U intervjuu za RSE Rajko Cerovi\u0107, publicista i predsjednik Upravnog odbora javnog servisa, komentariše pitanje crkve u Crnoj Gori, govori o lustraciji kao neophodnom tranzicionom procesu i pojašnjava zašto je u Crnoj Gori zamrla intelektualna kriti\u010dka misao.<\/p>\n
Pi\u0161e: RSE<\/strong><\/em><\/p>\n RSE: Gospodine Cerovi\u0107u, da zapo\u010dnemo ovaj razgovor doga\u0111ajem koji je na neki na\u010din obilje\u017eio proteklu nedjelju. Mitropolit Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohije, koji je u predreferendumskim godinama negirao postojanje crnogorske nacije i dr\u017eave, ustao je prilikom intoniranja himne koju prosrpska opozicija ingnoriše. Neki su taj gest do\u017eivjeli kao kurtoazan i protokolaran, a drugi su u njemu prepoznali interes i ambiciju Srpske pravoslavne crkve da i u samostalnoj Crnoj Gori zadr\u017ei osvojenu poziciju i privilegije. Kako ste Vi to protuma\u010dili? <\/p>\n "Gospodin Amfilohije je optere\u0107en mnogim grijehovima, da ne govorimo o ratnom periodu, da ne govorimo o tome kako se guslalo na Palama i kako se podsticalo krvoproli\u0107e. Zamislite kad on ka\u017ee "Crnogorci su debelocrevci i bušmani". Ta istorija Amfilohijevih grijehova i Amfilohijevih zlo\u010dina i Amfilohijevih imperijalnih pokušaja da se Crna Gora potpuno asimilira i da joj se promijeni nacionalni kod, nacionalni identitet, to je suviše duga istorija." <\/p>\n CEROVI\u0106: Kao prvo, ja ne dr\u017eim da je taj gest gospodina Amfilohija od naro\u010ditog zna\u010daja. Poznato je da gospodin Amfilohije ima vrlo velike trgova\u010dke interese u opštini Budva. Drugo, on je dobio plac za gradnju velikog hrama usred Budve. On odgovara na ljubaznost, odnosno predusretljivost budvanskog rukovodstva. On se nalazio u kontekstu kad bi bio jedini \u010dovjek koji nije ustao. On toliko nije smio sebi dozvoliti. Ja taj njegov \u010din ne uzimam suviše ozbiljno, niti smatram da se jednim takvim gestom Amfilohije mo\u017ee amnestirati za niz zlo\u010dinstava prema crnogorskoj naciji, dr\u017eavi, kulturi, crkvi. On je optere\u0107en mnogim grijehovima, da ne govorimo o ratnom periodu, da ne govorimo o tome kako se guslalo na Palama i kako se podsticalo krvoproli\u0107e, da govorimo samo o tome kolike devastacije su napravljene na crnogorskim pravoslavnim hramovima, koliko je napora i koliko novca ulo\u017eeno da bi se dokazalo da to nije crnogorska tradicija, nego da je to srpska graditeljska crkvena tradicija. Koliko je tu, ne samo devastacije, nego koliko je preina\u010denja napravljeno, a da ne govorimo o tome kakav je odnos mitropolita Amfilohija prema crnogorskoj naciji. Zamislite kad on ka\u017ee "Crnogorci su debelocrevci i bušmani". Ne mogu se takve izjave zaboraviti, niti to da treba sve Crnogorce, odnosno navodno Dukljane prikovati za most. Ta istorija Amfilohijevih grijehova i Amfilohijevih zlo\u010dina i Amfilohijevih imperijalnih pokušaja da se Crna Gora potpuno asimilira i da joj se promijeni nacionalni kod, nacionalni identitet, to je suviše duga istorija. Postoji i knjiga koja se zove "Sto nedjela mitropolita Amfilohija". S jedne strane tu je mitropolit Amfilohije, ali s druge strane to je temeljna odrednica Srpske crkvene politike u Crnoj Gori. Ne zaboravite da oni gdje god postoji Srpska prvoslavna crkva smatraju to srpskim zemljama. To je jedan imperijalni zahvat, to je jedno siled\u017eijstvo koje nije poznato u drugim crkvama.