Sa spektakularnom obalom i planinskim zale\u0111em, Crna Gora ima veliki turisti\u010dki potencijal. Danas, kada je ta republika izašla iz dr\u017eavne zajednice sa Srbijom i postala nezavisna, neki ka\u017eu da bi mogla da postane novi Monako. <\/p>\n
Pi\u0161e: Southeast European Times<\/strong><\/em><\/p>\n Primjera ima mnogo – treba se samo sjetiti Gr\u010dke, Portugala i Španije – i ekonomske koristi od me\u0111unarodnog turizma. Od nedavno suverena Crna Gora, u dobroj je poziciji da iskoristi tu priliku.<\/p>\n Uprkos predvi\u0111anjima da \u0107e majski referendum o nezavisnosti izazvati nestabilnost, Crna Gora je zabilje\u017eila porast broja turista prošlog ljeta. U ovom trenutku svi \u017eure da kupe nekretnine i zemlju, a vlada se potrudila da što je više mogu\u0107e uprosti postupak investiranja. Treba o\u010dekivati da prihodi nastave da rastu svake godine, a investicije su, zahvaljuju\u0107i "bumu" na tr\u017eištu nekretnina, impresivne: Crna Gora je tre\u0107a u Evropi kada je rije\u010d o direktnim stranim investicijama po glavi stanovnika. <\/p>\n Do sada, glavni "igra\u010di" su bili Rusi. Sa investicijama od oko dvije milijarde dolara, oni dominiraju velikim dijelom ekonomije. Me\u0111u ostalim strateškim investicijama, Rusi su danas vlasnici veoma va\u017ene fabrike aluminijuma u Podgorici. Ipak, nijesu svi u Crnoj Gori baš sre\u0107ni zbog silnog ruskog novca koji se sliva u zemlju, a vlada se trudi da prona\u0111e razli\u010dite izvore ulaganja. Oni koji kritikuju navalu Rusa izra\u017eavaju sumnju u to da \u0107e obe\u0107anja biti ispunjena, a posebno ekološke obaveze.<\/p>\n Rusi su tako\u0111e segment stranih turista koji najviše raste. I dok je uvrije\u017eeno mišljenje da oni dominiraju u domenu industrije, stvarna situacija je nešto slo\u017eenija. Slovenci su, na primjer, sagradili novi priobalni hotel na Svetom Stefanu. Jedan Irac kupio je Hotel Fjord u Kotoru, a britanska kompanija Bepler i D\u017eejkobson ulo\u017eila je velika sredstva u banju u Kolašinu.<\/p>\n Ipak, crnogorska vlada je nastavila da od Zapada tra\u017ei više od toga. Sjedinjene Dr\u017eave jesu poslale ratni brod u crnogorske vode, ali su ulo\u017eile iznena\u0111uju\u0107e malo para. Crnogorci se nadaju da \u0107e im eventualno \u010dlanstvo u NATO i ubrzani ulazak u EU pru\u017eiti više aduta za privla\u010denje zapadnog kapitala i smanjivanja zavisnosti od Rusije.<\/p>\n Danas se \u010dini da je velika investicija kona\u010dno stigla. Posao je sklopljen sa Piterom Mankom, jednim od vode\u0107ih industrijalaca u Kanadi i predsjednikom najve\u0107eg svjetskog proizvo\u0111a\u010da zlata, firme Berik Gold. Mank je tako\u0111e vlasnik jednog dijela korporacije TriGranit Development u Budimpešti. TriGranit se ve\u0107 nametnula kao vode\u0107a gra\u0111evinska firma u regionu, sa uspješno završenim ili teku\u0107im projektima u Bugarskoj, Ma\u0111arskoj, Poljskoj, Sloveniji, Rumuniji i Rusiji. TriGranit ima i planove da gradi u Crnoj Gori.<\/p>\n Krajem oktobra, Mank je završio pregovore sa vladom o kupovini bivšeg brodogradilišta i remontnog zavoda koje je nekada dr\u017eala Jugoslovenska vojska, na fantasti\u010dnoj lokaciji u Bokokotorskom zalivu, sa lakim prilazom obli\u017enjem aerodromu. Taj posao otvara put za izgradnju velike marine u priobalnom gradu Tivtu.<\/p>\n Mank ukazuje na veliki transformacioni potencijal, te investicije i naglašava da njegovi planovi nijesu tipi\u010dni. "To nije fabrika koja mijenja vlasnika. Pravimo potpuno novu privrednu djelatnost koja \u0107e omogu\u0107iti Crnoj Gori da se takmi\u010di sa najuspješnijim marinama za jahte u Sredozemlju," ka\u017ee on.<\/p>\n Stepen investicija u me\u0111unarodni turizam stvori\u0107e ogroman potencijal za stanovnike ovog regiona, dodaje Mank. U Crnoj Gori, izvori u vladi i izvan nje ka\u017eu da je Mankova investicija više od pukog turisti\u010dkog projekta. To je prva velika investicija sa Zapada, koja bi trebalo da privu\u010de još takvih ulaganja.<\/p>\n Mank planira da zemljište površine 24 hektara pretvori u najve\u0107u marinu luksuznih jahti na isto\u010dnom Mediteranu sa više od sedamsto sidrišta. O\u010dekuje se da \u0107e ta marina privu\u0107i bogatu klijentelu, a to je u skladu sa nekim opštim trendovima u strategiji crnogorskog turizma. <\/p>\n Robert C. OSTIN (profesor politike i istorije Jugoisto\u010dne Evrope u Mank centru za me\u0111unarodne studije na Univerzitetu u Torontu) <\/em><\/p>\n Druga\u010diji Tivat za tri godine<\/p>\n Mankova investicija \u0107e donijeti ogromna poboljšanja infrastrukture, u smislu da \u0107e za tri godine Tivat izgledati potpuno druga\u010dije. U prvoj fazi bi\u0107e investirano 150 miliona eura, a ukupna cijena projekta bi\u0107e 500 miliona.<\/p>\n Prvi korak je sre\u0111ivanje ekoloških prilika u Tivtu. Godine brodogradnje i vojnih aktivnosti ostavile su dubok trag u Bokokotorskom zalivu. U saradnji sa EBRD i Svjetskom bankom po\u010de\u0107e \u010diš\u0107enje. <\/p>\n Vijesti<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Sa spektakularnom obalom i planinskim zale\u0111em, Crna Gora ima veliki turisti\u010dki potencijal. Danas, kada je ta republika izašla iz dr\u017eavne zajednice sa Srbijom i postala nezavisna, neki ka\u017eu da bi mogla da postane novi Monako. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46216","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46216","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46216"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46216\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46216"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46216"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46216"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}