{"id":46170,"date":"2006-10-01T14:59:19","date_gmt":"2006-10-01T14:59:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46170"},"modified":"2006-10-01T14:59:19","modified_gmt":"2006-10-01T14:59:19","slug":"albanci-u-crnoj-gori-zele-status-nacionalne-manjine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2006\/10\/01\/albanci-u-crnoj-gori-zele-status-nacionalne-manjine\/","title":{"rendered":"Albanci u Crnoj Gori \u017eele status nacionalne manjine"},"content":{"rendered":"<p>Ferhat Dino&scaron;a, predsjednik Demokratske unije Albanaca o tome &scaron;ta bi mogla biti pozadina nedavno pripremanih teroristi\u010dkih napada u Crnoj Gori,&nbsp;o o\u010dekivanjima od vladaju\u0107e koalicije DPS-SDP i ustavnim rje&scaron;enjima za manjine.&nbsp;<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Biljana Jovi\u0107evi\u0107\/RSE<\/strong><\/em><\/p>\n<p>RSE: Gospodine Dino&scaron;a, da zapo\u010dnemo onim &scaron;to je proteklih dana u centru pa\u017enje javnosti. Naime, neki izvori navode da je u pozadini pripremanih teroristi\u010dkih akcija u Malesiji &#8211; sukob izme\u0111u Albanaca islamske i katoli\u010dke vjeroispovijesti. Da li je to ta\u010dno? <\/p>\n<p>DINO&Scaron;A: Informacije su jo&scaron; uvijek nepotpune, ali ne vjerujem da je to bilo po srijedi, makar ne iz onoga &scaron;to se da zaklju\u010diti na osnovu dosada&scaron;njih odnosa Albanaca razli\u010ditih vjera. Nikada se nije desilo da bude vjerskih problema izme\u0111u Albanaca. Vjerujem da \u0107e i ovaj put to ostati tako. Najva\u017enije je, po meni, da sud &scaron;to br\u017ee uradi svoj posao i da se sazna puna istina o tom slu\u010daju. Ako je bilo krivih za taj slu\u010daj, treba re\u0107i ko je kriv i ko je nalogodavac takve aktivnosti. Treba utvrditi da li je u svemu tome bilo prekora\u010denja nadle\u017enosti od strane policije Crne Gore, koja tvrdi da ih nije bilo. Apsolutno sam ubje\u0111en da kada se bude saznala puna istina o tom slu\u010daju, i ukoliko se bude potvrdilo da se odre\u0111ena grupa bavila takvim aktivnostima koje navodi policija, da \u0107e lokalno stanovni&scaron;tvo znati da se pozicionira u tom pravcu i da se ne\u0107e remetiti me\u0111uvjerski odnosi, nego \u0107e se znati ko za to snosi odgovornost. Bi\u0107e ljudi koji \u0107e raditi na tome da tenzije splasnu jer odre\u0111ene tenzije zaista postoje. Naravno da ljudi u ovo vrijeme rade u tom pravcu da se to ne shvati kao ne&scaron;to &scaron;to se ti\u010de stanovni&scaron;tva dviju vjera, katoli\u010dke i islamske vjeroispovijesti, nego da se radi o odre\u0111enoj grupi koja je imala takav nalog izvan Crne Gore, ali koja je presje\u010dena u toj aktivnosti.<\/p>\n<p>RSE: Da li je status op&scaron;tine Tuzi, kako se govorilo, jedan od mogu\u0107ih razloga sukoba?