<\/p>\n RSE: Da li mislite da bi neki ljudi u crnogorskoj vlasti ipak bili voljni da zaborave to i takvo \u010dinjenje mitropolita Amfilohija Srpake pravoslavne crkve u Crnoj Gori?<\/p>\n CEROVI\u0106: Vlast je dugo trgovala sa Amfilohijem i dugu mu opraštala mnoge stvari i dugo se zamijerala crnogorskom bira\u010dkom tijelu i dugo stvarala ogor\u010denje u crnogorskoj intelektualnoj javnosti. Ja mislim da se to više ne smije \u010diniti i mislim da sad, kada se formira Ustav dr\u017eave, kada se donosi Ustav, da \u0107e se morati, ma kako, vidje\u0107emo kako \u0107e se formulisati, ali Crnogorska pravoslavna crkva mora imati svoje mjesto, jer to je institucija zna\u010dajnija od crnogorske dr\u017eave jer je to istovremeno bila dr\u017eava. Crkvena vlast je bila i svjetovna vlast \u010ditava dva vijeka prakti\u010dno. Nama je u Cetinjskom manastiru i istoja dr\u017eave i istorija crkve. Ne mo\u017eemo mi jednostavno re\u0107i da to pripada nekom drugom narodu i nekoj drugoj crkvenoj organizaciji. I sada kada vidite s kolikom upornoš\u0107u mitropolit Amfilohije i uopšte Srpska pravoslavna crkva nasr\u0107e na to naslje\u0111e, s kolikom upornoš\u0107u pokušava da ubijedi Crnogorce da nijesu ono što su, onda su to grijehovi koji jednostavno ulaze u antologiju zlo\u010dinstava. <\/p>\n RSE: Pitanje crkve je jedna od stavki koja ko\u010di donošenje novog Ustava, a iz relevantnih me\u0111unarodnih organizacija poput Savjeta Evrope preporu\u010duje se da bi crnogorska i srpska pravoslavna crkva trebale da sjednu za pregovara\u010dki sto. Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapi\u0107 je otišao i korak dalje i pozvao na ujedinjenje gra\u0111ana pravoslavne vjeroispovijesti, što je protuma\u010deno i kao poziv na ujedinjenje crkava. Kakav je Vaš stav o tome?<\/p>\n CEROVI\u0106: Ono što znam i pouzdano znam, Srpska crkva odbija svaku mogu\u0107nost da sjedne za isti sto sa Crnogorskom ckrvom. Od nje to ne mo\u017eemo o\u010dekivati s obzirom na njenu ukupnu prirodu i njen nesre\u0107ni pedigre. To jednostavno nije mogu\u0107e. Ali, to što predla\u017eu iz Evrope i to što predla\u017eu \u010dak i iz drugih crkava vrlo je logi\u010dno i vrlo je demokratski, ali je i vrlo veliko pitanje da li je Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori spremna da taj demokratski izazov prihvati. <\/p>\n RSE: Pri\u010da oko lustracije ve\u0107 dugo je aktuelna u Crnoj Gori. Nadovezujem se, naravno, na ovu temu. Koliko je, po Vama, taj proces neophodan i kada je u pitanju crkva i politika, pa i novinarstvo? Poznato je da su u javnom servisu, gdje ste predsjednik Upravnog odbora i dalje aktivni i eksponirani ljudi koji su po\u010detkom devedesetih širili ratni po\u017ear. Da li to \u010dinjenje smije biti zaboravljeno ili mo\u017eemo krenuti naprijed tek kada poravnamo te ra\u010dune iz prošlosti?