{"id":46218,"date":"2006-12-05T13:54:01","date_gmt":"2006-12-05T13:54:01","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46218"},"modified":"2006-12-05T13:54:01","modified_gmt":"2006-12-05T13:54:01","slug":"tito-na-zidu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2006\/12\/05\/tito-na-zidu\/","title":{"rendered":"Tito na zidu"},"content":{"rendered":"<p>Ja nisam vidio, ali svjedo\u017eba je provjerena: \u017deljko Kom&scaron;i\u0107 na zidu u Predsje- dni&scaron;tvu dr\u017ei Titinu sliku. Slikalo ga valjda za Dan dr\u017eavnosti bosanske. Pa nastala frka, polemika, napadi, osude i poneko odobravanje. Stvarno, &scaron;ta je Tito Kom&scaron;i\u0107u na zidu?<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Ramo Kolar\/Oslobo\u0111enje<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Nostalgija? Jok, jer \u017deljko je ne more imati. Ideolo&scaron;ka zada\u0107a partijska? Niti to, jer SDP koji je &quot;poslao&quot; svog predstavnika u dr\u017eavni vrh slabo &scaron;ta ba&scaron;tini od rahmetli Mar&scaron;ala, osim kulta vo\u0111e. Mo\u017eda drug Kom&scaron;i\u0107 nije za demokraciju, no komunisti\u010dko-socijalisti\u010dki ustroj (i) Bosne i Hercegovine? Ne bi se reklo, jer se borio u odbrambeno-oslobodila\u010dkom ratu za domovinu, a mnogo manje za ideologiju.<\/p>\n<p>Dr\u017eim da je najmla\u0111i predsjednik u nas podr\u017eao i ostao dosljedan onome &scaron;to je kazao na inuguraciji, da \u0107e zastupati cijelu, jedinstvenu dr\u017eavu, sve njene gra\u0111ane i narode. Zato je turio sliku \u010dovjeka koji se uglavnom, s bosanskim patriotima, (iz)borio za dr\u017eavnost BiH, obnavljaju\u0107i je u onome, narodnooslobodila\u010dkom ratu. Zato se u najmanju ruku o\u010dekuje da i Haris Silajd\u017ei\u0107, recimo za naredni 25. novembar, u\u010dini isto. A i ne mora \u010dekati dotle. Od tre\u0107eg \u010dlana kolektivnog rukovodstva se to ne o\u010dekuje jer on mora slu&scaron;ati one koji su svim silama, oru\u017eanim i inim, atakirali, i to jo&scaron; \u010dine, na rasturanju takve dr\u017eave. Mada je sve svoje stekao pod Titinom \u010dizmom, terorom i strahovladom.<\/p>\n<p>&nbsp;Onomad, kad demokracija hrupi na na&scaron;a zatvorena vrata, nacionalisti\u010dke vo\u0111e su namah svezale i uvezale zastave u nerazmrsiv \u010dvor koji danas ne bi presjekao ni sam Aleksandar Makedonski. Zastavama su takvim htjeli pokazati kako su odlu\u010dni da prije svega sru&scaron;e &quot;komunizam&quot;, to jest, jednu ideologiju koju je s mape svijeta upravo brisao mo\u0107ni kapitalizam. &Scaron;to, dijalekti\u010dki gledano, i nije bilo krivo. No problem je nastao kad su tim zastavama hotimice pomeli dr\u017eavu, za koju do tada uglavnom nisu znali da je postojala blizu hiljadu godina. Kakav Kulin, kakav Tvrtko, Zmaj od Bosne, vojvoda Vukovi\u0107 i sli\u010dni bezveznjakovi\u0107i. A da se ni spomenu ovi iz novije historije: Hamdija Pozderac, Branko Mikuli\u0107, Branislav \u0110ur\u0111ev, Mak Dizdar, Emerik Blum, Atif Dudakovi\u0107&#8230;<\/p>\n<p>Oni su, zauzvrat, na zidove povje&scaron;ali \u010detni\u010dke vojvode i kolja\u010de, sultane, banove i druge okupatore ove zemlje. ZAVNOBiH su gumicom prebrisali jer su sami do&scaron;li da po prvi put, kako su blentavo pri\u010dali, naprave dr\u017eavu. Od njihove rabote ostala je dejtonska \u010dudovi&scaron;na tvorevina, isplivala u sitnosopstveni\u010dkom htijenju da budu neko kad ve\u0107 nisu umjeli napraviti ni&scaron;ta. Ostaje jo&scaron; jedino da \u017deljko Kom&scaron;i\u0107 dosljedno ostane uz ideju slike i ne pristane na nametanje pogubnih ustavnih promjena, koje bi ozakonile rastakanje dr\u017eave za narednih valjda petsto godina! Tek bi tada Titina slika iza njegovih le\u0111a imala puni smisao&#8230;<\/p>\n<p>Uz to, za koji dan u Briselu \u0107e tako\u0111er imati priliku kazati kako je reforma policije i njena tri klju\u010dna principa ve\u0107 usvojena. Ostaju tehni\u010dki detalji koji se &quot;te&scaron;u&quot;. Uspostava dr\u017eavne, nikako entitetskih policija, najbolja je garancija da \u0107e ta ista dr\u017eava, jedna i jedinstvena i na tom planu, imati jedan svoj stup koji joj temelje \u010duva. To je i Tito znao jako dobro. Mo\u017eda i predobro i prerevnosno. Zna to i Kom&scaron;i\u0107, ukoliko bude na ideji slike, a ne partijskih brzanera koji bi se kleli u dr\u017eavnost mar&scaron;alske provinijencije, a osobne, odnosno vlastite izvedbe.<\/p>\n<p>&nbsp;Pro&scaron;lost se bezbeli vratiti ne\u0107e i ne mo\u017ee. No poznavati je treba. I ne zaboravljati. Sto puta se ovdje ponovila ona: ko je ne cijeni, ponovit \u0107e mu se i ko farsa i ko tragedija. Iskreirati ne&scaron;to \u010destito sada, predvi\u0111aju\u0107i budu\u0107e, mo\u017ee zna\u010diti uspje&scaron;nu politiku, dr\u017eavu i \u017eivot dostojan \u010dovjeka. Ili &scaron;to bi rekao moj drug &Scaron;aban, neustra&scaron;ivi bosanski borac s prvih linija odbrane zemlje, tek sam bio po\u010deo \u017eivjeti, kad su mi prekinuli mladost. Ne mogu ja \u010dekati pedeset godina da dahnem opet ko \u010dovjek.<\/p>\n<p>Ako je duh bosanski, kakvim ga se sje\u0107amo, manje-vi&scaron;e i&scaron;\u010deznuo, mada Muhamed Filipovi\u0107 tvrdi da on jo&scaron; kru\u017ei nad Bosnom, neka i&scaron;\u010dezne tako da se iz njegovog pepela, parafraziram Hegela, podigne jedan uzvi&scaron;eniji duh&#8230;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ja nisam vidio, ali svjedo\u017eba je provjerena: \u017deljko Kom&scaron;i\u0107 na zidu u Predsje- dni&scaron;tvu dr\u017ei Titinu sliku. Slikalo ga valjda za Dan dr\u017eavnosti bosanske. Pa nastala frka, polemika, napadi, osude i poneko odobravanje. Stvarno, &scaron;ta je Tito Kom&scaron;i\u0107u na zidu?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46218","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46218","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46218"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46218\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46218"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46218"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46218"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}