<\/p>\n<p>DINO&Scaron;A: Snage koje su sad ve\u0107 postavljene u politi\u010dkim krugovima, a koje su ranije djelovale kao nevladine organizacije, su to koristile kao alibi za neku vrstu napada na Demokratsku uniju Albanaca i mene li\u010dno jer smo mi podr\u017eali Zakon o glavnom gradu, koji predvi\u0111a status gradske op&scaron;tine Tuzi. Upravo se ovih dana potvr\u0111uje to &scaron;to je bila na&scaron;a pri\u010da. Bili smo ubje\u0111eni da je status op&scaron;tine najbolji prelazni projekt, imaju\u0107i u vidu dugogodi&scaron;nje siroma&scaron;tvo i nerazvijenost tog kraja. Snage koje su napadale taj projekt u\u010destvovale su u lokalnim izborima za gradsku op&scaron;tinu Tuzi. Demokratski savez i Albanska alternativa, kao nova politi\u010dka snaga na politi\u010dkoj sceni Crne Gore, sklopile su koaliciju sa Socijalisti\u010dkom narodnom partijom u Tuzima jer im je falilo glasova za ve\u0107inu u lokalnom Parlamentu. Sve to govori da je Demokratska unija Albanaca bila u pravu kada je u taj projekt u&scaron;la zbog br\u017eeg razvoja Malesije, a ne zbog onoga &scaron;to je bilo predmetom optu\u017ebi od strane ovih snaga.<\/p>\n<p>RSE: Vi ste jedna od najuglednijih li\u010dnosti tog kraja. \u010cak se navodilo i da ste jedna od mogu\u0107ih meta u tim planiranim akcijama bili Vi. Kakva je sada situacija u tom kraju? Da li su tenzije spu&scaron;tene nakon svega &scaron;to se desilo?<\/p>\n<p>DINO&Scaron;A: Tenzija je manje, a vi&scaron;e je razgovora izme\u0111u ljudi. Apsolutno se \u010deka ono &scaron;to \u0107e biti rije\u010d suda, presuda za \u010dlanove grupe. Ima komentara da svi koji su pritvoreni ne bi trebalo da budu krivi. Tu mo\u017ee biti izmanipulisanih ljudi, ali rije\u010d suda \u0107e apsolutno pojasniti situaciju i uticati ja se nadam na pobolj&scaron;anje stanja. &Scaron;to se ti\u010de toga da sam i ja bio neka vrsta mete, ja apsolustno to ne nosim kao cilj &scaron;ire grupe. Mogu\u0107e da je me\u0111u malom grupom ili pojedincima bilo i takve du\u017enosti, takvog zadatka, od strane nekoga. Ali ja sam rekao i apsolutno nosim to kao habitus \u017eivljenja, moja glava nije u ni\u010dijim rukama, sem u Bo\u017ejim.Osim toga, dobar Albanac me ne mo\u017ee ubiti, kad ka\u017eem Albanac mislim na dobrog Albanca. Ja \u0107u raditi i \u017eivjeti koliko je Bog odredio.<\/p>\n<p>RSE: Ranije bi mnogi ovakavu situaciju, hap&scaron;enje grupe gra\u0111ana albanske nacionalnosti osumnjicene za terorizam, neki iskoristili u politi\u010dke svrhe i rekli &quot;evo sada je na djelu nakon sticanja nezavisnosti poku&scaron;aj da se destabilizuje Crna Gora i da se otcijepi onaj dio na kojem su Albanci ve\u0107ina&quot;. \u010cini se da to ovog puta nije bio slu\u010daj. Imate li i Vi takav osje\u0107aj? <\/p>\n<p>DINO&Scaron;A: Prva moja reakcija kada smo vidjeli arsenale oru\u017eja koji su prikazivani na medijima, bila je da bi oru\u017eje u Malesiji, kori&scaron;\u0107enje oru\u017eja, najvi&scaron;e &scaron;tetilo interesu samih Albanaca u Malesiji, ali i procesima u Crnoj Gori i saradnji Crne Gore sa susjedima. To ne bi i&scaron;lo, niti u korist Albanije, niti u korist Kosova uo\u010di definisanja finalnog statusa. Na sre\u0107u, iz kontakata koje imam sa zvani\u010dnicima i u Tirani i u Pri&scaron;tini, znam zasigurno da takve aktivnosti nemaju podr&scaron;ku, niti zvani\u010dne niti opozicione Tirane ili Pri&scaron;tine i da je, dakle, rije\u010d o frustriranim grupama koje imaju stare obaveze koje, mogu\u0107e, nisu bile efikasne u onome &scaron;to su im gazde nare\u0111ivale i da su i ovaj put poku&scaron;ali da stvore pometnju na nekom drugom kanalu, nekoj drugoj liniji, ali je to presje\u010deno. Mislim da \u0107e gra\u0111ani Malesije, \u010dim se bude saznala puna istina o ovom slu\u010daju, znati da se ponesu prema tome.