<\/p>\n CEROVI\u0106: Mislim da je stepen lustracije crnogorskog društva, bez obzira što još nema Zakona o lustraciji, stepen lustracije crnogorskog društva u odnosu na doga\u0111aje o kojima govorite, mislim da je to pravo mjerilo sazrijevanja crnogorskog društva, njegove zrelosti. Nema razgovora o tome da su u tim godinama opšte fašizacije da je bilo novinara koji su iz straha da ne izgube radno mjesto, ipak sara\u0111ivali i nešto \u010dinili. Me\u0111utim, kada je rije\u010d o onim koji su bili vode\u0107i, koji su bili ideolozi mr\u017enje, koji su bili ideolozi fašizacije na ovom prostoru, ti ljudi ne smiju dolaziti na mjesta gdje se odlu\u010duje o klju\u010dnim stvarima, prije svega o vaspitanju gra\u0111ana. U krajnjem slu\u010daju, mediji su i obrazovna i vaspitna institucija. Ipak, taj proces je u javnom servisu postepeno pravljen u pozitivnom smislu. Mo\u017eda se na\u0111e poneko, ali to više nijesu ljudi na klju\u010dnim mjestima. To su ljudi koji obavljaju svoj posao, a neki od njih su i shvatili te\u017einu svojih zabluda i nijesu se u krajnjem slu\u010daju previše ogriješili kao izvjesne osobe, kao Emilo Labudovi\u0107 i tako dalje.<\/p>\n RSE. Koliko je uopšte, po Vama, u Crnoj Gori prisutna kriti\u010dka misao? Ako izuzmemo opozicione politi\u010dke partije i pojedine nevladine organizacije kojima je u opisu posla da komentarišu aktuelnosti, društvene pojave i fenomene, primije\u0107uje se da je, posebno nakon obnove dr\u017eavnosti, sve manje intelektualaca koji razmišljaju naglas. Da li se sla\u017eete i kako to objašnjavate?<\/p>\n "Dio opozicije u Crnoj Gori, prije svega mislim na Srpsku listu, je stalno koncentrisan na odbranu onih koji su se debelo ogriješili o Crnu Goru, crnogorsko društvo, crnogorske gra\u0111ane i naravno da ne govorimo gra\u0111ane u našem susjedstvu od Dubrovnika, pa da idemo dalje." <\/p>\n CEROVI\u0106: Opozicija je uglavnom koncentrisana na borbu protiv organizovanog kriminala, borbu protiv eventualnih spornih privatizacija, ali u ovom smislu o kome govorimo o lustraciji dio opozicije nije spreman da u tu pri\u010du u\u0111e, nije spreman da nešto u tom smislu uradi i taj dio opozicije, prije svega mislim na Srpsku listu, je stalno koncentrisan na odbranu onih koji su se debelo ogriješili o Crnu Goru, crnogorsko društvo, crnogorske gra\u0111ane i naravno da ne govorimo gra\u0111ane u našem susjedstvu od Dubrovnika, pa da idemo dalje. Mi nemamo tu pomo\u0107 opozicije. Druga je stvar koliko je vladaju\u0107i dio spreman da pravi odlu\u010dne korake u tom pravcu. Negdje su oni napravljeni, a negdje se stvari nalaze na po\u010detku i ne pokazuju dovoljno kriti\u010dke svijesti jer je to mjerilo ozdravljenja crnogorskog društva i njegovog eventualnog puta prema Evropskoj uniji.<\/p>\n RSE: Da li i Vi imate taj utisak da se intelektualna elita nekako utišala u ovoj postreferendumskoj eri? Te glasove smo \u010duli, naro\u010dito u vrijeme nacionalnog naboja i rješavanja dr\u017eavnog statusa Crne Gore.<\/p>\n CEROVI\u0106: Mislim da imate pravo.Velika energija je ulo\u017eena u to da se osvoji samostalna dr\u017eava, da se osvoji dr\u017eavni status suverenog subjekta, pa se i na neki na\u010din i ta inteligencija koja se zdušno zalagala za to tolike godine zadovoljila tom \u010dinjenicom, a onda malo i zamorila. Me\u0111utim, ne smiju se stvari zaboravljati. Jedno civilizovano društvo ne smije zaboravljati vlastite stramputice, jer je svijest o vlastitim stranputicama najbolja garancija da \u0107e se dalje kretati nekim otrije\u017enjuju\u0107im putevima.<\/p>\n RSE: Da li u Crnoj Gori i u crnogorskom društvu primije\u0107ujete i neke nove stranputice nakon obnove dr\u017eavnosti? Da li i na to moramo obratiti pa\u017enju?<\/p>\n CEROVI\u0106: Apsolutno. Mislite u tom smislu prema tradiciji devedesetih?