{"id":46189,"date":"2006-10-23T12:50:57","date_gmt":"2006-10-23T12:50:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46189"},"modified":"2006-10-23T12:50:57","modified_gmt":"2006-10-23T12:50:57","slug":"nove-tvrdnje-o-poreklu-karadordevica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2006\/10\/23\/nove-tvrdnje-o-poreklu-karadordevica\/","title":{"rendered":"Nove tvrdnje o poreklu Kara\u0111or\u0111evi\u0107a"},"content":{"rendered":"<p>Deda po ocu Kara\u0111or\u0111a Petrovi\u0107a, vo\u0111e Prvog srpskog ustanka, bio je Albanac i zvao se \u0110in Mara&scaron; Klimenta, navodi se u knjizi &quot;Kara\u0111or\u0111evi\u0107i &#8211; sakrivena istorija&quot;.<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Beta<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Knjiga je objavljena pro&scaron;le sedmice, a autori su Milorad Bo&scaron;njak, novinar, i Slobodan Jakovljevi\u0107, ma&scaron;inski in\u017eenjer, koji je direktni potomak Jakova Obrenovi\u0107a, polubrata srpskog kneza Milo&scaron;a Obrenovi\u0107a.<\/p>\n<p>Izdava\u010d knjige je &quot;Lio&quot; iz Gornjeg Milanovca, a autori su objavili i dokumenta, rukopise i razne prepiske, kojima se, kako oni tvrde, dokazuje da Kara\u0111or\u0111evi\u0107i vode poreklo od &quot;pokatoli\u010denog albanskog plemena&quot; iz okoline Skadra.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, istori\u010dar Rado&scaron; Lju&scaron;i\u0107 rekao je danas agencija Beta da ne postoje pouzdani podaci o Kara\u0111or\u0111evim precima, niti o tome kada su oni do&scaron;li u Srbiju.<\/p>\n<p>&quot;Za to nemamo pouzdanih istorijskih izvora, dokumenata, sve je u narodnom predanju&quot;, rekao je Lju&scaron;i\u0107.<\/p>\n<p>Prema njegovim re\u010dima, postoje razne verzije o Kara\u0111or\u0111evim precima &#8211; da su iz Francuske, Hercegovine, Crne Gore ili Albanije, ali nijedna teorija jo&scaron; nije dokazana.<\/p>\n<p>Autori knjige &quot;Kara\u0111or\u0111evi\u0107i &#8211; sakrivena istorija&quot; pozivaju se na &quot;Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine&quot; iz 1910. godine, broj 22, u kome se navodi da je deo plemena Klimenta stigao oko 1737. godine u okolinu Rudnika, za vreme povla\u010denja austrijske vojske iz Novog Pazara.<\/p>\n<p>Dodaje se da je tada stiglo oko 500 albanskih porodica koji su &quot;bili niska rasta, pritom zle i surove naravi&quot;, da su jedva govorili srpski, a voleli su sto\u010darstvo i bili postojanog karaktera.<\/p>\n<p>Bo&scaron;njak i Jakovljevi\u0107 se posebno pozivaju na dela Andrije Luburi\u0107a, koja su &scaron;tampana 1937. godine, i navode da je pravoslavno pleme Klimenta slavilo Svetog Klimenta Rimskog, &scaron;to su navodno slavili i Kra\u0111or\u0111evi\u0107i.<\/p>\n<p>Autori tvrde da je tu slavu slavio Kra\u0111or\u0111e, njegov sin Aleksandar i unuk Petar, koji se &quot;iznenada, na Cetinju odri\u010de svoje krsne slave i po\u010dinje da slavi Svetog Andreju Prvozvanog&quot;.<\/p>\n<p>Oni tvrde da je kralj Petar znao za poreklo svojih predaka, kao i da je pleme Klimenta &scaron;titilo kralja Petra, kao svog potomka, tokom povla\u010denja srpske vojske preko Albanije na po\u010detku Prvog svetskog rata.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Deda po ocu Kara\u0111or\u0111a Petrovi\u0107a, vo\u0111e Prvog srpskog ustanka, bio je Albanac i zvao se \u0110in Mara&scaron; Klimenta, navodi se u knjizi &quot;Kara\u0111or\u0111evi\u0107i &#8211; sakrivena istorija&quot;.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46189","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46189","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46189"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46189\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46189"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46189"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46189"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}