<\/p>\n<p>RSE: Da sada pre\u0111emo na politi\u010dku postizbornu scenu. Mnogi vas optu\u017euju da ste se ulaskom u koaliciju sa Demokratskom partijom socijalista i Socijaldemokratskom partijom u nekim op&scaron;tinama previ&scaron;e pribli\u017eili vladaju\u0107oj koaliciji u Crnoj Gori?<\/p>\n<p>DINO&Scaron;A: Poslije takve optu\u017ebe, ja vjerujem da \u0107e vrijeme ubrzo pokazati da je to bio korak u pravom pravcu, mogu\u0107e malo prije vremena, zbog toga &scaron;to smo jo&scaron; uvijek neka vrsta pretpoliti\u010dkog dru&scaron;tva, ali u tu koaliciju smo u&scaron;li isklju\u010divo zbog br\u017eeg razvoja tih sredina u kojima Albanci \u010dine ili ve\u0107inu, ili dobar postotak stanovni&scaron;tva. Zna se da su te sredine bile najnerazvijenije dugo, i tokom komunizma i za vrijeme pluralizma, i zna se sa druge strane da razvoj Ulcinja, Tuzi, Plava i Ro\u017eaja ne mo\u017ee da bude bez partnerske saradnje sa Vladom Republike Crne Gore. U Ulcinju ve\u0107 imamo dobar rezultat. Predsjednik Ulcinja narednih pet godina bi\u0107e kandidat iz DUA-e, gospodin Gzim Hajdinaga, koji je bio i jeste jo&scaron; uvijek ministar za prava nacionalnih manjina. I to govori da, \u010dim smo bili spremni, \u010dim je i gospodin Hajdinaga prihvatio da se iz ministarske fotelje vrati u rodni grad, to pokazuje da to \u010dinimo samo iz ubje\u0111enja da je to interes gra\u0111ana, zapostavljaju\u0107i li\u010dne pozicije ili ambicije pojedinaca.<\/p>\n<p>RSE: A o\u010dekujete li podjelu vlasti samo na lokalnom nivou ili o\u010dekujete da \u0107e va&scaron;a stranka participirati i u raspodjeli ministarstava? Da li mo\u017eda i dalje o\u010dekujete da zadr\u017eite mjesto ministra za nacionalne manjine, koje pokriva gospodin Hajdinaga, a koji je sada gradona\u010delnik Ulcinja?<\/p>\n<p>DINO&Scaron;A: Mi smo na parlamentarne izbore iza&scaron;li samostalno kao stranka, ali smo, sklapaju\u0107i predizbornu koaliciju na lokalnom nivou sa DPS-om i SDP-om, sa DPS -om, potpisali sporazum koji obavezuje najja\u010du stranku u Crnoj Gori da se postara da Demokratska unija Albanaca ima i ubudu\u0107e svoje ljude u Vladi Crne Gore. Ima\u0107emo ministra za manjinska prava i nekoliko predstavnika u drugim ministarstvima Vlade Republike Crne Gore, tamo gdje mo\u017eemo najvi&scaron;e biti od koristi.Osim toga, ima\u0107emo, po prvi put, diplomatske kvote u diplomatskim predstavni&scaron;tvima Crne Gore, jednog ambasadora i nekoliko \u010dinovnika.