<\/p>\n RSE: Ne. Mislim u novom, razvojnom smislu.<\/p>\n CEROVI\u0106: Crna Gora se odjedanput, poslije 80 godina totalne zavisnosti i inferiornosti, prosja\u010dke ruke pru\u017eene prema bivšoj federaciji, našla u jednom trenutku oslobo\u0111enja, slobode. Ali treba znati s takvom slobodom šta i kako, treba odrediti prioritete. Nijesam siguran da se ne\u0107e u tom pravcu donekle lutati, prije svega oko strategije razvoja, da se ne\u0107e praviti greške, ali mislim da kriti\u010dka svijest toliko narasta da \u0107e do\u0107i do korekcije nekih eventualno pogrešnih ve\u0107 napravljenih koraka, ali da \u0107e svijet o tome šta je greška sve više razvijati, da \u0107e postojati sastavni dio opšte svijesti, da \u0107e biti opšte mjesto. Jer, mi danas imamo medijsku situaciju da imamo \u010detiri dnevna lista, a nekad smo imali u komunisti\u010dko vrijeme izvjestan broj godina jedan jedini list koji je izlazio samo dvaput nedjeljno. Imate danas bogatstvo institucija koje uti\u010du na svijest. Prema tome, kroz to bogatstvo institucija mora da se odrazi i neki demokratski kapacitet koji je, uvjeren sam, ipak u porastu.<\/p>\n RSE: Kako vidite stvari na politi\u010dkom planu? Partije \u010diji je projekat pobijedio na referendumu osvojile su apsolutnu vlast. U me\u0111uvremenu došlo je do promjene odnosa snaga u opoziciji i pojave nekih novih opozicionih faktora, poput Pokreta za promjene. Da li je na politi\u010dkom nivou stvorena snaga koja bi donekle mogla da kontroliše samovolju vlastodr\u017eaca?<\/p>\n CEROVI\u0106: Na to je dosta teško odgovoriti. Onaj dio opozicije koji uporno ostaje uz ovu folklornu predstavu o Crnoj Gori gdje se \u010dak govori da je Crna Gora srpska zemlja, navodno ispada da su Srbi došli ovdje, pa nam napravili dr\u017eavu, pa se onda vratili u Srbiju. Takve stvari postaju sve više smiješne, \u010dak posebno kod omladine. Me\u0111utim, ne bih rekao da nije odre\u0111eni kvalitet pojava Grupe za promjene, iako sam jednom u "Monitoru" morao mome prijatelju Medojevi\u0107u prebaciti jednu nevjerovatnu izjavu gdje on ka\u017ee: "Ova vlast je \u010dak i sa Hrvatskom u boljim odnosima, nego sa Srbijom". Zamislite sad to. Zna\u010di, ne smijete imati ni sa kim dobre odnose, nego prvo sa Srbijom, pa ako nemate dobre odnose sa Srbijom, onda ni sa kim ne mo\u017eete. Kako se još uvijek na nekom folklornom klišeu \u010dak i u toj partiji koja bi trebalo da bude i gra\u0111anska i moderna i proevropska, kako još uvijek opstaju ti folklorni elementi koji su nerazumljivi, ali doga\u0111a se.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U intervjuu za RSE Rajko Cerovi\u0107, publicista i predsjednik Upravnog odbora javnog servisa, komentariše pitanje crkve u Crnoj Gori, govori o lustraciji kao neophodnom tranzicionom procesu i pojašnjava zašto je u Crnoj Gori zamrla intelektualna kriti\u010dka misao.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46214","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46214","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46214"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46214\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46214"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46214"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46214"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}