Vjerovali ste i nadali ste se da se o Vašem zlo\u010dinu ne\u0107e nikada saznati, ne\u0107e govoriti, ne\u0107e pisati, bilo zbog straha, bilo zbog stida \u017eene. Ali Bošnjakinja više nema straha.<\/p>\n
Pi\u0161e: M.\u010cubro\/Nezavisne Novine<\/strong><\/em><\/p>\n Kantonalno tu\u017eilaštvo Sarajevo otvorilo je istragu protiv kanadskog generala Luisa Mekenzija, jednog od prvih zapovjednika UNPROFOR-a u BiH, zbog sumnje da je sudjelovao u silovanju \u017eena zato\u010denih u logoru "Sonja" u Vogoš\u0107i, potvrdio je Oleg \u010cavka, kantonalni tu\u017eilac.<\/p>\n "Istraga protiv generala Mekenzija je otvorena odre\u0111eno vrijeme. Dokaze o njegovom sudjelovanju u zlo\u010dinima, odnosno silovanjima, po\u010deli smo prikupljati prije nekoliko godina, ali je on svih ovih godina ostao nedostupan našim pravosudnim organima. General Luis Mekenzi, za kojeg postoje dokazi da je znao za silovanja, te da je i sam silovao, krije se iza me\u0111unarodnog imuniteta", istakao je \u010cavka.<\/p>\n Kantonalno tu\u017eilaštvo u Sarajevu raspola\u017ee svjedo\u010denjima više \u017eena koje su tokom proteklog rata bile zato\u010dene u logoru "Sonja" u Vogoš\u0107i, u blizini Sarajeva. Ove \u017eene su potvrdile da je tadašnji zapovjednik mirovnih snaga u BiH u više navrata dolazio u logor, svjedo\u010dio silovanju zato\u010denica, te sam sudjelovao u zlostavljanjima.<\/p>\n "Imamo svjedo\u010denja više \u017eena koje su potvrdile da je Mekenzi dolazio u logor, prisustvovao silovanjima, te i sam silovao zato\u010denice. To, na\u017ealost, nije dovoljno da kanadske vlasti i me\u0111unarodna zajednica ukinu imunitet ovom ‘mirotvorcu’ i izru\u010de ga vlastima BiH. Me\u0111unarodna zajednica je savršeno sakrila svoj prljavi veš iz misije u BiH i ne vjerujem da \u0107emo ikada biti u prilici uhapsiti generala Luisa Mekenzija", isti\u010de \u010cavka.<\/p>\n Dokaze o ulozi zapovjednika mirovnih snaga u zlostavljanju \u017eena zato\u010denih u srpskom logoru u Vogoš\u0107i prije nekoliko godina po\u010deo je prikupljati nekadašnji glavni kantonalni tu\u017eilac Mustafa Bisi\u0107.<\/p>\n "Ne mogu govoriti o tim podacima, jer zakon mi zabranjuje da komentiram bilo koji slu\u010daj nakon isteka mandata tu\u017eioca. Zakona se \u017eelim i moram dr\u017eati", kratko je kazao Bisi\u0107.<\/p>\n \u010cavka, pak, ka\u017ee da su vlasti BiH u više navrata tra\u017eile izru\u010denje Mekenzija, ali da su svi zahtjevi odbijeni. Najavljuje da \u0107e Tu\u017eilaštvo ipak ponovo tra\u017eiti izru\u010denje.<\/p>\n "Ne vjerujem da \u0107e našem zahtjevu bilo kad biti udovoljeno, ali mi \u0107emo insistirati na tome", ka\u017ee \u010cavka. Ju\u010der nismo uspjeli provjeriti ho\u0107e li Tu\u017eilaštvo BiH, odnosno Odjel za ratne zlo\u010dine, preuzeti ovaj slu\u010daj. Šef ovog odjela, dr\u017eavni tu\u017eilac Vaso Marinkovi\u0107 je na višesedmi\u010dnom slu\u017ebenom putu.<\/p>\n Mekenzi i Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike<\/strong><\/p>\n Pravu lavinu reakcija izazvala je prošlogodišnja kolumna Luisa Mekenzija, objavljena u kanadskom "Gloub end mejlu", u kojoj je napisao da u Srebrenici nije ubijeno ni pribli\u017eno 8.000 Bošnjaka, kao i da su snage pod komandom Nasera Ori\u0107a ubile nekoliko hiljada srpskih civila. <\/p>\n Nakon ove kolumne 18. jula prošle godine Mekenziju je otvoreno pismo uputio Emir Rami\u0107, predsjednik Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, pod naslovom "Vrijeme je da se podigne optu\u017enica protiv zlo\u010dinca u UN uniformi" u kojem ga je optu\u017eio za silovanja u Vogoš\u0107i. <\/p>\n "Vaše negiranje genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, Vaše negiranje agresije na BiH, Vaše umanjivanje posljedica najve\u0107eg zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti u Evropi poslije Drugog svijetskog rata i Vaša produkcija i pretvaranje zlo\u010dinca u \u017ertvu je ravna zlo\u010dinu", napisao je Rami\u0107, isti\u010du\u0107i da Mekenzi treba da odgovara i da se stidi sebe, budu\u0107i da je silovanje zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti. <\/p>\n "Vjerovali ste i nadali ste se da se o Vašem zlo\u010dinu ne\u0107e nikada saznati, ne\u0107e govoriti, ne\u0107e pisati, bilo zbog straha, bilo zbog stida \u017eene. Ali Bošnjakinja više nema straha, nema ni stida, posebno kada je istina u pitanju i zlo\u010din koji je po\u010dinjen nad njom. Došlo je vrijeme da se Vi morate stidjeti, a posebno plašiti pravde koja \u0107e Vas u skorije vrijeme sti\u0107i", napisao je Rami\u0107 u otvorenom pismu Mekenziju. Novinar Roj Gatman, dobitnik Pulicerove nagrade za izvještavanje o ratu u BiH, u intervjuu za "Magazin bošnja\u010dke dijaspore", 30. septembra 2005. godine, na pitanje da li postoje indicije zbog kojih bi Mekenzi bio optu\u017een za ratni zlo\u010din, je odgovorio: <\/p>\n "Ja sam istra\u017eivao bliske iskaze protiv generala Mekenzija i njegovu povezanost sa ‘Sonja Kon-Tiki’ u Vogoš\u0107i i nisam, u stvari, mogao da na\u0111em osnove za tako nešto".<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Vjerovali ste i nadali ste se da se o Vašem zlo\u010dinu ne\u0107e nikada saznati, ne\u0107e govoriti, ne\u0107e pisati, bilo zbog straha, bilo zbog stida \u017eene. Ali Bošnjakinja više nema straha.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46181","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46181","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46181"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46181\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46181"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46181"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46181"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}