurna ni kada je u pitanju dokumentacija. Birokrate ne mogu da se nose sa svim prodajama zemljišta na rastu\u0107em tr\u017eištu. Dejvid Pero, Amerikanac koji se preselio ovdje prije dvije godine, ulo\u017eio je depozit od 20 000 dolara za dva ara zemlje izvan Kotora kada je prvi put stigao, da bi poslije saznao da zakon o prostoru zabranjuje izgradnju na jednoj polovini i da \u0107e planirani put podijeliti zemlju na dva dijela.<\/p>\n Popisi vlasnika nekretnina mogu biti neregularni. To nije mala stvar kada kupujete u zemlji u kojoj je i dalje tradicija da se nekretnine dijele na pre\u017eivjele muške nasljednike, i kada ima nekoliko vlasnika. Jedna britanska firma nedavno je kupila zemlju u blizini ostrva Sveti Stefan od više od 200 ro\u0111aka, izgleda bez problema. Te sre\u0107e nije bio jedan britanski par kojeg su prilikom posjete njihovom novom kotorskom domu ispred vrata \u010dekala dva re\u017ee\u0107a njema\u010dka ov\u010dara. Ispostavilo se da je komšija vlasnik dvorišta ispred ku\u0107e. <\/p>\n Entoni Rouen i njegova supruga, farmeri u Tanzaniji, u aprilu su platili 160 hiljada dolara za dvosoban stan, star 180 godina, sa zidovima debelim skoro metar. Ugovor je uklju\u010divao i terasu sa pogledom na Bokokotorski zaliv. Bar su tako mislili. Potom je jedan komšija rekao da je ona zajedni\u010dko vlasništvo nekoliko porodica, detalj koji im prethodni vlasnik nije bio otkrio.<\/p>\n Me\u0111utim, Rouenu to ne smeta. "To je nazadna zemlja, ali je volim", ka\u017ee on. "\u017dene \u010duvaju koze pored puta, muškarci pijan\u010de u kafani. To \u010dini \u017eivot interesantnim". Crna Gora tek treba da sruši stambene blokove i hotele u komunisti\u010dkom ki\u010d stilu, koji su tako uobi\u010dajeni u Isto\u010dnoj Evropi.<\/p>\n Ako se zaljubite u ovu zemlju, na\u0111ite brokera koji ima iskustva sa tim regionom. Poput "Dream Property Montenegro" ili "Sveti Stefan Real Estate". Kada ste spremni da kupite, anga\u017eujte dobrog crnogorskog advokata da bi dobili papire iz katastra, dokumenta vlade sa podacima o površini imovine, vlasnicima i pravu zadr\u017eavanja. Ako su podaci nedovoljni, na\u0111ite geodetu iz katastra koji \u0107e u\u0107i u trag starim vlasnicima kopaju\u0107i po arhivi koja ide \u010dak do vremena kada su ovdje vladali Austrougari.<\/p>\n Posljednji korak: prije nego što potpišete kupoprodajni ugovor, uvjerite se da su pla\u0107eni svi ra\u010duni za komunalije. Prema crnogorskom zakonu, koji je o\u010digledno na snazi, novi vlasnici moraju da plate sve nepla\u0107ene ra\u010dune bivših vlasnika. A oni mogu biti povisoki.<\/p>\n Derek Duar, 63-godišnji Škot, kupio je dvosoban stan u Kotoru – da bi potom otkrio da prethodni vlasnik nije platio 13 hiljada dolara ra\u010duna koji su se nagomilali tokom nekoliko godina. "Namjeravam da uzmem novac od tog \u010dovjeka", ka\u017ee Duar, "sad kad sam ga pronašao".<\/p>\n Da biste pronašli ljude, \u010dak i one kojima pla\u0107ate, potrebno vam je strpljenje.<\/p>\n Pitajte Tanju Nikoli\u0107, Australijanku koja je prošle godine kupila ku\u0107u u Herceg Novom, 50 metara od mora. Deset je sati ujutro, a majstor koji je obe\u0107ao da \u0107e joj hoblovati parket kasni dva sata. <\/p>\n Izgubila je svaku nadu da \u0107e se pojaviti, ulazi u auto da odnese bocu viskija geodeti u katastru, koji je pro\u010dešljao dokumentaciju o njenoj imovini, mjesec nakon što je neko drugi u kancelariji obe\u0107ao da \u0107e to da uradi. Me\u0111utim, vladine kancelarije su sada zatvorene zbog polusatne pauze, koja ponekad traje sat i po.<\/p>\n Osam sati i nekoliko telefonskih poziva kasnije, Tanja jede punjene paprike u obli\u017enjem restoranu, sa viskijem i dalje u prtlja\u017eniku, i još ni traga od majstora. Radnika koji je radio nova kupatila, kao i elektri\u010dara, nije bilo danima.<\/p>\n Problem je što je danas \u010detvrtak.<\/p>\n "Petkom idemo na pla\u017eu," ka\u017ee Tanja, navode\u0107i omiljenu crnogorsku re\u010denicu. "Ponedjeljkom odmaramo". Problem je što je danas \u010detvrtak.<\/p>\n Me\u0111utim, narod je nevjerovatno prijateljski. Prodavac joj je pomogao da se prika\u010di na Internet i nije joj naplatio. Jedne no\u0107i je autom upala u kanal, i ljudi su izašli iz ku\u0107a, i ne pitaju\u0107i je ništa izvukli auto. A i hrana je jeftina. Paprike koje je jela, punjene so\u010dnom jagnjetinom, koštaju tri eura.<\/p>\n Bernard Kondon\/Forbes, Njujork<\/em><\/p>\n KU\u0106A DO SERVANTESOVE \u0106ELIJE ZA 250 HILJADA<\/p>\n Ranije ove godine Ri\u010dard Banister je platio 450 hiljada dolara za petosobnu kamenu ku\u0107u sa pogledom na more i na turobni kotorski hotel "Fjord". "To mi je govorilo da sam došao na vrijeme", kazao je veselo.<\/p>\n Ako \u017eelite da pro\u0111ete još bolje, spustite se obalom do Ulcinja, u kojem ve\u0107inom \u017eive Albanci. Nekada piratska prijestonica Mediterana, upravo je u Ulcinju Miguel de Servantes navodno robovao pet godina. Legenda ka\u017ee da se zaljubio u \u017eenu koja je poslu\u017eila kao inspiracija za lik Dul\u010dinee iz "Don Kihota".<\/p>\n Rusi tamo sada kupuju ku\u0107e za odmor: 22 u septembru, ka\u017ee jedan investitor u nekretnine, dok ve\u010dera zabranjene dagnje.<\/p>\n Rusi su mo\u017eda nešto namirisali. Pla\u017ea se prostire na netaknutih 8 milja du\u017e vode koja je dovoljno topla da se mo\u017ee plivati tokom dvije tre\u0107ine godine. U starom kamenom gradu sa kojeg se pru\u017ea pogled na na more, mogu\u0107e je kupiti trosobnu kamenu ku\u0107u blizu Servantesove \u0107elije za 250 hiljada dolara. Pa šta ako centralno grijanje ne radi? <\/p>\n Vijesti<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Crna Gora je novi magnet za ljude koji tra\u017ee slikovite vile na Mediteranu. Nekretnine su jeftine, ali treba biti oprezan.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46220","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46220","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46220"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46220\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46220"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46220"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46220"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}