{"id":46199,"date":"2006-11-04T09:44:11","date_gmt":"2006-11-04T09:44:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46199"},"modified":"2006-11-04T09:44:11","modified_gmt":"2006-11-04T09:44:11","slug":"ako-nije-poklon-onda-su-milioni-ispod-ruke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2006\/11\/04\/ako-nije-poklon-onda-su-milioni-ispod-ruke\/","title":{"rendered":"Ako nije poklon, onda su milioni ispod ruke"},"content":{"rendered":"<p>Skandal na berzi &#8211; Slovenci u blok trgovini prodali 26 odsto akcija Crnagoraputa po upola ni\u017eoj cijeni od tr\u017ei&scaron;ne.<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Z.Vu\u010dini\u0107\/Vijesti<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Prodaja 26 odsto akcija Crnagoraputa u takozvanoj berzanskoj blok trgovini po upola ni\u017eoj cijeni od tr\u017ei&scaron;ne, ju\u010de je izazvala buru na crnogorskom tr\u017ei&scaron;tu kapitala.<\/p>\n<p>Iako se trguje akcijama Crnagoraputa po 5,9 eura, slovena\u010dka kompanija NGR prodaju je obavila po 2,89 eura. To je na tr\u017ei&scaron;tu odmah izazvalo sumnju da je posao odra\u0111en &quot;ispod ruke&quot;. Narodski re\u010deno &#8211; razlika izme\u0111u cijene koja je realizovana na berzi (2,6 miliona) i dogovorena (za sada nepoznata), daje se prodavcu na ruke i taj novac ne ulazi u bilo kakvu evidenciju. <\/p>\n<p>Ta razlika kod ju\u010dera&scaron;nje transakcije mogla bi biti oko 2,6 miliona eura, ukoliko je dogovorena cijena 5,9 eura po akciji jer na taj iznos postoji tra\u017enja na berzi. Dogovorena cijena te&scaron;ko da mo\u017ee biti ispod 5,9 eura osim ukoliko su Slovenci rije&scaron;ili da prakti\u010dno poklone akcije, zato &scaron;to je pored velike tra\u017enje na berzi u toku i tender za prodaju dr\u017eavnog udjela u Crnagoraputu. Austrijski &Scaron;trabag je za 30 odsto vlasni&scaron;tva ponudio 8,4 miliona ili 7,6 eura po akciji. <\/p>\n<p>Tokovi novca i eventualna isplata &quot;na ruke&quot; te&scaron;ko se mo\u017ee otkriti kod prodavca, ali evidencija mora postojati kod kupca pod uslovom da se ne radi o of-&scaron;or firmi. Prema nezvani\u010dnim informacijama &quot;Vijesti&quot;, akcije Crnagoraputa od Slovenaca ju\u010de su kupile dvije povezane firme, jedna je registrovana u Podgorici a druga na Djevi\u010danskim Ostrvima. I jedna i druga firma, kako se mo\u017ee vidjeti iz berzanskog izvje&scaron;taja, kupile su po 13 odsto akcija posredstvom CG brokera. <\/p>\n<p>Za ju\u010dera&scaron;nji skandal na berzi kupac vjerovatno snosi i najmanju odgovornost, za razliku od prodavca koji treba da opravda posao pred svojim akcionarima i Komisije za hartije od vrijednosti koja je obesmi&scaron;ljavanje berze i dozvolila. <\/p>\n<p>Manevar &quot;na ruke&quot; donekle ne bi \u010dudio da se radi o samo jednom prodavcu, me\u0111utim, slovena\u010dki NGR ima vi&scaron;e vlasnika. <\/p>\n<p>NGR je, kako &quot;Vijesti&quot; saznaju, u ovom trenutku u velikim dugovima i njihov status kao pravnog lica u Sloveniji je sporan. Stoga je i sporno ko je donio odluku o prodaji akcija po 50 odsto ni\u017eoj cijeni od tr\u017ei&scaron;ne, i da li su na to dali saglasnost glavni akcionari me\u0111u kojima je Cestno podjetje iz Maribora.