<\/p>\n<p>RSE: Ovoga puta u Parlament je na nedavno okon\u010danim paralamentarnim izborima, u&scaron;ao ve\u0107i broj stranaka koje zastupaju interese manjina, konkretno albanskog naroda, nego do sada. Kako \u0107e se to odraziti ubudu\u0107e? <\/p>\n<p>DINO&Scaron;A: To mo\u017ee da bude problemati\u010dno ako bude razli\u010ditih projekata u vezi sa statusom Albanaca u Crnoj Gori. Me\u0111utim, ja mislim da treba i\u0107i u pravcu stvaranja nacionalnog vije\u0107a Albanaca u Crnoj Gori. To pravo se ima i na osnovu usvojenog Zakona o manjinskim pravima i slobodama, \u010dija su dva \u010dlana, koja se ti\u010du mehanizma sigurne zastupljenosti u Parlamentu Crne Gore, osporeni od strane Ustavnog suda, ali i tu \u0107emo morati da proizvedemo optimalno rje&scaron;enje. Ali, dakle, \u010dinjenica da je vi&scaron;e albanskih stranaka u Parlamentu Crne Gore \u0107e se neutralisati osnivanjem Nacionalnog vije\u0107a Albanaca. Zna se kao se to radi i DUA \u0107e insistirati da se ide u tom pravcu, kako bi se imalo jedno tijelo koje zaista mo\u017ee da govori o predstavni\u010dkoj ulozi kada su Albanci u pitanju, koje \u0107e imati kapacitet dono&scaron;enja odluka o pitanjima koja se ti\u010du fundamentalnih razmjera identiteta Albanaca.<\/p>\n<p>RSE: Kako o\u010dekujete da \u0107e se razvijati situacija sa Zakonom o manjinama? Znamo da je usvojen neposredno uo\u010di referenduma, da bi ljetos, uo\u010di raspisivanja izbora, Ustavni sud osporio odredbe koje se ti\u010du izbornog zakonodavstva za manjine. Tome ste se o&scaron;tro suprotstavili. &Scaron;ta o\u010dekujete da \u0107e se dogoditi?<\/p>\n<p>DINO&Scaron;A: Insistira\u0107emo da takvo rje&scaron;enje u\u0111e u novi Ustav Crne Gore. Ve\u0107 vidim da \u0107e biti pri\u010de o o gra\u0111anskoj dr\u017eavi Crnoj Gori. Naravno da \u0107e tu politi\u010dari imati svoju rije\u010d. Ja, pravo da Vam ka\u017eem, ne mogu da razlu\u010dim &scaron;ta zna\u010di gra\u0111anska dr\u017eava, ali mogu da pojmim ono &scaron;to je te\u017enja, da se stvori civilno dru&scaron;tvo. Ali, znam da su ve\u0107ina dr\u017eava u Evropi nacionalne dr\u017eave i da Albancima u Crnoj Gori ne bi smetalo da Crna Gora bude dr\u017eava ve\u0107inskog naroda i manjina koje u njoj \u017eive. &Scaron;to se Albanaca ti\u010de, mi \u0107emo se zalagati za to da Albanci u Crnoj Gori imaju status nacionalne manjine. Ako bi novi ustav definisao Crnu Goru kao gra\u0111ansku dr\u017eavu, mi \u0107emo insistirati da se ima mehanizam koji obezbje\u0111uje prava shodno evropskim uzusima, prava koja moraju imati u vidu ono &scaron;to je institut afirmativne akcije. Bez toga ne mo\u017ee biti rije\u010di o pravima manjina u multinacionalnoj dr\u017eavi. Mi \u0107emo se zalagati da to bude utana\u010deno i u novom ustavu Crne Gore.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ferhat Dino&scaron;a, predsjednik Demokratske unije Albanaca o tome &scaron;ta bi mogla biti pozadina nedavno pripremanih teroristi\u010dkih napada u Crnoj Gori,&nbsp;o o\u010dekivanjima od vladaju\u0107e koalicije DPS-SDP i ustavnim rje&scaron;enjima za manjine.&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46170","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46170","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46170"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46170\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46170"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46170"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46170"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}