<\/p>\n<p>Ni u NGR-u ni u Cestnom podjetju ju\u010de nije bilo dostupnih za zvani\u010dan komentar na prodaju akcija Crnagoraputa. <\/p>\n<p>Sa druge strane, u Komisiji za hartije od vrijednosti tvrde da &quot;do sada u blok trgovini nije bilo cjenovnih ograni\u010denja i da je to bila stvar kupca i prodavca&quot;, ali da je to pravilo promijenjeno prije dva dana.<\/p>\n<p>U Komisiji su &quot;Vijestima&quot; kazali da su usvojili novo pravilo koje obavezuje da cijena u blok trgovini ne mo\u017ee biti 20 odsto vi&scaron;a ili ni\u017ea u odnosu na tr\u017ei&scaron;nu, s tim da odluka stupa na snagu za najmanje sedam dana kada bude objavljena u Slu\u017ebenom listu.<\/p>\n<p>To zna\u010di da je ju\u010dera&scaron;nja prodaja akcija Crnagoraputa, iako krajnje sumnjiva, realizovana po propisima i u zadnji \u010das, &scaron;to broj u\u010desnika skandala samo uve\u0107ava. <\/p>\n<p>U Komisiji tvrde da su i oni navodno &quot;uo\u010dili da su pravila o blok trgovini dosta liberalna zbog \u010dega su odlu\u010dili da ih promijene&quot;.<\/p>\n<table style=\"height: 250px; background-color: #ffccff\" width=\"394\" align=\"center\" border=\"0\">\n<tbody>\n<tr>\n<td>\n<p><strong>Slovenci sumnjivo i do&scaron;li do akcija<\/strong><\/p>\n<p>Osim &scaron;to su Slovenci ju\u010de krajnje sumnjivo prodali akcije Crnagoraputa, na sli\u010dan na\u010din su ih i stekli prije osam godina.<\/p>\n<p>NGR, koji se nekada zvao Gradis, postao je vlasnik 26 odsto akcija Crnagoraputa preko dokapitalizacije u kojoj je imao &quot;prednosnu&quot; ponudu, kako je to navedeno u ugovoru koji je dostupan &quot;Vijestima&quot;. Sumnjivo je da su se Slovenci ugovorom iz 1998. godine, obavezali da akcije ne plate u novcu, kako je to praksa, ve\u0107 da umjesto toga prenesu znanje na crnogorske putare popularno kao know-how i ustupe odre\u0111enu opremu.<\/p>\n<p>U ugovoru stoji da je znanje Slovenaca, koje je trebalo da prenesu putarima u Crnoj Gori, za &scaron;ta su zauzvrat dobili 26 odsto akcija, procijenjeno na 11,7 miliona njema\u010dkih maraka. <\/p>\n<p>Dr\u017eava je tokom protekle dvije godine poku&scaron;avala da proda i svoj udio u Crnagoraputu Slovencima, ali je ponuda Gradisa uvijek bila neprihvatljiva i znatno ni\u017ea od berzanske. Nakon nekoliko natezanja sa Slovencima, u jednom trenutku je razmatrana mogu\u0107nost &quot;preispitivanja&quot; ugovora po kojem su Slovenci stekli akcije kao vid pritiska da otkupe i ostatak, ali se od toga odustalo. Firma je ponu\u0111ena na me\u0111unarodnom tenderu na koji je dobijena ponuda od Austrijanaca duplo ve\u0107a od nominalne vrijednosti.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Skandal na berzi &#8211; Slovenci u blok trgovini prodali 26 odsto akcija Crnagoraputa po upola ni\u017eoj cijeni od tr\u017ei&scaron;ne.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46199","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46199","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46199"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46199\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46199"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46199"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46199"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}